Može li Crna Gora sa Zagrebom pronaći prihvatljivo rješenje za otvorena pitanja prije isteka vremena?

Crna Gora nastoji da ostvari veoma ambiciozan cilj – da do kraja godine privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja kako bi ostvarila strateški cilj članstva u Evropskoj uniji (EU) tokom 2028. godine.

Hrvatska, međutim, podsjeća Podgoricu da se za ostvarenje tog cilja pita i Zagreb, kao jedna od 27 ravnopravnih država članica Evropske unije.

Tako bi se mogla sažeti razmjena poruka između dvije države proteklih dana.

Čak i ako Crna Gora sprovede sve neophodne reforme i ispuni svaki zadatak iz evropske agende, otvorena bilateralna pitanja mogu postati kamen spoticanja u završnoj fazi pristupnog procesa.

Korišćenje neriješenih bilateralnih sporova kao instrumenta pritiska u procesu proširenja nije novost u Evropskoj uniji.

Najeklantantiji primjer je Sjeverna Makedonija. Ta zemlja je više od jedne decenije bila talac spora sa Grčkom oko imena, da bi se odmah po njegovom rješavanju suočila sa bugarskim vetom, koji je i dalje na snazi.

Iskustvo sa vetom je imala i Hrvatska. Gotovo godinu dana njene pristupne pregovore blokirala je Slovenija zbog graničnog spora u Piranskom zalivu. Slovenačka blokada usporila je i završetak hrvatskih pregovora sa Evropskom unijom. Spor je odblokiran tek nakon političkog dogovora Zagreba i Ljubljane.

Za razliku od Slovenije, koja je krajem 2008. godine blokirala gotovo čitav hrvatski pregovarački proces, Hrvatska nije zaustavila pregovore Crne Gore sa Evropskom unijom.

Do sada je dala saglasnost za zatvaranje gotovo svih poglavlja, uz rezervu prema Poglavlju 14, koje se odnosi na transportnu politiku.

Međutim, već dvije godine blokirano je Poglavlje 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

Upravo se u tom poglavlju prepliću otvorena bilateralna pitanja između Zagreba i Podgorice.

Hrvatska poručuje da vrijeme ističe

Hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova je 22. jula saopštilo da "preostaje tek nekoliko mjeseci do kraja 2026. godine" i ponovo pozvalo Crnu Goru na konstruktivan dijalog i intenziviranje rada na otvorenim pitanjima.

Saopštenje je uslijedilo neposredno nakon posjete evropske komesarke za proširenje Marte Kos Zagrebu, gde se sastala sa premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom spoljnih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Prema riječima portparola Evropske komisije Gijoma Mersijea, komesarka Kos i hrvatski zvaničnici saglasili su se da proces pristupanja mora ostati zasnovan na konkretnim rezultatima kandidata u sprovođenju reformi.

- Komesarka Kos je naglasila da je izgradnja dobrih odnosa između država članica EU i budućih država članica sastavni dio procesa pristupanja. Uvjereni smo da se neslaganja mogu prevazići u nastojanju da ostvarimo zajednički cilj – veću, sigurniju i nezavisniju Evropu - rekao je Mersije u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Hrvatska je još 2024. godine blokirala zatvaranje Poglavlja 31 nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, što je zvanični Zagreb ocijenio kao provokaciju.

Pored toga, Hrvatska insistira na rješavanju više otvorenih bilateralnih pitanja.

U posljednjem saopštenju navela je da očekuje rješavanje pitanja obeštećenja bivših logoraša, nastavak potrage za 14 nestalih osoba iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, rešavanje imovinsko-pravnih zahteva hrvatskih državljana, očuvanje spomen-ploče u Morinju, nastavak razgovora o razgraničenju na moru, kao i povratak školskog broda "Jadran".

Podgorica insistira na rješavanju otvorenih pitanja dijalogom

Na upit RSE iz Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore uputili su na saopštenje objavljeno 23. jula.

U njemu se navodi da Podgorica u hrvatskom saopštenju vidi potvrdu zajedničkog interesa da se uspješno okonča evropski put Crne Gore i poručuje da sva otvorena bilateralna pitanja treba rješavati kroz dijalog i u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Crnogorske vlasti ističu da je u prethodnom periodu ostvaren napredak u više oblasti, uključujući prava hrvatske manjine, pitanja nestalih, procesuiranje ratnih zločina, državne granice i broda "Jadran", uz najavu novih bilateralnih konsultacija sa Hrvatskom.

- Crna Gora ostaje posvećena pronalaženju održivih i obostrano prihvatljivih rješenja za sva otvorena pitanja. Neposredan i sadržajan dijalog smatramo najboljim putem ka približavanju stavova, otklanjanju nedoumica i daljem jačanju međusobnog povjerenja i saradnje - navodi se u saopštenju Ministarstva.

Dodaje se da je dio pitanja koja su ranije figurirala kao otvorena u međuvremenu riješen, dok su za preostala ostvareni pozitivni pomaci ili su uspostavljeni institucionalni mehanizmi za nastavak razgovora.

Dogovor Zagreba i Podgorice neophodan tokom ljeta

Dugogodišnji briselski dopisnik hrvatskog "Jutarnjeg lista" Augustin Palokaj smatra da izjave obe strane pokazuju da nema skrivenih namjera.

Istovremeno upozorava da Podgorica mora da računa na osjetljivost hrvatske javnosti kada je riječ o ratnim zločinima, razaranju Dubrovnika i percepciji uticaja Srbije u Crnoj Gori.

Kao primjer navodi usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, za koju smatra da je ozbiljno narušila poverenje između dvije države.

- Pokušaj u Crnoj Gori da to predstavi kao principijelno pitanje koje nije usmjereno protiv Hrvatske ili u korist Srbije samo dodatno komplikuje odnose - ocjenjuje Palokaj.

On očekuje da bi rješenje moglo da bude pronađeno do kraja ljeta.

Palokaj, koji je izbliza pratio hrvatske pristupne pregovore, upozorava Podgoricu da ne ponovi grešku Zagreba.

- Hrvatska je svojevremeno računala da će druge članice Evropske unije izvršiti pritisak na Sloveniju. To se nije dogodilo. Na kraju su Zagreb i Ljubljana morali sami da postignu dogovor kako bi bila deblokirana pregovaračka poglavlja - kaže Palokaj.

Prema njegovoj ocjeni, u ovom trenutku nije precizno govoriti o hrvatskoj blokadi evropskog puta Crne Gore budući da je Hrvatska blokirala jedno poglavlje; ima rezervu prema još jednom, ali je dala saglasnost za zatvaranje svih ostalih poglavlja.

Šta je potrebno za zatvaranje poglavlja?

Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Do sada je privremeno zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.

Poglavlje 31 i dalje ostaje otvoreno.

Istovremeno, sat ubrzano otkucava.

Do kraja godine ostalo je još pet mjeseci, a Podgorica želi da privremeno zatvori preostalih 15 poglavlja kako bi održala plan da pregovore okonča do kraja 2026. godine i postane članica Evropske unije tokom 2028. godine.

Za svako od tih poglavlja biće potrebna jednoglasna saglasnost svih država članica Evropske unije, uključujući i Hrvatsku.

Nakon završetka pristupnih pregovora, države članice EU i zemlja kandidat potpisuju Sporzum o pristupanju. Da bi on stupio na snagu, moraju ga ratifikovati svih 27 država članica, u skladu sa svojim nacionalnim procedurama, kao i država kandidat. Taj proces obično traje između godinu i godinu i po.

Da bi Crna Gora postigla državni cilj – članstvo do kraja 2028 godine, pregovori sa Briselom se moraju okončati do kraja ove godine.

Zato će, pored ispunjavanja evropskih reformi, uspjeh Crne Gore u velikoj mjeri zavisiti i od toga da li će sa Zagrebom uspjeti da pronađe prihvatljivo rješenje za otvorena bilateralna pitanja prije nego što istekne vrijeme koje je sama sebi postavila.