Radičova: Imate dvoličnu politiku pedsjednika Vlade i to ima svoju cijenu; Pusić: Snage koje su za evropsku Crnu Goru se moraju okupiti i pobijediti na izborima

Snage koje zaista jesu za ulazak u Evropsku uniju i evropsku Crnu Goru se moraju okupiti zajedno kako bi pobijedili na izborima - ocijenila je bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić na Cetinjskom forumu.

Cetinje je danas domaćin Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.

Pusić je, na panelu "Oblikovanje nereda – Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije", kazala da u politici trenutak ili vrijeme predstavljaju sve.

- U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Goru ubrza na putu ka EU. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije. Svaki put kad se Crna Gora približi EU kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera, postavlja se pitanje: Da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak - upitala je Pusić.

Smatra da se treba ugrabiti trenutak.

Pusić je rekla da učlanjenje u EU nije moguće bez pritiska društva. 

- Da bi se društvo uvjerilo da je moguće ući u EU to treba pokazati, Crna Gora može biti taj primjer - ističe Pusić.

Dekanica Panevropskog univerziteta u Bratislavi, te bivša premijerka i ministarka odbrane Republike Slovačke, Iveta Radičova navodi da Crna Gora može biti dio Evrope samo ako ujedini snage s ciljem bolje budućnosti.

- Evropska unija se takođe sučava sa krizom povjerenja  a pored toga postoje unutrašnji problemi sa jačanjem populističkih i autokratskih režima. Ako demokratski režimi ne daju brz odgovor onda će populistička politika uzeti maha. Oporavak povjerenja je teži nego početi od nule. Kada govorimo o Crnoj Gori imate dvoličnog predsjednika Vlade i koja je cijena dvolične plitike? Cijena je da nijeste adekvatan partner za diskusiju na različitim nivoima u EU...Najbogatija Unija u svijetu se ponaša kao rob, zašto? Čemu stalno stroga politika, suočavamo se sa smanjnejm demokratije što ne znači da građani ne žele da žive slobodu i to je naša dužnost da garantujemo - kazala je Radičova.

Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Piter Galbrejt  ocijenio je da je Dejton nepravedan sporazum, ali najbolji od svih ostalih alternativa.

On dalje navodi kako živimo u neobičnim vremenima, te da je Evropa danas mnogo jača.

Hrebičkova: Ruska agresija na Ukrajinu pokazala značaj ZB za Evropu

Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Matei-Viorel Ardeleanu, na panelu "Diplomatija u kriznim vremenima", navodi kako je civilno društvo u Rumuniji prije institucija ukazali dobrodošlicu građanima Ukrajine, to je bilo iznenađujuće čak i za njih.

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić rekao je da je jako teško biti sam.

- Diplomatija se borila da preko ratne Hrvatske dođe do demokratske Hrvatske...- istakao je on.

Ambasadorka Češke Republike u Crnoj Gori Janina Hrebičkova ističe da je jako važno da ne samo Vlade, nego i civilno društvo, akademska zajednica, guraju Crnu Goru u EU. 

- Ljudi koji su znali što je diplomatija govorili su da ona ima jedan primarni ciilj, a to je očuvanje mira. Ja sam shvatila da ne mora svaka diplomatija biti uspješna da postoje neke strane koje ne žele dogovor. Bez veze sa medijima, intelektualcima, civini društvom diplomatija nije moguća..Ovaj rat kojem svjedočimo, Putinova agresija meni pokazuje tri značaja. Jedan je značaj Zapadnog Balkana za Evropu, drugo agresija Rusije pokazuje da članice NATO i ove druge države koje nijesu htjele postati sada shvataju taj značaj, a treće moramo se truditi da izbalansiramo vrijednosti i interese - rekla je Hrebičkova. 

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko kazao je da diplomatija može zaustaviti ratove i haos, ali na primjeru Ukrajine to nije uspjelo.

- Kada nije slučaj da diplomatija radi kako treba imamo agresiju, imamo ratove. Ne moramo razgovarati samo sa Vladama moramo angažovati cjelokupno društvo i međunarodnu zajednicu, kada pozicija i vlada zavise od volje građana to je slučaj u demokratskim društvima - naveo je on.

Hrda: Geopolitički razvoj iziskuje odluke

Izaslanica Vlade Republike Češke za Zapadni Balkan Edita Hrda je, na panelu "Proširenje Evropske unije: Realnost ili privid?", navela da geopolitički razvoj iziskuje donošenje odluka.

- Albanija je za samo godinu otvorila pet od šest poglavlja i to je nešto što nijesmo prije gledali, što svakako daje entuzijazam. Ozbiljno se razgovara u Briselu da se počene raditi na nacrtu ugovora o pristupu Crne Gore u EU...Datumi treba da budu ciljevi, jasno je da će doći taj trenutak. Proširena EU znači stabilniju Evropu, prošerenje je najbolje što možemo da učinimo za našu budućnost - rekla je Hrda. 

Ona je istakla da se ne treba zaustaviti i da je ovo dobra prilika koja se otvorila, te da postoji dobra volja u Briselu kada je u pitanju Crna Gora.

Jakič: Sigurnost bez demokratije je represija; Uljarević: Imamo institucije, ali ne institucionalizam

Jakub Klepal, izvršni direktor Fondacije Forum 2000, objašnjava da je i društvo u Češkoj podijeljeno, ali, kako kaže, na sreću dobili su pozitivne vijesti da antievropska struja slabi.

- U programu nove Vlade u Češkoj skoro pa da po prvi put vidimo jasne dokaze napada na instutucije - rekao je Klepal.

Roman Jakič, počasni predśednik mreže liberala Jugoistočne Evrope LIBSEEN navodi da se u 2025. suočavamo sa paradoksom, jer se "nikad nije glasnije govorilo o EU vrijednostima, a one nikada nijesu bile ugroženije".

- U Crnoj Gori smo u skorijim događajima bili svjedoci nove fašizacije kada se na ulicama vodila hajka protiv turskih državljana. Ne smije biti političke moći bez odgovornosti. Sigurnost bez demokratije je represija, regionu ne treba stabilokratija nego sekularna demokratija - istakao je Jakič.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u svom izlaganju ističe da imamo institucije, "ali nemamo institucijalizam. 

- Na drugoj strani imamo talas ideološkog revitionizma koji se treba posmatrati kao ozbiljno političko-bezbjednosno pitanje, vidimo to na svakodnevnoj ravni. Ne smijemo pritati na normalizaciju nečega što nije normalno. Ne smijemo pristati da su ratni zločinci heroji. Ulazimo u krizu da rizikujemo povjerenje EU - kazala je ona.

Elira Luli, predavačica i naučna istraživačica iz oblasti međunarodnih odnosa na Univerzitetu „Luarasi“ u Tirani odgovarajući na pitanje kaže da se često mora razgovarati o EU. 

- Proces tranzicije nailazio je na prepreke od raspada Jugoslavije. Nijesu u pitanju samo interni benefiti, već i regionalni, najveći izazovi su poremećeni odnosi unutar jednog društva - naglasila je ona.

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kaže da se uvijek boji istorijskih iskoraka.

- Onoga trenutka kada elita napravi konsenzus napredovaćemo, sve do tada bićemo kao i ostatak regije. Oni koji žele da unište jednu državu, uništavaju srednji sloj u toj državi, uništavaju se institucije i sve što je povezano sa institucionalnim pamćenjem - ocijenio je on.