Jović: Hrvatska može blokirati Crnu Goru, ali to ima cijenu

Profesor međunarodnih odnosa i bezbjednosnih studija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Dejan Jović ocijenio je da se Hrvatska politikom prema Crnoj Gori izdvojila unutar Evropske unije, upozoravajući da proširenje nije samo pitanje Zagreba, već svih članica Unije.

- Hrvatska se svojom etnoprioritetnom i domovinskoratnom vanjskom politikom prema Crnoj Gori istakla toliko da su joj neke druge zemlje rekle: ‘Samo malo, nije proširenje Evropske unije samo vaša stvar, nego i naša’ - naveo je Jović na društvenoj mreži Iks.

On ističe da Hrvatska i dalje može pokušati da blokira evropski put Crne Gore, ali da takva politika ima svoju cijenu i posljedice, posebno ako Zagreb bude insistirao na posebnim zahtjevima prema Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

- Hrvatska i dalje može pokušati blokirati, što joj može i uspjeti, sve dok postoji pravilo jednoglasnosti i pravo na veto, ali to ima svoju cijenu i ima posljedice - poručio je Jović.

Govoreći o daljem pristupu Hrvatske prema susjedima, Jović ukazuje na razliku između evropskih vrijednosti koje Zagreb zvanično promoviše i zahtjeva sadržanih u dokumentu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) iz 2022. godine, koji se odnosi na zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa tokom pristupnih pregovora Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.

- Hrvatska treba odlučiti hoće li voditi politiku onako kako obećava i najavljuje saborska Deklaracija o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi iz 2011. godine ili će slijediti prijedloge i zahtjeve iz dokumenta HAZU-a - naveo je Jović.

U osvrtu na taj dokument, Jović podsjeća i na ulogu Zvonka Kusića, bivšeg predsjednika HAZU-a i posebnog savjetnika hrvatskog premijera, kao i na njegovo predsjedavanje Vijećem za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje je 2017. i 2018. godine razmatralo odnos prema pozdravu „Za dom spremni“.