Trampova bezbjednosna strategija: "Amerika na prvom mjestu"

Izgleda da je slogan „Amerika na prvom mjestu“ (America First) bliže realnosti nego ikada, nakon objavljivanja važnog američkog strateškog dokumenta koji iznosi spoljnopolitičke stavove administracije, piše Dojče vele.

- U svemu što radimo, stavljamo Ameriku na prvo mjesto - piše u uvodnom pismu koje je potpisao predsjednik Donald Tramp, u nedavno objavljenom dokumentu od 29 stranica pod nazivom „Nacionalna bezbjednosna strategija Sjedinjenih Američkih Država“.

U njemu se navodi da je američka strategija pragmatična - ali ne robuje pragmatizmu, realistična bez robovanja realizmu, principijelna - ali ne i „idealistička“, snažna - ali ne i „ratoborna“ i suzdržana - ali ne i „krotka“.

Šta je nova nacionalna bezbjednosna strategija Donalda Trampa?

Nacionalna bezbednosna strategija (NSS) ne određuje direktno politiku, već predstavlja viziju spoljne politike vlade. Ona, naravno, može biti prevaziđena svjetskim događajima. Na primjer, kako ističe američki stručnjak za spoljnu politiku Endrju Pejn, verzija iz 2022. godine, objavljena tokom mandata Džoa Bajdena, nije značajno pominjala Bliski istok.

Ali NSS ima jasan uticaj na to kako se raspoređuju resursi vlade i daje stranim državama smjernice o američkim namjerama.

- Bez obzira na to da li sama administracija prati principe i prioritete izložene ovdje, ovo je najbolji izvor koji kreatori politika u inostranstvu imaju na raspolaganju, ako traže jasnoću o smjeru administracije koja je do sada bila nedosljedna i nepredvidiva - rekao je Pejn, direktor istraživanja u londonskom Kraljevskom institutu za međunarodne odnose (Chatham House) za Dojče vele.

Šta sadrži dokument?

Pored mnogo samohvale i odbacivanja tradicionalne američke spoljne politike, Tramp iznosi mnogo snažniji nacrt „America First“ pristupa nego što je to bio slučaj u njegovoj prvoj strategiji iz 2017. godine.

- Nakon završetka Hladnog rata, američke spoljnopolitičke elite uvjerile su same sebe da je trajna američka dominacija cijelim svijetom u najboljem interesu naše zemlje“, navodi se u uvodu. 

- Ali poslovi drugih zemalja tiču nas se samo ukoliko njihove aktivnosti direktno ugrožavaju naše interese - istaknuto je u dokumentu.

Tako je u širokim crtama strategija usmjerena na udaljavanje od američke intervencije u inostranstvu, multilateralizma i međunarodnih organizacija, i okretanje ka nacionalnoj samoodređenosti — barem tamo gdje to odgovara SAD.

NSS poziva na to da SAD imaju punu kontrolu nad svojim granicama, „najmoćniju, najubojitiju i tehnološki najnapredniju vojsku na svijetu“ i „najdinamičniju, najinovativniju i najnapredniju ekonomiju“, kao i da zadrže „meku moć“ širom svijeta u sopstvenu korist.

Na globalnom nivou poziva se na „Trampov dodatak“ Monroovoj doktrini iz 1823. godine, koja se bavila američkim stavom prema mogućim intervencijama. Dokument takođe pominje sprečavanje jedne „neprijateljske sile da dominira Bliskim istokom“ i navodi da je okončanje rata Rusije i Ukrajine ključni cilj, zajedno sa borbom protiv trgovine drogom u Karipskom moru i istočnom Pacifiku. Druge države se pozivaju da preuzmu veći dio tereta globalnih pitanja.

Ipak, ta ukupna poruka američkog izolacionizma nije uvijek dosljedno primijenjena. Na primjer, dokument navodi da se Evropa suočava sa „mogućnošću civilizacijskog brisanja“ uz niz optužbi koje mnogi vide kao miješanje. Dokument se takođe poziva na američku „prevlast“ na zapadnoj hemisferi, posebno u Latinskoj Americi, navodeći: „Nagrađivaćemo i podsticati vlade, političke partije i pokrete u regionu koji su u širokim crtama usklađeni sa našim principima i strategijom“.

Da li ovo predstavlja novi pravac američke spoljne politike?

Iako ovi strateški ciljevi neće nužno postati politika, njihovo eksplicitno navođenje predstavlja veliki zaokret u odnosu na dokument koji je Bajden objavio 2022. godine. Pejn navodi da nova strategija „predstavlja fundamentalno i eksplicitno odbacivanje strategija nacionalne bezbjednosti razvijanih barem od kraja Hladnog rata", uz napomenu da je „najjasnija po tome šta ona nije: tradicionalna liberalna internacionalistička ortodoksnost koja je decenijama prožimala američku veliku strategiju“.

Prirodno, bliža je Trampovom dokumentu iz 2017. godine. Ali za dr Rubrika Bigona, docenta međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Kentu, to je u skladu sa širim promjenama u njegovom drugom mandatu.

- Čini se da je to u skladu sa vrstom promjena od Trampa do Trampa 2.0. Mislim da je ovaj dokument bliži Trampovom idiosinkratičnom pogledu na svijet nego onaj iz 2017 - rekao je Bigon za Dojče vele dodajući da je to dijelom zato što je „Tramp sada sigurniji u svoju poziciju i ima više svojih ljudi oko sebe, a ne predstavnike establišmenta“.

Reakcije Evrope: „Desno od ekstremne desnice“

U Rusiji je portparol Kremlja Dmitrij Peskov pozdravio dokument rekavši da je „u velikoj mjeri usklađen" sa njihovom "vizijom“ i ocijenio ga kao „pozitivan korak“.

Druge u Evropi dokument je uznemirio. Bivši švedski premijer Karl Bilt rekao je da se dokument „pozicionira desno od ekstremne desnice“. Reakcije aktivnih evropskih političara uglavnom su bile usmjerene na umanjivanje značaja dokumenta. I to uprkos činjenici da je Tramp samo pojačao svoje napade u odnosu na one iz svog govora pred Ujedinjenima nacijama kada je tvrdio da će neke evropske zemlje biti „neprepoznatljive za 20 godina ili manje“. Prije nego što se okrenuo kritici evropske migracione politike tada je doveo u pitanje i to da li su evropske zemlje „dovoljno snažne da ostanu pouzdani saveznici“.

Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful rekao je da njegovoj zemlji ne treba „spoljni savjet", ali da Sjedinjene Države ostaju njihov "najvažniji saveznik u NATO“.

- Vjerujem da pitanjima slobode izražavanja ili organizacije naših slobodnih društava nije tu mjesto, barem kada je riječ o Njemačkoj - ocijenio je on.

Šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas imala je sličan stav.

- Mislim da se nismo uvijek slagali u vezi sa različitim temama, ali mislim da je osnovni princip i dalje prisutan. Mi smo najveći saveznici i treba da ostanemo zajedno - navela je ona.