Pet lidera koji bi mogli zamijeniti Orbana kao “crnu ovcu” EU

Nakon izbornog poraza Viktora Orbana, upražnjeno je mjesto glavnog remetioca Evropske unije. Njegov odlazak dolazi u osjetljivom trenutku za Uniju, koja se oslanja na jedinstvo pri donošenju odluka o sankcijama, proračunima i drugim pitanjima koja još uvijek zahtijevaju jednoglasnost.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen brzo je reagovala na Orbanov poraz, predloživši ove nedjelje izmjene pravila glasanja kako bi se izbjegle buduće blokade, piše Politiko.

Politički model remećenja

Godinama je borbeni mađarski premijer koristio pravo veta kako bi zaustavio ključne inicijative, posebno potporu EU-a Ukrajini. Njega će uskoro zamijeniti Peter Mađar, političar desnog centra koji je najavio spremnost na bližu suradnju s Briselom.

Neki se nadaju da će Mađarova pobjeda olakšati postizanje konsenzusa.

“Moj je dojam da se politički model sistemskog i strukturalnog remećenja urušio s teškim izbornim porazom Fidesa”, rekao je jedan diplomata EU-a, koji je, kao i ostali sugovornici u ovom članku, želio ostati anoniman.

No, Orbanov odlazak ne znači da Fon der Lajen – ili Kijev – mogu odahnuti. U Evropskom savjetu, gdje se sastaje svih 27 lidera, još uvijek sjedi nekoliko Orbanovih saveznika i nekoliko potencijalnih novih remetilaca. Ovo je pet lidera koji bi najvjerovatnije mogli preuzeti ulogu iduće “crne ovce” bloka:

Robert Fico

Slovački premijer često je bio Orbanov partner u korišćenju veta, pridružujući se svom proruskom kolegi u blokiranju sankcija Moskvi i traženju izuzeća od zajma EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu.

S Orbanovim odlaskom, Fico ostaje sam kao najbliži – a možda i posljednji – prijatelj Kremlja u EU. “Želim biti konstruktivan igrač u Evropskoj uniji, ali ne na štetu Slovačke”, izjavio je Fico prošlog ljeta.

Prošlog mjeseca Fico je upozorio da bi on umjesto Orbana mogao uložiti veto na tranšu od 90 milijardi eura za Kijev ako mađarski čelnik izgubi izbore. Budimpešta je mjesecima blokirala isplatu sredstava dogovorenih na samitu u decembru zbog spora s Kijevom oko oštećenog naftovoda koji transportuje rusku naftu u srednju Evropu.

Mađar je u ponedjeljak signalizovao da se neće protiviti pomoći EU-a. Budući da naftovod još uvijek nije popravljen – ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da popravak neće biti gotov do kraja aprila – postavlja se pitanje hoće li Fico ispuniti prijetnju i blokirati sredstva ili će se ipak uskladiti s EU-om.

Slovački lider dosad je uvijek na kraju popuštao po pitanju sankcija i pridruživao se zajedničkim izjavama EU-a o potpori Ukrajini.

“Mislim da će oni biti itekako svjesni rizika i posljedica ako odaberu put donekle sličan njegovom”, rekao je ranije citirani diplomat EU-a.

Andrej Babiš

Češki premijer, 71-godišnji milijarder prozvan “češkim Trampom” koji od decembra vlada u koaliciji s krajnjom desnicom, već je pokazao sklonosti Orbanovom stilu. Babiš je bio jedini funkcioner, uz Orbana i Fica, koji je tražio izuzeće od zajma EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu.

Takođe je pozivao na smanjenje potpore Kijevu, iako se na kraju suzdržao od ukidanja češke inicijative za nabavku streljiva za obranu Ukrajine. Babiš, čija koalicija uključuje i stranku Motoristi koja se protivi zelenim politikama, na nišanu ima i klimatske politike EU-a.

Oštro je kritikovao sistem EU-a za trgovanje emisijama, tvrdeći da uništava češku industriju. Umjesto da sve opstruiraju, očekuje se da će desničari u Savjetu biti ” tvrdi pregovarači po određenim pitanjima, pogotovo u poređenju s prevladavajućim stavom ostalih evropskih funkcionera “, rekao je jedan diplomata EU-a.

Đorđa Meloni

Italijanska funkcionerka hoda po tankoj žici pragmatizma s Briselom otkako je prije više od tri godine preuzela vlast, balansirajući između svoje desne, nacionalističke politike i proevropskog stava u vanjskim poslovima. Udružujući se s drugim liderima, poput danske premijerke Mete Frederiksen, Meloni je nastojala postrožiti migracijska pravila EU-a kroz konsenzus, a ne opstrukciju.

Jedan diplomat EU-a rekao je da se Meloni pokazala kao “potpuno drugačiji tip” političarke od Orbana. No, drugi je upozorio da ona dolazi iz iste političke porodice kao i mađarski funkcioner te da je ne treba otpisati.

“Na posljednjem Evropskom savjetu jedina osoba koja se složila s Orbanom bila je Meloni”, rekao je drugi diplomata EU-a, referišući se na to da je italijanska funkcionerka na samitu u martu priznala ostalim liderima da razumije Orbanov stav o zajmu za Ukrajinu. “Vidi se da među njima postoji ideološka veza.”

Janez Janša

Bivši slovenski premijer u više mandata, desničarski populista i samoprozvani obožavaoc Trampa sklon sukobima s novinarima, osvojio je drugo mjesto s tek jednim mandatom manje na dramatičnim izborima prošlog mjeseca, obilježenim špijunskom aferom.

Budući da pregovori o sastavljanju vlade još traju, ostaje nejasno hoće li Janša ili aktualni premijer Robert Golob uspjeti formirati vladajuću koaliciju. Janša, kojeg ponekad nazivaju “mini-Trampom”, pridružio bi se rastućem populističkom klubu u EU-u ako se vrati na vlast.

Međutim, po pitanju Ukrajine postoji značajna razlika između Janše i Orbana ili čak Fica: uprkos tome što je u drugim pitanjima saveznik mađarskog funkcionera , Janša je zagovarao članstvo Ukrajine u EU i posjetio Kijev 2022., u prvim danima ruske invazije, kako bi pokazao potporu.

Rumen Radev

Bivši bugarski predsjednik podnio je ostavku u januaru kako bi osnovao novu stranku i  kandidovao se na parlamentarnim izborima u nedjelju. Na putu je da pobijedi, prema anketama koje objavljuje Politiko, što predstavlja potencijalni preokret nakon godina političke paralize u Sofiji.

To bi mogao biti problem za Ukrajinu i njezine europske saveznike. Radev je 2025. izjavio da je Ukrajina “osuđena na propast” u ratu protiv Rusije i tvrdio da povećanje vojne pomoći EU-a, odnosno ” ulivanje još oružja” u Kijev, nije rješenje. Takođe je okrivio evropske funkcionere za poticanje kijevske protivofanzive, rekavši da je to dovelo do “stotina hiljada žrtava” u Ukrajini.

Radevove simpatije prema Kremlju donijele su mu oštru kritiku Zelenskog tokom televizijskog sučeljavanja dvojice funkcionera 2023. u predsjedničkoj palati u Sofiji. “Biste li rekli: Putine, molim te, zauzmi bugarski teritorij?”, upitao je Zelenski. Zbunjen, Radev se mučio s odgovorom.