Ukrajinci žele mir, ali ne po svaku cijenu

Dok američki, ukrajinski i evropski političari i diplomate razmatraju detalje mirovnog plana koji su inicirale SAD, u ukrajinskoj javnosti se raspravlja o mogućem ishodu ruskog rata protiv Ukrajine. Tema su i takozvane „crvene linije“ koje ni pod kojim uslovima ne smiju biti pređene u okviru kompromisa.

Ne žele diplomatsko rješenje po svaku cijenu

Različite ankete pokazuju da većina građana Ukrajine ne želi da prihvati mirovne planove koji uključuju teritorijalne ustupke ili ne predviđaju bezbjednosne garancije. Istraživanje koje je sproveo ukrajinski New Europe Center pokazalo je da gotovo 65 odsto građana smatra da Ukrajina ne bi trebalo da ulazi u pregovore s Rusijom bez bezbjednosnih garancija, dok je više od 86 odsto uvjereno da bi zamrzavanje linije fronta samo odložilo novu rusku agresiju.

Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 75 odsto stanovništva odbacuje trenutno razmatrani mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i brojčano ograničenje ukrajinskih oružanih snaga.

- Većina je otvorena za pregovore i okončanje rata diplomatskim putem i čak je spremna na teške kompromise. Istovremeno, odbacuju se planovi koji se doživljavaju kao kapitulacija - kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za Dojče vele.

Dodaje da je stabilna većina Ukrajinaca spremna da trpi rat koliko god bude potrebno.

Javnost ostavlja državnom vrhu u Kijevu malo manevarskog prostora

Ovaj jasan stav društva ide u prilog i ukrajinskim vlastima. Oleksij Haran iz ukrajinske fondacije „Demokratske inicijative“ objašnjava da to nije nova pojava. Još za vrijeme predsjednika Petra Porošenka javnost je postavila jasne crvene linije koje nisu smjele biti pređene.

- Danas javno mnjenje pomaže Volodimiru Zelenskom da se suprotstavi pritisku SAD i jasno stavi do znanja šta ukrajinski narod neće prihvatiti. Stav društva je argument za Zelenskog u pregovorima sa SAD. On može da ukaže na to da bi nezadovoljstvo moglo destabilizovati Ukrajinu i izazvati unutrašnji konflikt – a to je upravo ono što Vladimir Putin želi - kaže politikolog.

Zbog toga ukrajinsko rukovodstvo neće potpisivati sporazume koji bi mogli izazvati proteste u zemlji. Nedavni korupcioni skandal u okruženju predsjednika Zelenskog dodatno je ojačao ulogu javnosti kao svojevrsnog osigurača u pregovorima, objašnjava Oleh Saakjan iz „Nacionalne platforme za otpornost i koheziju“ u razgovoru za Dojče vele.

- Oslabljen korupcionim skandalom, Zelenski je dobio suženi manevarski prostor za kompromise. U SAD su se neki obradovali skandalu nadajući se da će Zelenski sada biti spremniji na kompromis u vezi s mirovnim sporazumom - kaže stručnjak. 

Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinsko društvo ostavlja Zelenskom veoma malo manevarskog prostora u pregovorima.

Spremnost na proteste protiv nametnutog mira s Rusijom

Ankete takođe pokazuju da je stanovništvo Ukrajine spremno da protestuje protiv nepravednog, nametnutog mira. Prema istraživanju koje je sproveo New Europe Center, svaki drugi građanin bi izašao na ulice ukoliko bi ukrajinsko rukovodstvo u pregovorima pristalo na kompromise koje građani smatraju neprihvatljivim.

Prema riječima Oleha Saakjana, ukrajinsko društvo ima ključnu ulogu kada je riječ o jednostavnom odbacivanju neprihvatljivih sporazuma. Vlada je toga svjesna. Predsjednička kancelarija, zahvaljujući brojnim anketama, zna gdje se za društvo nalaze crvene linije, kaže stručnjak.

To su, između ostalog, nedostatak bezbjednosnih garancija, teritorijalni ustupci i održavanje izbora bez odgovarajućih zaštitnih mjera, naglašava Saakjan. Ipak, politikolog smatra da bi javnost, ukoliko bi to bila „jedina gorka pilula sporazuma“, pod određenim okolnostima mogla da prihvati odustajanje od članstva u NATO-u. Međutim, sporazum bi morao da sadrži garancije u skladu sa članom 5 NATO ugovora, koji obavezuje saveznike da pomognu državi članici u slučaju napada.

Potreban je dijalog sa društvom

Ključno pitanje je, međutim, kako se rezultati anketa uklapaju u političku realnost s kojom se ukrajinsko rukovodstvo suočava u pregovaračkom procesu, smatra Oleksandr Suško iz organizacije International Renaissance Foundation.

- Ukrajinsko društvo veoma ozbiljno shvata pitanje cijene mira. Uprkos svim tragedijama rata i visokoj cijeni u krvi koju Ukrajina svakodnevno plaća za nastavak borbi, Ukrajinci jasno žele da ishod rata ne ugrozi suverenitet, nezavisnost i osnovne stubove države, naročito njenu odbrambenu sposobnost - kaže stručnjak u razgovoru za Dojče vele.

Istovremeno priznaje da će potraga za kompromisima za društvo biti teška i da će predstavljati ozbiljan test odnosa između države i građana.

Ako su smanjenje vojske, bezbjednosne garancije ili druga osjetljiva pitanja već sada predmet konkretnih pregovora, vlada bi, smatra Suško, o tome trebalo da vodi iskren dijalog sa stanovništvom. Bez takvog prethodnog dijaloga, u zemlji bi moglo doći do ozbiljnih tenzija.