<article>Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da Ukrajina mora biti realna kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, dok vlasti u Kijevu i dalje vjeruju da će zemlja 2027. godine biti spremna za članstvo.Govoreći na Konferenciji o bezbjednosti u Minhenu, Plenković je istakao da bi pristupanje tako velike države imalo ogroman uticaj na evropski budžet, kao i na poljoprivrednu i kohezionu politiku Unije od 27 evropskih država.- Moramo biti realni. Postoji politička volja, ali to moramo tehnički sprovesti tako da ne stvorimo veliku neravnotežu u funkcionisanju EU- izjavio je Plenković na panelu posvećenom Ukrajini.Evropska komesarka za proširenje Marta Kos bila je izričita, navodeći da je, na osnovu postojeće metodologije, „nemoguće da Ukrajina postane članica 1. januara 2027. godine“. Podsjetila je na primjer Švedske, koja je, iako jedna od najrazvijenijih evropskih država, o članstvu pregovarala tri godine.Hrvatska je najmlađa članica EU, koja se Uniji pridružila 2013. godine, nakon što je 2005. započela pristupne pregovore, jedne od najdužih u istoriji proširenja. Zagreb je sa Kijevom 2021. godine potpisao sporazum o pomoći Ukrajini u procesu pristupanja.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je na mreži X napisao da je „važno da Ukrajina učini sve kako bi tehnički bila spremna za pristupanje EU do 2027. godine. Barem glavne korake ćemo ispuniti“. Dodao je da Ukrajina „želi tačan datum“, jer bi, ukoliko ga ne bude, tu situaciju mogla iskoristiti Rusija.Pristupanje novih članica mora biti odobreno od svih postojećih država članica, a jedan od najglasnijih protivnika ukrajinskog članstva je mađarski premijer Viktor Orban, koji smatra da bi to moglo donijeti rat Evropi.</article>

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da Ukrajina mora biti realna kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, dok vlasti u Kijevu i dalje vjeruju da će zemlja 2027. godine biti spremna za članstvo.
Govoreći na Konferenciji o bezbjednosti u Minhenu, Plenković je istakao da bi pristupanje tako velike države imalo ogroman uticaj na evropski budžet, kao i na poljoprivrednu i kohezionu politiku Unije od 27 evropskih država.
- Moramo biti realni. Postoji politička volja, ali to moramo tehnički sprovesti tako da ne stvorimo veliku neravnotežu u funkcionisanju EU- izjavio je Plenković na panelu posvećenom Ukrajini.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos bila je izričita, navodeći da je, na osnovu postojeće metodologije, „nemoguće da Ukrajina postane članica 1. januara 2027. godine“. Podsjetila je na primjer Švedske, koja je, iako jedna od najrazvijenijih evropskih država, o članstvu pregovarala tri godine.
Hrvatska je najmlađa članica EU, koja se Uniji pridružila 2013. godine, nakon što je 2005. započela pristupne pregovore, jedne od najdužih u istoriji proširenja. Zagreb je sa Kijevom 2021. godine potpisao sporazum o pomoći Ukrajini u procesu pristupanja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je na mreži X napisao da je „važno da Ukrajina učini sve kako bi tehnički bila spremna za pristupanje EU do 2027. godine. Barem glavne korake ćemo ispuniti“. Dodao je da Ukrajina „želi tačan datum“, jer bi, ukoliko ga ne bude, tu situaciju mogla iskoristiti Rusija.
Pristupanje novih članica mora biti odobreno od svih postojećih država članica, a jedan od najglasnijih protivnika ukrajinskog članstva je mađarski premijer Viktor Orban, koji smatra da bi to moglo donijeti rat Evropi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajina

Andrej Plenković

Svijet

Plenković o ulasku Ukrajine u EU: Moramo biti realni, politička volja postoji, ali mnogo je pitanja

Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da ambicija američkog predsjednika Donalda Trampa da prisvoji Grenland nije nestala. Tramp već dugo želi kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Danske, tvrdeći da je to nužno radi zaštite američke nacionalne bezbjednosti.
Nedavno je zaprijetio carinama evropskim zemljama koje se tomu protive, ali je kasnije povukao prijetnje i isključio vojno osvajanje najvećeg ostrva na svijetu. No, Frederiksen ne misli da je kriza prošla.
- Mislim da je želja američkog predsjednika ista. Vrlo je ozbiljan u vezi ove teme - rekla je danska premijerka na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
Na pitanje voditeljice panela postoji li neka cijena za koju bi Danska prodala Grenland Trampu, odgovorila je da ne postoji.&nbsp;
- Možete li odrediti cijenu za neki dio Španije? Ili za dio SAD-a? Moramo zaštititi suverene države. Moramo zaštititi pravo naroda na samoodređenje. A Grenlanđani su bili posve jasni: ne žele postati Amerikanci - istakla je Frederiksen.
Otkako je Tramp odustao od carina i vojne opcije, SAD, Danska i Grenland iza zatvorenih vrata vode razgovore o budućnosti otoka, uključujući i u Minhenu gdje su se Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen jučer na marginama konferencije sastali s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom.

Frederiksen: Tramp nije odustao od Grenlanda

Učešće na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji bila je odlična prilika da razgovaram sa partnerima iz Evrope i svijeta o sigurnosti, stabilnosti i evropskom putu Crne Gore, poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović iz Minhena, dodajuči da Crna Gora gradi kredibilne i prijateljske odnose širom svijeta, posvećena svojoj evropskoj i transatlantskoj budućnosti.
- Na marginama konferencije imao sam ključne bilateralne susrete – sa visokim predstavnicima iz Njemačke o Berlinskom procesu i regionalnoj saradnji; sa ministrom evropskih poslova Irske o snažnoj podršci za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja tokom njihovog predsjedavanja Evropskom unijom; sa šeficom islandske diplomatije o našim tradicionalnim prijateljskim odnosima i islandskoj kontinuiranoj podršci našim vanjskopolitičkim ciljevima, kao i sa predstavnicima NATO-a potvrđujući da Crna Gora ostaje pouzdan partner i aktivan faktor stabilnosti u regionu- kazao je Ibrahimović.
Istakao je da mu je posebno zadovoljstvo bilo što se sreo sa predsjedavajućim Minhenske bezbjednosne konferencije Volfgangom Išingerom koji je potvrdio učešće na Ljetnjoj školi za mlade diplomate “Gavro Vuković.”
- Takođe, imao sam razgovore sa šefom kosovske diplomatije o regionalnim izazovima, kao i sa kolegama sa Filipina i Ekvadora, u kojima smo govorili o produbljivanju političkog dijaloga, bilateralnoj saradnji i reformi Ujedinjenih nacija- poručio je Iibrahimović

Ibrahimović: Crna Gora gradi kredibilne i prijateljske odnose širom svijeta

Predsjednik Finske Aleksander Stub izjavio je danas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenicji da su imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' predsjednika Rusije Vladimira Putina i Rusije.
On je rekao da Vladimir Putin ne želi da okonča rat "ne zato što misli da može da napreduje, jer on zapravo ne napreduje", već zbog visokih političkih i društvenih troškova povlačenja ruskih vojnika, prenosi Gardijan.
- Šta treba da učinimo? Prvo, pojačati ekonomski pritisak - sankcije, pomorske službe, 'flota iz sjenke', napasti koliko god je moguće. Drugo, nastaviti da Ukrajini obezbjeđujemo sve potrebne resurse, uključujući tomahavke. Na kraju, ovaj cilj ćemo ostvariti i Ukrajina će pobijediti u ovom ratu- rekao je Aleksander Stub.
On je kazao da trenutno ne vidi direktnu bezbjednosnu prijetnju od Rusije.
- Ali kada se rat u Ukrajini završi, prijetnja neće nestati za ostatak Evrope, Centralnu Aziju ili južni Kavkaz- rekao je predsjednik Finske.
On je naveo da je jače prisustvo NATO na Arktiku i veće arktičke bezbjednosne sposobnosti "značajan rezultat" konferencije i dodao da su predstojeće velike vojne vježbe u regionu planirane da bi se pokazala ozbiljnost alijanse po pitanju regionalne bezbjednosti. Na pitanje o direktnoj prijetnji Evropi, Stub je rekao da Rusija neće da testira odlučnost članica NATO.
- Postoji razlog zašto odvraćamo, postoji razlog zašto zemlja poput Finske ima jednu od najvećih vojski NATO na istočnom krilu…tu su i Turska, Ukrajina i Poljska- istakao je on.
Stub je dodao da je potrebno nastaviti podršku Ukrajini i ekonomski pritisak na Rusiju kako bi se rat završio povoljno za Kijev i naglasio važnost jedinstva saveznika u odbrani slobode i međunarodnog poretka.

Stub: Imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' Putina i Rusije

Konsultantska kuća Fidelity consulting oglasila se povodom izjave ministarke javnih radova Majde Adžović da će uskoro početi radovi na bulevaru koji bi trebalo da prolazi kroz Velje brdo, buduće naselje u Podgorici.
- Imate promjenu u samom javnom diskursu. Više nije rasprava hoće li se Velje brdo desiti, nego kada će se desiti. Pošto je očigledno da će se tokom 2026. godine desiti štošta što se tiče samog projekta onda smo ušli u sitne detalje- kazala je Adžović juče u emisiji „Okvir“ na TVCG.&nbsp;
Dodala je da paralelno teče proces izrade pravila za dodjelu prvih stanova i načina finansiranja.&nbsp;
- Tako da zaista možemo očekivati da tokom 2026. godine, u odnosu na prvu zgradu koja će već biti započeta, imamo i sproveden proces u smislu dodjele tih stanova i, kako je kolega Slaven Radonović najavio, zaključivanje ugovora po principu ‘ključ u ruke'- kazala je Adžović.
<h2>Nelogičnosti, tehničke greške, nedefinisane stavke...</h2>
U Fidelitiju su koristeći &nbsp;Tendering.me AI sistem za forenzičku analizu javnih nabavki, analizirali javnu nabavku br. 106546: „Izvođenje radova na izgradnji Bulevara Velje brdo sa pratećom infrastrukturom – pripremni radovi“.
- Indeks rizika: 85% i procijenjeno preplaćivanje u odnosu na realnu cijenu od 482.498 eura, odnosno +25,8% iznad tržišnih cijena. Drugim riječima: AI procjenjuje da će skoro pola miliona eura viška naših para će otići nekome u pdže (šatrovački od džep, hehe)- objasnili su oni.
Napominju da se za taj novac mogla sanirati mreža lokalnih puteva (5–10 km) ili izgraditi manji javni objekat, kao što su vrtić ili ambulanta u ruralnom području.
Kako su naveli u objavi na mreži X, ključni problemi koje je sa pomenutom javnom nabavkom detektovala analiza Tendering su sljedeći:
• Nelogična debljina skidanja humusa (80 cm): u praksi se humus skida 15–30 cm. Skidanje 80 cm znači ili uklanjanje kvalitetnog materijala ili vještačko uvećanje količina – i cijene.
• Isključiva kategorizacija iskopa kao V kategorija (stijena): Preko 73.000 m³ iskopa definisano je kao „V kategorija“ (tvrda stijena). Statistički je gotovo nemoguće da na trasi od 5,5 km ne postoji nijedan segment III ili IV kategorije. Ako se na terenu pokaže da je tlo „mekše“, izvođač ostvaruje ekstra profit jer naplaćuje skuplju kategoriju.
• Nedefinisana širina zahvata kod raščišćavanja terena: Raščišćavanje je dato u kilometrima, bez definisane širine pojasa. Time se onemogućava realna provjera cijene po m² i ostavlja prostor za manipulaciju obimom radova.
• Tehnička greška u specifikaciji modula stišljivosti: Naveden je Ms = 500 N/m², što je tehnički besmisleno mala vrijednost. Standardi su višestruko veći. Ovo ukazuje da tehnička dokumentacija nije prošla ozbiljnu stručnu kontrolu.
<h2>Da li su cijene zasnovane na „kreativnom inženjeringu“?</h2>
Ne samo to, dodaju iz Fidelitija, njihov alat je detektovao potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama:
• Načelo ekonomičnosti i efikasnosti (čl. 26 i 82 ZJN): Cijena od gotovo 1,9 miliona eura za pripremne i zemljane radove zahtijeva ozbiljno obrazloženje metodologije procjene. Postavlja se pitanje: da li su cijene zasnovane na realnom tržištu ili na „kreativnom inženjeringu“?
• Načelo jednakog tretmana (čl. 88 ZJN): Dvije stavke za iskop V kategorije imaju gotovo identičan opis, sa nejasnim razlikama. Ovo otvara prostor za dupliranje naplate istih radova.
• Načelo konkurencije (čl. 7 i 9 ZJN): Fiksne udaljenosti transporta materijala (10 km i 15 km), bez mogućnosti „najbliže deponije“, mogu favorizovati ponuđače koji već imaju logistiku na tim lokacijama.
• Smjernice Ministarstva finansija (2023. godina): Za ovako visoku vrijednost nabavke mora postojati dokumentovan „revizorski trag“ procjene – minimum tri izvora (istorijski podaci, tržišne ponude, cjenovnici). U ovom slučaju, osnova za iznos od 1.867.498 EUR ostaje netransparentna.
„Problem Veljeg brda nije samo urbanizam, nije samo socijalna politika, već i elementarna kontrola javnog novca. Dok se javnosti plasiraju priče o „prvim prijavljenima“, u pozadini se crtaju stavke koje imaju sve karakteristike sistemskog napumpavanja cijena. Ako je ovo „razvoj“, onda je jedino što se sigurno razvija, tolerancija na netransparentno trošenje javnog novca“, zaključili su iz Fidelitija.

Fidelity o bulevaru kroz naselje Velje brdo: Pola miliona eura viška naših para će otići nekome u džep

Politika

Huter: Tražiti od Miloša Medenice da podnese ostavku kad već niko iz sekora bezbjednosti nije odgovoran

Hronika

Komnenić dao izjavu u policiji: Žao mi je što Šaranović nije dozvolio da snimimo razgovor, pomogao bi u istrazi

Društvo

Na portalu Poreske uprave nema zvanja iz crnogorskog jezika: FCJK će tražiti da nadležni reaguju ako je u pitanju namjerna diskriminacija

Plenković o ulasku Ukrajine u EU: Moramo biti realni, politička volja postoji, ali mnogo je pitanja

Tagovi

Frederiksen: Tramp nije odustao od Grenlanda

Ibrahimović: Crna Gora gradi kredibilne i prijateljske odnose širom svijeta

Stub: Imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' Putina i Rusije

Fidelity o bulevaru kroz naselje Velje brdo: Pola miliona eura viška naših para će otići nekome u džep

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO