Rusija napada servere – Ukrajina uskoro bez interneta?

Rusija pojačava napade na ukrajinske data centre. Da li bi Ukrajina mogla ostati bez pristupa internetu? Kako provajderi internet usluga štite svoje mreže i zbog čega bi stabilna internet veza mogla postati skuplja?

Dok su hakeri i nestanci struje ranije predstavljali najveće prijetnje za ukrajinske data centre, sada su na meti i sami objekti u kojima se nalaze serveri.

Od početka septembra Rusija sistematski napada data centre. Digitalna infrastruktura u glavnom gradu Kijevu, kao i u drugim djelovima zemlje, već je pretrpjela posljedice.

Nakon napada privremeno su bili obustavljeni emitovanje programa nekoliko televizijskih kanala i rad onlajn striming servisa. Probleme su prijavili i korisnici pojedinih kablovskih operatera.

Zašto Rusija napada data centre?

Data centar je objekat u kojem se čuvaju informacije. U njemu su smješteni serveri, jedinice za skladištenje podataka i mrežna oprema koji omogućavaju neprekidan rad onlajn usluga.

Na njih se oslanjaju informativni portali, državni registri, elektronsko bankarstvo, klaud servisi, telefonski sistemi i korporativne mreže. Zbog toga oštećenje takvog objekta ne utiče samo na pristup internetu, već i na širok spektar svakodnevnih usluga.

Upravo zbog toga data centri postaju sve važnije mete napada.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavio je da je Rusija napala velike ukrajinske data centre u pokušaju da poremeti protok informacija.

Prema njegovim riječima, pošto Rusija ne uspijeva da ostvari svoje ciljeve na bojnom polju, traži nove načine da destabilizuje život u Ukrajini.

Da li bi internet u Ukrajini mogao prestati da radi?

Uprkos obimu napada na data centre, stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da će doći do potpunog prekida rada interneta.

Stručnjak za telekomunikacije Oleksandr Hluščenko objašnjava da je ukrajinsko tržište interneta izrazito decentralizovano.

– Ta industrija u Ukrajini nikada nije bila regulisana i nije bilo potrebe za licencama vrijednim više miliona dolara. Ulazak na tržište bio je veoma jeftin, zbog čega su hiljade preduzetnika nudile takve usluge. Riječ je o prilično decentralizovanoj industriji – rekao je Hluščenko.

Prema njegovim riječima, prosječan stanovnik Ukrajine može da bira između nekoliko provajdera, dok je u pojedinim stambenim zgradama dostupno čak deset operatera.

Upravo je ta konkurencija, smatra Hluščenko, dovela do toga da Ukrajina ima „vjerovatno jednu od najboljih usluga pristupa internetu na svijetu“.

Ipak, fizička oštećenja mogu dovesti do toga da pojedini segmenti mreža određenih provajdera prestanu da rade sve dok se fizički ne osposobe.

Sličan stav iznio je i Oleksandr Fedijenko, član parlamentarnog odbora za nacionalnu bezbjednost, odbranu i obavještajne poslove.

– Da li će internet nestati u Ukrajini? Naravno da ne. Doći će do reorganizacije infrastrukture i uspostavljanja rezervnih lokacija – napisao je Fedijenko na Fejsbuku.

On ističe da su ruski napadi uzaludni jer su ukrajinski internet provajderi sposobni da brzo vrate usluge u funkciju.

Savjetnik predsjednika Ukrajine za razvoj odbrambenih tehnologija Serhij Beskrestnov smatra da su ruski napadi na ukrajinske data centre prije svega dio informacionog rata.

– Već su pokušali da nas uplaše tvrdnjama da ćemo ostati bez hrane i goriva, a sada podstiču strah od nestanka interneta – napisao je Beskrestnov na Fejsbuku.

Dronovi – gospodari „zona smrti“ u Ukrajini

Hluščenko napominje da, iako server može biti uništen, podaci se istovremeno čuvaju i arhiviraju u drugim data centrima, uključujući i one u inostranstvu.

– Zbog toga sistemi mogu automatski da pređu na drugi data centar – objašnjava Hluščenko.

Telekomunikacione kompanije istovremeno čuvaju kopije podataka koristeći evropske klaud servise, uključujući Gugl i Amazon.

Osnivač provajdera MiroHost i čelnik kompanije Internet Invest, jednog od vodećih ukrajinskih pružalaca IT i hosting usluga, Oleksandr Olšanski rekao je da je njegov data centar praktično uništen. Ipak, uticaj na korisnike bio je minimalan.

– Oko 95 odsto korisnika nije pogođeno jer se oslanjaju na kapacitete u Poljskoj i Češkoj. Ostalo mi je samo oko 150 od ukupno 20.000 do 25.000 korisnika koji, iz bilo kog razloga, nijesu izmjestili, duplirali ili napravili rezervne kopije svoje infrastrukture – rekao je Olšanski.

Stručnjaci savjetuju data centrima da dodatno rade na decentralizaciji, nabavci opreme i njenom geografskom raspoređivanju, uz istovremeno dupliranje i zaštitu podataka na serverima unutar evropskih data centara i putem klaud servisa.

Jedno od mogućih rješenja je i premještanje infrastrukture u podzemna skloništa.

Međutim, takve mjere podrazumijevale bi dodatne troškove za korisnike.

– Navikli smo na to da imamo najbrži i najjeftiniji internet u Evropi, kao i najbolju tehničku podršku – istakao je Fedijenko.

To bi, prema njegovoj ocjeni, sada moglo da se promijeni.

Beskrestnov takođe predviđa rast cijena interneta kako bi se nadoknadili troškovi popravki i zaštite infrastrukture.