<article>Inicijativa "Odbranimo Jugu" organizovala je danas protestni skup zbog rušenja jednog od prepoznatljivijih simbola Beograda, hotela "Jugoslavija".Veća grupa ljudi okupila se ispred ulaza u gradilište i negoduju zbog početka radova, a razmatraju naredne korake kako bi zaustavili rušenje hotela.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpocelo-rusenje-hotela-jugoslavija-u-beogradu-gosti-bili-i-americki-predsjednici-i-elizabeta-ii&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Na gradilišnoj tabli navodi se da je investitor kompanija „Danube Riverside“ iz Beograda, a izvođač radova je „Vlado Baumachinen“.Hotel „Jugoslavija“ prodat je na javnoj licitaciji 22. marta ove godine za više od 27 miliona eura kompaniji MV Investment, u vlasništvu Milenijum tima.Današnji skup obezbjeđuju inspektori Javnog reda i mira iz Policijske uprave za grad Beograd i on protiče bez incidenata.</article>

Inicijativa "Odbranimo Jugu" organizovala je danas protestni skup zbog rušenja jednog od prepoznatljivijih simbola Beograda, hotela "Jugoslavija".
Veća grupa ljudi okupila se ispred ulaza u gradilište i negoduju zbog početka radova, a razmatraju naredne korake kako bi zaustavili rušenje hotela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpocelo-rusenje-hotela-jugoslavija-u-beogradu-gosti-bili-i-americki-predsjednici-i-elizabeta-ii&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
Na gradilišnoj tabli navodi se da je investitor kompanija „Danube Riverside“ iz Beograda, a izvođač radova je „Vlado Baumachinen“.
Hotel „Jugoslavija“ prodat je na javnoj licitaciji 22. marta ove godine za više od 27 miliona eura kompaniji MV Investment, u vlasništvu Milenijum tima.
Današnji skup obezbjeđuju inspektori Javnog reda i mira iz Policijske uprave za grad Beograd i on protiče bez incidenata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hotel Jugoslavija

Srbija

Beograd

Protest

Svijet

Protest protiv rušenja hotela Jugoslavija: Građani ispred gradilišta, negoduju zbog početka radova

Inicijativa "Odbranimo Jugu" organizovala je danas protestni skup zbog rušenja jednog od prepoznatljivijih simbola Beograda, hotela "Jugoslavija".
Veća grupa ljudi okupila se ispred ulaza u gradilište i negoduju zbog početka radova, a razmatraju naredne korake kako bi zaustavili rušenje hotela.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:48%;padding-top:120px"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpocelo-rusenje-hotela-jugoslavija-u-beogradu-gosti-bili-i-americki-predsjednici-i-elizabeta-ii&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na gradilišnoj tabli navodi se da je investitor kompanija „Danube Riverside“ iz Beograda, a izvođač radova je „Vlado Baumachinen“.
Hotel „Jugoslavija“ prodat je na javnoj licitaciji 22. marta ove godine za više od 27 miliona eura kompaniji MV Investment, u vlasništvu Milenijum tima.
Današnji skup obezbjeđuju inspektori Javnog reda i mira iz Policijske uprave za grad Beograd i on protiče bez incidenata.

Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS), zamišljen kao brzo i efikasno rješenje koje bi smanjilo gubljenje vremena u redovima i pojednostavilo administrativne procedure, trenutno ne funkcioniše, što je u ozbiljan problem dovelo desetine hiljada firmi u Crnoj Gori. Na to je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E upozorila vlasnica računovodstvene agencije Marinela Pejović.
Pejović je kazala da je portal IRMS pušten u rad 12. januara kao objedinjeni digitalni sistem putem kojeg bi trebalo da se obavljaju registracija privrednih društava, prijave i odjave zaposlenih, kao i poreske prijave, odnosno svi poslovi koji su se ranije obavljali u papirnoj formi.
- Jako smo se obradovali toj promjeni zbog čekanja redova u institucijama, jer smo smatrali da će se ubrzati proces rada. Međutim na terenu se susrećemo sa činjenicom da taj portal uopšte ne funkcioniše. Danima pokušavamo da dobijemo papir kao što je izvod iz Centralnog registra i to je nemoguće, potvrdu o izmirenim porezima i doprinosima, ne možemo da šaljemo PDV prijave, eventualno jedna u dva tri dana ako se pošalje, produžen je rok do 30. januara, ali po meni i to će biti nerealan rok s obzirom kako sve ovo tehnički ne funkcioniše - rekla je Pejović.
Ona je istakla da je programsko rješenje na prvi pogled jednostavno za korišćenje, ali da ključni problem predstavlja njegova nefunkcionalnost. Dodala je da se poteškoće odražavaju i na komunikaciju sa građanima i klijentima, koji od računovođa očekuju dokumenta do kojih trenutno nije moguće doći.
- Po meni je ovdje najveća greška što nije ostavljen stari portal u funkciji ili da je bar dopušten do momenta dok bude sve funkcionalno da možemo sve što nam treba da uzimamo u papiru i da predajemo u papiru, međutim, sad smo skroz blokirani. Ovo što se radi online prolazi ili ne prolazi, dešava se da ponešto prođe, neka prijava, odjava, ali to je izuzetno rijetko. Trenutno nije moguće osnovati privredno društvo zato što se notari nijesu usaglasali sa svim ovim i ne znaju koliki će im biti cjenovnik, pa su i oni zabrinuti kako da riješe problem - zaključila je Pejović.

Pejović: IRMS portal ne funkcioniše danima, najveća greška što je isključen stari i sada smo svi blokirani

U narednih godinu dana ne treba očekivati velike pomake u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, već minimalne rezultate sa maksimalnim ishodom, ocijenio je izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Vujović je kazao da je Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027 dokument koji prije svega ima tehnički karakter i fokusira se na dinamiku već započetih aktivnosti.
- U narednih godinu dana neće biti velikih pomaka u procesu pristupanja, to će biti minimalni rezultati sa maksimalnim ishodom, shodno tome Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026-2027 je dokument koji govori kako da se spakuje sve što urađeno, da se poradi na dinamici čemu u prilog ide i najava zatvaranja jednog poglavlja sljedeće sedmice, više se radi o tehničkim stvarima nego o strogim kriterijumima - rekao je Vujović.
Nacrt programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 predstavljen je juče u Evropskoj kući. Iako je sastanak bio zatvoren za javnost, otvorio je brojna pitanja o realnosti postavljenih rokova, ali i o kvalitetu reformi koje predstoje.
Vujović smatra da dokument ne donosi ništa spektakularno, već predstavlja realističan plan za završetak pregovora u predviđenom roku. Kako navodi, Evropska unija nije postavila stroge kriterijume, već fleksibilne zahtjeve, prvenstveno zbog kratkog vremenskog okvira.
- Mi moramo okončati u ovoj godini pregovore i ministarka je najavila već sljedeće sedmice zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja, što najbolje govori o toj dinamici. Više je to, uslovno rečeno, da se ne napravi neka greška i nešto što je već završeno da se nekako spakuje da bismo mogli ostvariti očekivane rezultate u ovako kratkom vremenu. Budimo iskreni - administracija ne odgovara ovom trenutku u kome se nalazimo, ne govorim o ministarki, ministarka radi sjajan posao, govorom o ljudima u raznim ministarstvima koji su zaduženi za obaveze u konkretnim poglavljima. Crna Gora stvarno ima nedovoljno dobar pregovarački potencijal kada govorimo o ljudima koji su na tehničkim pozicijama, ali to je sad manje važno. Ja volim da kažem, bez obzira što sam veoma kritičan u nekim potencijalima i potezima koje smo uradili na ispunjavanju plana, mora se nešto konstatovati - Crna Gora je daleko spremnija za ulazak u Evropsku uniju nego što je bila bilo koja prethodna država koja je postala članica EU, uključujući i Hrvatsku u tom trenutku - kazao je Vujović.
Govoreći o inkluzivnosti pregovaračkog procesa, Vujović je ocijenio da je učešće civilnog društva dovedeno na granicu obesmišljavanja, uz istovremeno ubrzanu dinamiku usvajanja zakona koju je teško ispratiti.
- Koliko sa jedne strane nijesam zadovoljan sa druge strane daću prioritet da Crna Gora okonča pregovore što ranije i iskoristimo ovu šansu jer nam se neće nikada više pružiti na ovakav način u kakvoj smo se sad našli prilici - istakao je on.
Najavljeno zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja sljedeće sedmice, prema riječima Vujovića, odvija se u skladu sa planom, uz manje korekcije, što, kako kaže, pokazuje da bi plan mogao biti ispunjen u naredne dvije godine. Ipak, upozorava da su glavni rizici političke prirode, a ne tehničke.
- Mislim da su glavni rizici politički, ne toliko tehnički, ne toliko odnosi između Vlade i Evropske komisije, već prije svega toga da li će neke političke partije pokušati da izazovu pad Vlade ili ovo što se dešava oko Botuna, pokušaj da nešto što je EU označila kao minimum minimuma za Crnu Goru da ispuni dio obaveza u jednom poglavlju da po svaku cijenu zaustavi. Ja mislim da Crna Gora manje ima rizika u tehničkom dijelu ispunjavanja obaveza. a više u političkom, jer moramo biti iskreni i reći da jedan značajan dio vladajuće koalicije ne želi da je Crna Gora u Evropskoj uniji - dodao je Vujović.
On je napomenuo da su neki od ministara koji su zaduženi za pregovore veliki protivnici da se oni ikad okončaju.
- I onda kako da ocjenjujemo uspješnost nekih ministarstava i ministara ako će oni uraditi sve da se to makar prolongira zbog njihovih političkih interesa. Najveći rizici su politički, stabilnost i ispunjavanje obaveza, govorim prije svega o parlamentu. Veoma je važno da Crna Gora ne ode na vanredne izbore i da imamo jednu proevropsku većinu u parlamentu zajedno sa opozicijom, da bi se spriječio eventualni pokušaj dijela vladajuće koalicije da zaustavi usvajanje nekih zakonskih rješenja i uspori ispunjavanje evropske agende - zaključio je Vujović.

Vujović: Učešće civilnog društva u pregovorima sa EU na granici obesmišljenosti, važno je da Crna Gora ne ode na vanredne izbore

Američke dionice pretrpjele su velike gubitke u utorak nakon što je predsjednik Donald Tramp pojačao svoju retoriku o Grenlandu, prijeteći uvođenjem novih tarifa zemljama koje se protive prodaji danske teritorije Sjedinjenim Državama.
Prinosi američkih državnih obveznica naglo su porasli, a američki dolar pao je jer je Trampova prijetnja izazvala bijeg iz američke imovine. Danski penzioni operater AkademikerPension izjavio je u utorak da izlazi iz američkih državnih obveznica zbog finansijskih zabrinutosti oko američkog duga, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 840 bodova, odnosno oko 1,7 odsto. S&amp;P 500 pao je dva odsto, a Nasdaq Composite 2,5 odsto. Dnevni gubici poslali su S&amp;P 500 i Nasdaq niže na godišnjem nivou, pri čemu je prvi pao gotovo jedan odsto, a Nasdaq 1,2 odsto.&nbsp;
Indeks volatilnosti Cboe (VIX) - "mjerač straha" Wall Streeta - skočio je na najviši nivo od 20,69, nivo koji nije viđen od 25. novembra. Posljednji put se trgovalo iznad 20.
Tramp je u subotu u objavi na Truth Social objavio da će se osam američkih članica NATO-a suočiti s rastućim tarifama dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda. Tarife će početi od deset odsto 1. februara i porasti na 25 odsto 1. juna, rekao je Trump.
Tramp je zatim zaprijetio uvođenjem 200 odsto tarifa na francuska vina i šampanjac usred izvještaja da predsjednik zemlje, Emanuel Makron, nije voljan pridružiti se njegovom takozvanom Odboru za mir.&nbsp;
&nbsp;Tramp je takođe kritikovao Ujedinjeno Kraljevstvo, nazivajući plan britanske vlade da preda suverenitet nad ostrvima Chagos, od kojih je jedan lokacija britansko-američke vojne baze, Mauricijusu "činom velike gluposti".&nbsp;
On je rekao da je taj potez "još jedan u vrlo dugom nizu razloga nacionalne sigurnosti zašto Grenland mora biti preuzet".

Težak pad indeksa nakon novih Trampovih izjava

Kanadski premijer Mark Karni iskoristio je govornicu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi uputio oštru poruku podrške suverenitetu Grenlanda, ali i upozorio svijet na urušavanje međunarodnog poretka.
Pozivajući se na čuveni esej Vaclava Havela, Karni je poručio da srednje sile više ne smiju pristajati na igre velikih sila.
Govoreći u Švajcarskoj, Karni je Arktik nazvao „centralnim frontom“ u evoluirajućoj globalnoj borbi za moć. Naglasio je da Kanada u potpunosti podržava pravo Grenlanda da odlučuje o svojoj budućnosti i da stoji rame uz rame s Danskom u odbrani arktičkog suvereniteta, direktno se suprotstavljajući američkim ambicijama.
<h2>Trampove prijetnje i „Zlatna kupola“</h2>
Tenzije su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je Grenland potreban Sjedinjenim Američkim Državama iz „razloga nacionalne bezbjednosti“, opisujući ostrvo kao ključno za izgradnju takozvanog odbrambenog projekta „Zlatna kupola“ (Golden Dome). Namjere Vašingtona opisane su kao „otvoreno prisvajačke“, što je Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, više puta odbio.
Kao odgovor na evropsko odbijanje prodaje ostrva i najave Danske o jačanju vojne saradnje s evropskim saveznicima, Tramp je zaprijetio ekonomskim ratom. Najavio je uvođenje carina od 10 odsto, koje bi mogle porasti i do 25 odsto, za niz zemalja, uključujući Dansku, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, sve dok se ne postigne dogovor o „potpunoj kupovini Grenlanda“.
Kanadski premijer je istakao da Otava „snažno protestuje“ protiv ovih carina i upozorio da velike sile sve češće koriste ekonomiju kao oružje.
<h2>Havelov „piljar“ i kraj iluzija</h2>
U filozofskom dijelu govora, koji je privukao veliku pažnju, Karni je citirao esej „Moć nemoćnih“ bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela iz 1978. godine. Iskoristio je Havelovu metaforu o piljaru (prodavcu voća) koji u izlog stavlja parolu „Proleteri svih zemalja, ujedinite se“, ne zato što u nju vjeruje, već kako bi izbjegao nevolje i uklopio se u sistem.
- Sistem ne opstaje samo zahvaljujući nasilju, već i zbog učešća običnih ljudi u ritualima za koje znaju da su lažni. Havel je to nazvao životom u laži - rekao je Karni.
Povezujući to sa savremenom geopolitikom, Karni je upozorio da su države godinama „držale natpise u izlozima“, pretvarajući se da međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dalje funkcioniše, iako su svi znali da najjači — naročito Sjedinjene Američke Države — uvijek mogu iznuditi izuzeće.
- Prijatelji, vrijeme je da društva i države skinu te natpise. Ta pogodba više ne funkcioniše. Iluzija počinje da se raspada - poručio je Karni, aludirajući na to da se svijet ne smije potčiniti velesilama koje slabije prisiljavaju da trpe njihovu samovolju.
<h2>„Ako nijesmo za stolom, na meniju smo“</h2>
Karni je upozorio da se srednje sile moraju hitno koordinirati kao odgovor na eroziju globalnih normi.
- Ako velike sile napuste čak i privid pravila i vrijednosti zarad nesmetane potrage za moći i interesima, koristi od transakcionizma postaće teže ostvarive. Ako nijesmo za stolom, onda smo na meniju - bio je jasan kanadski premijer.
Istakao je da se Kanada prilagođava novom sistemu kroz nova strateška partnerstva, uključujući ona s Kinom i Katarom, kao i pregovore s Indijom i državama ASEAN-a.
Napomenuo je da je Kanada imala koristi od starog međunarodnog poretka, uključujući i „američku hegemoniju“, ali je upozorio da je taj sistem sada prerastao u nešto daleko opasnije.
- Nazovimo stvari pravim imenom: to je sistem sve intenzivnijeg rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji ostvaruju svoje interese koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile - rekao je, ukazujući na svijet u kojem su tržišta i trgovina pretvoreni u oružje, umjesto da služe zajedničkoj saradnji.
Zaključio je odbacivanjem nostalgije za posthladnoratovskim poretkom.
- Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne treba da žalimo za njim. Nostalgija nije strategija. Vjerujemo da iz ovog loma možemo izgraditi nešto bolje, snažnije i pravednije - dodao je Karni.
Ovaj govor predstavlja jasan signal da Kanada, suočena s pritiscima Sjedinjenih Američkih Država, koje Kanadu u retorici ponekad svode na „51. saveznu državu“, bira put „vrijednosnog realizma“ i strateške autonomije.

Protest protiv rušenja hotela Jugoslavija: Građani ispred gradilišta, negoduju zbog početka radova

Tagovi

Pejović: IRMS portal ne funkcioniše danima, najveća greška što je isključen stari i sada smo svi blokirani

Vujović: Učešće civilnog društva u pregovorima sa EU na granici obesmišljenosti, važno je da Crna Gora ne ode na vanredne izbore

Težak pad indeksa nakon novih Trampovih izjava

Karni ruši iluzije o starom svjetskom poretku: "Ako nijeste za stolom, onda ste na meniju"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO