Hrvatski hirurg o eksperimentalnim peptidima: U Dubaiju ih koriste u bolnicama i klinikama, ali mnogi još nijesu dokazano bezbjedni

 (Foto: Jutarnji.hr)
(Foto: Jutarnji.hr)

Dok se u Hrvatskoj neodobreni eksperimentalni peptidi nabavljaju preko sumnjivih internet stranica, bez recepta i ljekarskog nadzora, u Dubaiju ih već koriste i u bolnicama i u privatnim klinikama. Ortopedi ih uključuju u terapije prije i nakon operacija, plastični hirurzi koriste ih kod pacijenata koji se oporavljaju od opekotina, a u luksuznim klinikama postali su dio unosnog biznisa povezanog s dugovječnošću.

Sve je to iz prve ruke vidio hrvatski hirurg dr Nino Fuks, koji je dvije godine radio u Emiratima. Danas vodi Odjeljenje za opekotine u zagrebačkoj bolnici Vinogradska, a ono čemu je svjedočio u Dubaiju toliko ga je zainteresovalo da i sam planira da istraži mogu li neki od tih preparata pomoći njegovim pacijentima.

U Dubaiju obećavaju duži život, mlađu kožu i brži oporavak, a oni s više novca plaćaju višemjesečne, pa i godišnje programe u kojima se peptidi kombinuju s hiperbaričnim komorama, ozonskim tretmanima i drugim postupcima. Ono što se u Hrvatskoj prodaje na sivom tržištu tamo je pronašlo put i do ljekarskih ordinacija.

Fuks nije protivnik eksperimentalnih peptida. Naprotiv, smatra da neki imaju potencijal, naročito u liječenju opekotina. Ali iskustvo iz Dubaija naučilo ga je i oprezu. Mnogo toga što se danas prodaje kao medicina budućnosti još je daleko od dokazane terapije.

„Pratio sam i kontrolisao veći broj pacijenata uključenih u takve programe. Neki su se vraćali na nove cikluse terapije, pa je moguće da su osjećali određenu korist ili zadovoljstvo postupcima. Ipak, iz samog povratka pacijenata ne možemo zaključiti da je liječenje bilo objektivno djelotvorno, a još manje da je učinak izazvao pojedini peptid“, kaže Fuks.

Njegovo iskustvo predstavljeno je u trećem nastavku specijala Jutarnjeg lista o peptidima. U prva dva nastavka istraženo je hrvatsko tržište neodobrenih preparata, a novinari su razgovarali s ljudima koji ih sami ubrizgavaju.

Jedan od sagovornika ispričao je kako je uz eksperimentalni retatrutid izgubio 12 kilograma za pet sedmica, dok drugi koriste BPC-157, TB-500 i njihove kombinacije za oporavak nakon povreda i regeneraciju.

Peptidi i kod pacijenata s opekotinama

Fuks je u Emirate, kako je ispričao, najprije otišao na edukaciju iz rekonstruktivne i estetske hirurgije u Abu Dabiju. Nakon priznavanja specijalističke kvalifikacije prešao je u Dubai. Iznenadilo ga je koliko se tamo različitih postupaka nudi pod nazivom regenerativne medicine.

„Uz klasične estetske i hirurške zahvate, u pojedinim ustanovama koristili su se peptidi, proizvodi na bazi vanćelijskih vezikula, odnosno egzozoma, kao i ćelijski preparati povezani s tkivom pupčane vrpce“, objašnjava.

Najviše su ga zanimali postupci koji bi mogli imati primjenu u rekonstruktivnoj hirurgiji.

„U bolnici u kojoj sam radio ortopedi su koristili peptide u određenim protokolima prije i nakon operacija, dok su ih plastični hirurzi uključivali u dodatne terapije pacijenata koji su već bili liječeni zbog opekotina“, kaže Fuks.

Naglašava da nije bila riječ o liječenju teških opekotina u akutnoj fazi, kada su pacijenti životno ugroženi, već o kasnijem oporavku. Te preparate nije samostalno propisivao, nego je sarađivao s ljekarima koji su vodili terapijske protokole.

Posebno ga je zainteresovala mogućnost obnove oštećenog tkiva. Kod teških opekotina važno je ne samo zatvoriti ranu već i spriječiti infekcije i obezbijediti što kvalitetnije zarastanje kože.

„U liječenju opekotina naročito su nam zanimljivi mehanizmi koji bi mogli uticati na upalni odgovor, zarastanje rane, kvalitet novoformiranog tkiva i kontrolu mikroorganizama. Zbog toga me zanimaju eksperimentalni peptidi s mogućim imunomodulatornim, regenerativnim i antimikrobnim djelovanjem.“

Fuks zato i sam planira laboratorijska istraživanja.

„Trenutno planiram istraživanja na kulturama keratinocita u saradnji s bankom tkiva. Želim najprije da vidim postoje li mjerljivi pozitivni efekti odabranih peptida u dobro kontrolisanim laboratorijskim uslovima. Ako rezultati budu obećavajući, sljedeći korak bila bi dodatna pretklinička istraživanja, a zatim, uz odgovarajuća odobrenja, i klinička ispitivanja.“

Keratinociti su ćelije površinskog sloja kože, važne za njenu obnovu. Fuks želi da provjeri mogu li neki peptidi pomoći u tom procesu, a tek nakon odgovarajućih istraživanja moglo bi se razmišljati o njihovoj primjeni kod pacijenata.

„Uvjeren sam da bi pojedini peptidi u budućnosti mogli pronaći mjesto u dodatnoj terapiji pacijenata s opekotinama. Međutim, pritom moramo biti jednako pažljivi prema mogućoj koristi i mogućoj šteti, naročito zato što je riječ o pacijentima kod kojih je zaštitna funkcija kože već narušena“, naglašava.

Godišnji programi za bogate klijente

Osim u bolnici, Fuks se edukovao i u manjoj klinici za estetiku i takozvanu medicinu dugovječnosti (longevity medicine). Tamo je upoznao klijente spremne da izdvoje značajne sume novca za podmlađivanje, dugovječnost i očuvanje zdravlja.

Neki su, kaže, željeli više energije, bolju koncentraciju ili brži oporavak, a drugi su imali ozbiljne zdravstvene probleme, poput Kronove bolesti, ulceroznog kolitisa i reumatoidnog artritisa.

„Terapije su bile dio višemjesečnih, pa i godišnjih programa u kojima su se peptidi kombinovali s hiperbaričnom oksigenacijom, ozonskim postupcima, fotobiomodulacijom i filtriranjem krvne plazme. Klinike usmjerene na dugovječnost često su privlačile klijente veće platežne moći, naročito kada je bila riječ o dugoročnim programima s više terapija. U poređenju s nekim drugim postupcima, peptidi su ponekad predstavljali manji dio ukupnih troškova“, otkriva Fuks.

Međutim, koliko iza takvih programa stoji ozbiljna medicina, a koliko unosan biznis? Prolaze li pacijenti detaljne ljekarske preglede ili u takve klinike dolaze kao u kozmetički salon?

„U dvije ustanove u kojima sam radio pacijenti su prolazili ljekarske preglede, uzimana je anamneza, rađene su analize krvi, EKG i dodatna dijagnostika. Na osnovu nalaza izrađivani su individualni planovi.“

Ipak, ne tvrdi da su sve klinike u Dubaiju radile na isti način.

„Čuo sam i iskustva kolega o drugim ustanovama u kojima je tržišna logika imala prednost nad medicinskom procjenom. Kao i drugdje, mnogo toga zavisi od stručnosti tima, etičkih standarda i postojanja jasnih pravila nadzora.“

Pacijenti su se vraćali na nove terapije

Među preparatima koje je viđao u Dubaiju bili su BPC-157, TB-500, timozin alfa-1, MOTS-c, SS-31, Selank i GHK-Cu, dok su se Epitalon i Semaks koristili u određenim protokolima.

Nijedan od tih preparata nije odobren kao lijek u Hrvatskoj, iako se neki već koriste u drugim djelovima svijeta.

„Susretao sam i programe namijenjene ženama u perimenopauzi i menopauzi, ali bez dodatne dokumentacije ne mogu izdvojiti nijedan od tih peptida kao standardnu terapiju za njihove tegobe.“

U programima protiv starenja Epitalon se, na primjer, kombinovao s oksigenacijom i ozonizacijom krvi, kao i fotobiomodulacijom. Pacijentima koji su se žalili na mentalni umor i probleme s koncentracijom nudili su hiperbaričnu oksigenaciju i Semaks.

Fuks je neke od njih pratio tokom kontrolnih pregleda.

„Neki pacijenti vraćali su se po nove terapije, ali ne mogu sa sigurnošću reći da je upravo neki od peptida zaslužan za poboljšanje njihovog stanja. Peptidi su se gotovo uvijek koristili zajedno s drugim postupcima, pa je teško utvrditi šta je zapravo pomoglo, a šta je rezultat prirodnog oporavka ili placebo efekta.“

Slična je situacija s BPC-157 i TB-500, popularnim među sportistima i rekreativcima zbog mogućeg bržeg oporavka tetiva, ligamenata i mišića. U Dubaiju ih je susretao u ortopedskim protokolima prije i nakon zahvata.

„Problem je što se obećavajući rezultati iz ćelijskih i životinjskih modela ne mogu jednostavno prenijeti na ljude. Za tvrdnju da ti peptidi pouzdano ubrzavaju oporavak nakon povrede ili operacije zasad nemamo dovoljno kvalitetnih kontrolisanih kliničkih dokaza“, objašnjava.

Hrvatski korijeni peptida BPC-157

Jedan od najpopularnijih eksperimentalnih peptida, BPC-157, ima hrvatske istraživačke korijene. Njime se godinama bavi profesor Predrag Sikirić, čija je predavanja Fuks slušao tokom studija.

„Ne poznajem ga lično, a neki moji kolege istraživali su taj peptid pod Sikirićevim mentorstvom. Prema rezultatima eksperimenata na laboratorijskim životinjama s kojima sam upoznat, taj peptid pokazao je zanimljive efekte povezane sa zarastanjem tetiva.“

Međutim, BPC-157 još nije odobren kao lijek. Fuks podsjeća da su za to potrebna dugotrajna i skupa klinička istraživanja, kao i uvjerljivi dokazi o bezbjednosti i djelotvornosti.

„Ne isključujem da i ekonomski interesi utiču na razvoj pojedinih peptida, ali bez konkretnih dokaza ne možemo tvrditi da je to glavni razlog zbog kojeg BPC-157 još nije odobren kao lijek“, kaže ljekar.

Preparati iz Kine, Malezije i Vijetnama

Zanimljivo je i ono što je Fuks saznao o porijeklu preparata.

„Prema informacijama koje sam dobijao od kolega, dio preparata nabavljan je od dobavljača iz Malezije, Vijetnama i Kine, a neki proizvodi imali su oznaku 'research only', odnosno 'samo za istraživačku upotrebu'. Takve informacije odnosile su se na peptide, ali i na neke druge eksperimentalne proizvode koji su se koristili u ustanovama u kojima sam boravio.“

Istu oznaku novinari Jutarnjeg lista susretali su istražujući internet prodaju peptida u Hrvatskoj, đe ih ljudi, uprkos takvim deklaracijama, kupuju za ličnu upotrebu.

„Kolege su mi govorile da je riječ o sertifikovanim proizvođačima, ali lično nijesam imao uvid u njihovu dokumentaciju ni analize kvaliteta preparata, pa to nijesam mogao nezavisno da provjerim. Zato ne mogu lično potvrditi porijeklo pojedinih serija, deklarisanu čistoću, sterilnost ili prikladnost za primjenu kod ljudi.“

A šta je s neželjenim efektima?

„Ono što sam saznao od kolega iz tih klinika jeste da su se uglavnom javljale reakcije na mjestu primjene, iritacije kože, kao i povremene glavobolje i mučnine. Međutim, nijesam imao dovoljno podataka da bih procijenio koliko su ti neželjeni efekti česti, a još manje kakve bi mogle biti dugoročne posljedice. U klinikama se vodila interna evidencija, ali ne mogu potvrditi da su pacijenti dugoročno praćeni kao što je to slučaj s registrovanim ljekovima.“

Izostanak podataka o ozbiljnim komplikacijama, upozorava, ne znači da takvih komplikacija nema.

Popularni kokteli bez dovoljno istraživanja

Na hrvatskom internet tržištu posebno su popularne kombinacije nekoliko peptida. Među njima je KLOW, mješavina peptida BPC-157, TB-500, GHK-Cu i KPV, koja se reklamira za regeneraciju i podmlađivanje. Nude se i preparati pod nazivima GLOW i Wolverine stack.

Novinari su pitali Fuksa ima li smisla kombinovati eksperimentalne supstance o kojima još nema dovoljno podataka ni kada se koriste pojedinačno.

„Razumijem zašto su marketinški privlačne, ali medicinski nije opravdano rutinski ih kombinovati samo zato što svaki sastojak pojedinačno pokazuje određeni potencijal u laboratorijskim istraživanjima.

Za brojne eksperimentalne peptide nedostaju podaci o optimalnim dozama, načinu djelovanja, dugoročnoj bezbjednosti i međusobnim interakcijama. Kada se nekoliko takvih supstanci koristi zajedno, postaje još teže utvrditi koja je eventualno pomogla, a koja izazvala neželjeni efekat.“

Takve kombinacije ne bi preporučivao izvan kontrolisanih istraživanja.

Ruski peptidi protiv starenja

Fuksa zanimaju i peptidi povezani s istraživanjima ruskog gerontologa Vladimira Havinsona, naročito Epitalon, koji se reklamira zbog mogućeg uticaja na telomere i usporavanje starenja.

Susretao ga je u klinikama u Dubaiju, ali uvijek u kombinaciji s drugim postupcima, pa nije mogao da procijeni njegov pojedinačni efekat.

Upozorava i da Epitalon ne treba poistovjećivati s epitalaminom, starijim preparatom dobijenim iz epifize.

„Postoje stariji radovi i određeni podaci dobijeni istraživanjima na ljudima, naročito za epitalamin, ali metodološka ograničenja i nedostatak dovoljno kvalitetnih nezavisnih potvrda otežavaju donošenje čvrstih zaključaka, posebno kada je riječ o produženju života.“

Zanimaju ga i MOTS-c, koji se istražuje zbog mogućeg uticaja na metabolizam, kao i GHK-Cu, povezan s obnovom kože.

Izdvaja i SS-31, odnosno elamipretid, koji je u SAD-u 2025. godine, pod nazivom Forziniti (Forzinity), dobio ubrzano odobrenje za određene pacijente s rijetkim Bartovim sindromom.

„To je primjer peptida koji je dobio mjesto u liječenju određene bolesti. Ali to ne znači da je isti preparat koristan ili bezbjedan za zdrave ljude koji žele da uspore starenje.“

Kenedi otvorio vrata za šest peptida

Iz SAD-a je krajem oktobra stigla odluka koja je izazvala veliko interesovanje među zagovornicima eksperimentalnih peptida.

Američki ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi otvorio je mogućnost da licencirane apoteke i ljekari, pod određenim uslovima, pripremaju šest eksperimentalnih peptida, među kojima su BPC-157, TB-500, Epitalon, MOTS-c, KPV i Semaks.

Riječ je o privremenom regulatornom okviru, a ne o odobrenju američke Agencije za hranu i ljekove (FDA) kojim bi bila potvrđena njihova bezbjednost i djelotvornost.

Fuksa je odluka iznenadila, ali je načelno pozdravlja.

„Američku odluku smatram zanimljivim, donekle neočekivanim zaokretom u odnosu na dosadašnji pristup eksperimentalnim peptidima. Bolje je omogućiti određenu kontrolisanu pripremu nego prepustiti cjelokupno tržište internet prodavnicama i dobavljačima o kojima kupci često ne znaju gotovo ništa. To ipak ne smije zamijeniti dokaze iz kliničkih ispitivanja.

Jedna od važnih prednosti novog američkog okvira jeste i zahtjev za sljedivošću sastojaka, dokumentovanjem njihovog kvaliteta, kao i prijavljivanjem ozbiljnih neželjenih efekata i problema s kvalitetom proizvoda.“

To ipak ne znači da bi peptide trebalo rutinski propisivati prije nego što se utvrde njihova djelotvornost, doze i rizici. Dio stručnjaka upozorio je da bi nova američka politika mogla olakšati pristup nedovoljno istraženim preparatima.

Istovremeno, pravila se pooštravaju i u Emiratima. Abu Dabi je ograničio pojedine eksperimentalne peptide, a Dubai je donio posebna pravila o postupanju s njima u zdravstvenim ustanovama.

„Abu Dabi je tokom mog boravka bio regulatorno konzervativniji od Dubaija. Današnje promjene ne vidim kao odustajanje od novih terapija, već kao pokušaj da se uvede više reda na tržište koje je brzo raslo.“

Posebno ga brine kada takve preparate reklamiraju i distribuiraju ljudi bez medicinskog znanja.

„Problem je što ljudi, kada vide da se ti preparati mogu lako nabaviti, misle da su i bezbjedni. A riječ je o molekulima koji mogu snažno djelovati na organizam“, upozorava Fuks, ukazujući na lažni osjećaj sigurnosti koji nastaje samo zato što su takvi proizvodi lako dostupni.

Šta će biti za deset godina?

„Ne očekujem da će svi danas popularni peptidi jednog dana postati ljekovi. Neki će sigurno pronaći svoje mjesto u medicini, dok će drugi ostati samo prolazni trend. Peptidi nijesu nikakva novost, već imamo brojne odobrene ljekove na njihovoj bazi.

Problem nastaje kada se njihova dokazana djelotvornost koristi za promociju novih preparata o kojima još ne znamo dovoljno. Najviše me brine marketinško izjednačavanje biološke aktivnosti u laboratoriji s dokazanim kliničkim efektom. To važi za čitav niz preparata koji se nude kao gotovo univerzalna rješenja za oporavak, metabolizam i dugovječnost.“

Za njega je granica između ozbiljne medicine i opasnog eksperimentisanja tamo đe nestaju kontrola kvaliteta, dokumentacija i odgovorno praćenje pacijenata.

„Ne bih preporučivao preparate nepoznatog porijekla, neprovjerene mješavine ni terapije koje se uglavnom zasnivaju na marketinškim obećanjima.“

Ipak, ne smatra da zbog toga treba odbaciti čitavu oblast istraživanja.

„Vjerujem da će se tokom sljedećih deset godina dio tih molekula razviti u terapije za jasno određene indikacije, dok će drugi ostati u oblasti velnesa, marketinga ili napuštenih istraživačkih pravaca.“

Fuks zasad želi da se usredsrijedi na ono čime se svakodnevno bavi – liječenje opekotina i obnovu kože. Ako planirana laboratorijska istraživanja pokažu dobre rezultate, možda će se jednog dana otvoriti mogućnost primjene nekih peptida i kod njegovih pacijenata.

„Za mene bi najveći uspjeh bio da se taj potencijal pretvori u sigurnu i provjerljivu korist za pacijente, a ne samo u novi tržišni trend.“

Programska šema

19:00 – 19:30
24 SATAINFORMATIVA
19:30 – 20:00
E-MISIJAEMISIJA
20:00 – 21:00
OD PETKA DO PETKAEMISIJA
21:00 – 22:00
IZVRNUTE PRIČEEMISIJA
22:00 – 00:00
PODLUCKASTEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.