SAD i Rusija razmatraju prodaju gasa Evropi i dovođenju američkih investitora u Sjeverni tok

Najviši ruski i američki zvaničnici, uključujući specijalnog izaslanika SAD Džareda Kušnera, razgovarali su o mogućem uključivanju američkog investitora u gasovode Sjeverni tok, koji su prije ruske invazije na Ukrajinu isporučivali gas Njemačkoj, piše Rojters.

U razgovorima su učestvovali Kiril Dmitrijev, bliski savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, i Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa.

Kušner smatra da bi poslovni dogovori mogli imati ključnu ulogu u postizanju mira između Rusije i Ukrajine. Jedan od mogućih sporazuma mogao bi američkim investitorima omogućiti da ostvare profit od isporuke energenata Evropi nakon završetka rata.

Dmitrijev i Kušner sastajali su se u Moskvi i Njujorku, a Sjeverni tok je, prema navodima izvora, bio među temama njihovih razgovora. Međutim, nije poznato koliko su detaljno razgovarali o mogućem ponovnom pokretanju gasovoda.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da bi svaki budući poslovni dogovor sa Rusijom morao da uključi Američku korporaciju za međunarodno razvojno finansiranje (DFC) i Ministarstvo finansija SAD, kao i da bi morao biti u interesu američkih poreskih obveznika i kompanija.

Drugi američki zvaničnik rekao je da u posljednje vrijeme nije bilo razgovora o Sjevernom toku.

Dmitrijev je prošlog mjeseca razgovarao sa američkim zvaničnicima zaduženim za energetiku i finansije o mogućim američko-ruskim energetskim inicijativama. Predstavnik ruskog zvaničnika nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Nije jasno koliko je Vašington zainteresovan za ponovno pokretanje isporuke ruskog gasa Njemačkoj.

Američki zvaničnik rekao je da eventualni dogovor ne bi mogao brzo da stupi na snagu, jer se Sjeverni tok nalazi pod američkim i evropskim sankcijama, a njegovo ponovno pokretanje u sadašnjim okolnostima bilo bi protivzakonito.

Predsjednik Donald Tramp mogao bi da ukine ili ublaži sankcije, ali bi pobjeda demokrata na izborima za Kongres narednog mjeseca mogla dodatno otežati takvu odluku.

Njemačka i druge evropske zemlje takođe bi se protivile ponovnom pokretanju gasovoda.

Portparol njemačkog Ministarstva privrede i energetike rekao je da su Sjeverni tok i uvoz ruskog gasa obuhvaćeni sankcijama Evropske unije, kao i da Njemačka danas ima alternativne izvore snabdijevanja. Ponovno pokretanje gasovoda zahtijevalo bi odluku njemačke vlade, a Berlin to ne želi.

Prije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Njemačka je više od polovine svojih potreba za gasom podmirivala iz Rusije, između ostalog preko gasovoda Sjeverni tok.

Gasovodi su prestali da rade nakon što je Moskva smanjila isporuke, a u septembru 2022. godine na njima su izvedene eksplozije pod vodom koje su ih teško oštetile.

Prepreke u vlasništvu nad Sjevernim tokom

Odnosi Rusije i Njemačke danas su na najnižem nivou posljednjih decenija. Berlin optužuje Moskvu za sistematske hibridne napade, dok pojedini njemački poslanici upozoravaju da bi novi poslovni dogovori sa Rusijom mogli ojačati Moskvu.

- Prijeti nam prljav dogovor koji će Evropu skupo koštati. Amerikanci i Rusi će podijeliti profit - rekao je njemački političar Majkl Kelner.

Njemačka vladajuća koalicija protivi se ponovnom otvaranju Sjevernog toka, dok Alternativa za Njemačku (AfD) podržava tu mogućnost.

Dmitrijev bi početkom naredne godine trebalo da se sastane sa rukovodstvom AfD-a, između ostalog i kako bi razgovarali o mogućnosti ponovnog plasmana ruskog gasa na evropsko tržište.

Međutim, vlasnička struktura gasovoda predstavlja dodatnu prepreku njihovom eventualnom ponovnom pokretanju.

Kompanija koja upravlja Sjevernim tokom 51 odsto je u vlasništvu Gasproma, dok 31 odsto drže dvije njemačke kompanije. Preostali udio pripada francusko-holandskoj kompaniji.

Dvije njemačke kompanije koje imaju udjele u projektu žele da ih zadrže kako bi sačuvale određeni uticaj ukoliko Gasprom odluči da proda svoj dio.

Kušner je tokom posjete Kijevu rekao da je rat doveo do povećanja cijena energije i založio se za sklapanje „sporazuma o prosperitetu“ koji bi trebalo da podstaknu mir i političkim liderima ponude konkretne ekonomske koristi od okončanja sukoba.

Kušner i Dmitrijev razgovarali su i o mogućoj prodaji imovine ruske kompanije Lukoil, uključujući rafinerije i benzinske stanice u Evropi i drugim djelovima svijeta.

Prema jednom od razmatranih planova, konzorcijum koji bi činili Američka korporacija za međunarodno razvojno finansiranje i investitori iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata kupio bi dio te imovine, dok bi američke vlasti ukinule sankcije.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da su specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i Kušner radili sa DFC-om na modelu koji bi uključivao uplatu unaprijed i udio SAD u budućem profitu.

Lukoil i Gasprom nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar.