Završen prvi dan trilateralnih pregovora: Mala očekivanja da će u Abu Dabiju doći do istinskih rješenja za okončanje rata

Završeni su razgovori prvog dana trilateralnih pregovora Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), čiji je cilj okončanje rata u Ukrajini, a koji se održavaju u Abu Dabiju.

Dok su visoki zvaničnici Kijeva i Moskve bili uzdržani u izjavama nakon četvoročasovnih razgovora, koji će biti nastavljeni u srijedu, američki državni sekretar Marko Rubio, koji nije prisustvovao pregovorima, ocijenio je da su oni bili veoma produktivni, piše BBC.

Rusku delegaciju u Abu Dabiju čine pomoćnik Kremlja Vladimir Medinski, zamjenici ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin, šef obavještajne službe Igor Kostjukov i general ruske vojske Jurij Žigarlovski.

Kijev je uputio nekoliko visokih zvaničnika koji su učestvovali i u prethodnim pregovaračkim timovima, među kojima su šef Spoljne obavještajne službe Rustem Umerov, šef kabineta Volodimira Zelenskog Kiril Budanov i poslanik David Arahamija.

Iako su mala očekivanja da bi moglo doći do pomaka koji bi doveo do okončanja rata u Ukrajini, američki zvaničnici ranije su saopštili da Moskva i Kijev u privatnim razgovorima pokazuju određenu fleksibilnost kada je riječ o tome ko bi kontrolisao istočne ukrajinske regione u poslijeratnom periodu.

Na početku pregovora u utorak, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, kazao je delegatima da su SAD smanjile razlike između dvije strane, ne iznoseći detalje, te izrazio nadu da će se približiti rješenju koje bi, kako je naveo, moglo da okonča rat.

Kušner je ranije saopštio da će pregovori biti usredsrijeđeni na rješavanje bezbjednosnih pitanja koja se odnose na period nakon rata, a koja su važna i za Rusiju i za Ukrajinu.

On i američki izaslanik za mirovne pregovore Stiv Vitkof sastali su se, na marginama glavnog sastanka, sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima, kao i predstavnicima NATO-a.

Evropski lideri do sada su uglavnom bili isključeni iz mirovnih pregovora, ali su insistirali na tome da budu uključeni u razgovore, zbog zabrinutosti da bi odluke o bezbjednosti njihovog kontinenta mogle biti donijete bez njihovog učešća.

Čini se da Amerikanci podržavaju takav pristup.

Rubio je tokom posjete Parizu kazao da su Evropljani dio rješavanja ovog problema na duže staze.

Međutim, prema riječima jednog američkog zvaničnika, Rusija nema povjerenja u evropske predstavnike.

Pojedine predloge za koje se zalažu zvaničnici EU, poput zahtjeva za bezuslovnim prekidom vatre kao preduslovom za mirovne pregovore, Moskva redovno odbacuje. Rusija insistira na pronalaženju trajnog rješenja, dok prekid vatre vidi kao pauzu koju bi Ukrajina iskoristila za oporavak svojih snaga i obnavljanje zaliha.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak da bi primirje samo omogućilo Kijevu da se pregrupiše.

- Na to nećemo pristati – poručio je Lavrov.

Stavovi Moskve i Kijeva o okončanju sukoba i dalje su veoma udaljeni.

Jedna od ključnih tačaka neslaganja odnosi se na istočni ukrajinski region Donjeck, koji je najvećim dijelom pod ruskom okupacijom.

Moskva zahtijeva da se Ukrajina odrekne djelova Donjecka koje još kontroliše, dok Kijev želi da se linija kontakta zamrzne kako bi zadržao kontrolu nad tim područjima, za koja tvrdi da su od ključnog značaja za njegovu buduću bezbjednost.

Iako nijedna strana nije odustala od svojih zahtjeva, američki zvaničnik koji je govorio uoči pregovora nagovijestio je da su javni stavovi Moskve i Kijeva drugačiji od onoga što se može čuti u privatnim razgovorima, u kojima su obje strane pokazale određenu fleksibilnost.

Ipak, priznao je da to pitanje neće biti riješeno bez razgovora o novoj bezbjednosnoj arhitekturi.

- Oni neće riješiti pitanje Donjecka i teritorijalno pitanje dok ne budu znali kako će izgledati bezbjednosna arhitektura nakon rata. Imajte na umu da nećemo moći da finalizujemo jedno bez drugog – kazao je zvaničnik.

Za Ukrajinu bi poslijeratna bezbjednosna arhitektura mogla da podrazumijeva garancije da će joj saveznici priteći u pomoć ukoliko ponovo bude napadnuta.

Za Rusiju bi to moglo da znači povlačenje NATO-a iz istočne Evrope, što bi izazvalo zabrinutost među evropskim državama.

Predloženi okvir obuhvata bezbjednosne konsultacije i direktne telefonske linije za komunikaciju u kriznim situacijama, kao i uzajamne mjere deeskalacije između dvije strane.

Zvaničnici su iznijeli i predlog o ponovnom aktiviranju Savjeta NATO-Rusija, čiji je rad uglavnom obustavljen od 2022. godine.

Posljednja runda trilateralnih pregovora, održana u februaru u Ženevi, završena je bez napretka.

Ubrzo nakon toga, rat SAD i Izraela protiv Irana odvratio je pažnju Vašingtona od Ukrajine, a od tada nijesu održani novi razgovori, podsjeća BBC.

Kušner je u ponedjeljak oprezno nagovijestio da bi razgovori u Abu Dabiju, u najboljem slučaju, mogli da stvore zamah za prelazak na narednu fazu pregovora.

- Ovo je izuzetno težak i složen sukob. SAD ovim razgovorima pristupaju odlučno i realistično – napisao je on na društvenoj mreži Iks.