<article>Dragan Koprivica izabran je na današnjoj sjednici Savjeta za vršioca dužnosti direktora Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović". Koprivica je rođen 1953. godine u Nikšiću. Na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku za ruski jezik i književnost, diplomirao je 1976. godine.Na istom Fakultetu završio je postdiplomske studije i 1983. odbranio magistarski rad. Doktorsku disertaciju odbranio je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Piše prozu, poeziju, drame, tv scenarije i aforizme. Više puta je nagrađivan za stvaralaštvo u različitim književnim formama.Krunu njegovog stvaralaštva predstavlja najviše državno priznanje Trinaestojulska nagrada za životno djelo, uz status istaknutog kulturnog stvaraoca. Živi i radi u Podgorici. </article>

Dragan Koprivica izabran je na današnjoj sjednici Savjeta za vršioca dužnosti direktora Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović".&nbsp;
Koprivica je rođen 1953. godine u Nikšiću. Na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku za ruski jezik i književnost, diplomirao je 1976. godine.
Na istom Fakultetu završio je postdiplomske studije i 1983. odbranio magistarski rad. Doktorsku disertaciju odbranio je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.&nbsp;
Piše prozu, poeziju, drame, tv scenarije i aforizme. Više puta je nagrađivan za stvaralaštvo u različitim književnim formama.
Krunu njegovog stvaralaštva predstavlja najviše državno priznanje Trinaestojulska nagrada za životno djelo, uz status istaknutog kulturnog stvaraoca. Živi i radi u Podgorici.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Dragan Koprivica

KIC Budo Tomović

Kultura

Dragan Koprivica v.d. direktora KIC-a ''Budo Tomović''

Dragan Koprivica izabran je na današnjoj sjednici Savjeta za vršioca dužnosti direktora Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović". 
Koprivica je rođen 1953. godine u Nikšiću. Na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku za ruski jezik i književnost, diplomirao je 1976. godine.
Na istom Fakultetu završio je postdiplomske studije i 1983. odbranio magistarski rad. Doktorsku disertaciju odbranio je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 
Piše prozu, poeziju, drame, tv scenarije i aforizme. Više puta je nagrađivan za stvaralaštvo u različitim književnim formama.
Krunu njegovog stvaralaštva predstavlja najviše državno priznanje Trinaestojulska nagrada za životno djelo, uz status istaknutog kulturnog stvaraoca. Živi i radi u Podgorici.

Američki milijarder Ilon Mask često na svom profilu na društvenoj mreži X, koja je u njegovom vlasništvu, kritikuje evropske države zbog „masovnih migracija“, a sada mu je stigao i odgovor premijera Španije Pedra Sančeza.
Mask je na mreži X podijelio objavu u kojoj je oštro kritikovao Španiju zbog odluke da 500.000 migranata dobije legalni status.
Sančez je ubrzo odgovorio na Maskovu objavu i tom prilikom podsjetio na njegov dugogodišnji san o kojem često govori u javnosti.
- Mars može čekati, ali humanost ne može - kratko je napisao Sančez u odgovoru koji je ubrzo postao viralan.
Vrijedi istaći da je Sančez jedan od rijetkih evropskih lidera koji je stao uz migrante, uprkos čestim napadima drugih političara koji se identifikuju s radikalnom desnicom.
Čak su i neki lideri stranaka koje pripadaju političkoj ljevici promijenili stav prema migracijama pod pritiskom javnosti, ali je Sančez ostao pri svojim uvjerenjima, što potvrđuje i ovaj potez.
S druge strane, Mask na svom profilu često kritikuje stanje u evropskim državama, a većinu problema na Starom kontinentu povezuje s migrantima.

Premijer Španije odgovorio Masku na kritike zbog davanja papira migrantima: Mars može čekati, humanost ne može

Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tradicionalno je organizovala učešće crnogorskih privrednika na Međunarodnom sajmu poljoprivrede Agro Belgrade 2026, koji se održava u Beogradu u periodu od 29. do 31. januara 2026. godine.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju. na zajedničkom štandu crnogorski proizvođači se predstavljaju sa raznovrsnom ponudom domaćih proizvoda koji privlače veliko interesovanje posjetilaca.
Crnogorske privrednike na štandu je posjetio i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zajednički nastup crnogorskih privrednika na sajmu AGRO BELGRADE 2026 Vladimir Joković koji je ukazao na značaj učešća na ovakvim sajmovima.&nbsp;
- Sajmovi su nešto što je potrebno poljoprivrednim proizvođačima kako bi pokazali svoje proizvode, proširili proizvodnju, te kako bi u razgovorima sa ostalim proizvođačima dobili neka nova saznanja i razmijenili iskustva. Crna Gora bi trebala ući u EU 2028. godine, te oni koji imaju ambiciju, snagu i potencijal da mogu više da proizvode treba da djeluju globalno. Mi imamo izuzetno kvalitetne proizvođače koji su u Crnoj Gori već brend, ali moraju početi djelovati i globalno kako bi snagom tog brenda postigli mnogo veću cijenu, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila neuporedivo isplativija nego što je sada. Moramo više proizvoditi, ukrupnjavati imanja, te makar za početak krenuti od regionalnog tržišta - ispričao je ministar Joković.
Sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore Lidija Rmuš istakla je da je važno što se sajam fokusira na sektor voća, povrća i vinogradarstva.&nbsp;
- Crna Gora ima namjeru da sektor voćarstva i povrtlarstva jako dobro razvija u narednom periodu upravo zato što smo mesni i mljekarski sektor već razvili koristeći sredstva IPARD-a, te se sa tim proizvodima u značajnoj mjeri i nalazimo na tržištu regiona. Sada nam je cilj da se što bolje razvije sektor voća i povrća zato što imamo značajnih površina koje još nisu iskorištene. Sektor je počeo da se razvija posljednjih godina zato što smo koristili sredstva IPARD-a – pretpristupne pomoći EU, te svjedočimo razvijanju proizvodnje džemova, sokova, vina. Na ovom sajmu ima oko 500 izlagača, te je dovoljno da vidite kako to drugi rade da biste dobili viziju kako da svoju proizvodnju unaprijedite - navela je Rmuš i napomenula je da se na crnogorskom štandu većinom predstavljaju mali proizvođači kojima preporučuje da rade premium proizvode.
Veliku pažnju na sajmu, kako se dodaje, privukli su pršuti i drugi crnogorski delikatesi iz ponude kompanije Meat Group.&nbsp;
- Nama su sajmovi izuzetno značajni zbog poznanstava i mnogo kontakata. Od ranije imamo zaista lijepo iskustvo. Dopada nam se organizacija, dostupni su nam organizatori za sve što nam je potrebno, tako da smo zadovoljni. U sklopu našeg štanda imamo dio za degustaciju, te se trudimo da osiguramo da ljudi probaju, da se uvjere u kvalitet i samim tim da nas kontaktiraju radi dalje saradnje - saopštila je Marija Dramlić ispred Meat Group.
Svoje premium organske džemove na crnogorskom štandu predstavila je Fabienne Mikulić, Francuskinja koja već pet godina živi u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovo je tradicionalni recept koji u Francuskoj dobijamo od majke ili bake. Receptura je francuska, ali je voće iz Crne Gore. Pravim džemove od kajsije, breskve, ruzmarina, đumbira. Imam između 50 i 100 vrsta džemova - ispričala je Mikulić.
Željko Macanović iz sela Glibaća kod Pljevalja na Agro Belgrade sajmu se predstavio sa žitaricama – heljda, spelta, raž, ječam, ovas, kao i brašnom kojeg od njih proizvodi.&nbsp;
- Ovo mi je već četvrti sajam u Beogradu. Najbitnije mi je da vidim ko šta radi, gdje mogu prodati proizvode ili gdje mogu nešto nabaviti. Trudim se da sačuvan našu tradicionalnu proizvodnju i stara autohtona sjemena. Ne koristim hibridna sjemena, već čuvam naše stare autohtone sorte - ispričao je Macanović.
Već četvrti put na Agro Belgrade sajmu učestvuje i proizvođač rakije Trnovača, Vidoslav Krvavac.
- Svaka čašica naše rakije sadrži priču o domaćinu, kulturi, tradiciji i podneblju odakle dolazi. Ja sam u svom selu Trnovica pokrenuo i etno turizam gdje i proizvodim svoju rakiju. Imanje posjećuju turisti iz različitih krajeva svijeta. Za četiri godine imao sam posjetioce iz 18 zemalja svijeta. Rakija Trnovača je već širom svijeta prepoznatljiva - naveo je Krvavac.

Crnogorski privrednici predstavljeni na sajmu Agro Belgrade 2026

Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da uslovljavanje dodjele „Luče“ odličnim uspjehom na eksternoj polumaturi ili maturi može biti prestrogo i dovesti do nepravde prema učenicima koje obrazovni sistem treba da prepozna, podstakne i nagradi zbog dugogodišnjeg truda i talenta.&nbsp;
To je saopštila viša pravna savjetnica CGO-a Snežana Kaluđerović.&nbsp;
Kako je navela u saopštenju, CGO smatra da je usvajanje nove Vladine Uredbe o diplomi „Luča“ opravdano u dijelu potrebe zaštite izvrsnosti, koja je očigledno posljednju deceniju dovedena u pitanje neskladom između školskih ocjena i rezultata na eksternim provjerama znanja.&nbsp;
Istovremeno, ističe Kaluđerović, ukazuju na one aspekte koje mogu dovesti ovaj princip u pitanje, jer izvrsnost treba štititi i obrazovni sistem ne smije kažnjavati djecu zbog ljudskih faktora koji su sastavni dio odrastanja i učenja.
- Naime, svrha ove diplome da je dobiju zaista izvrsni učenici, kao potvrdu ne samo kontinuiranog školskog uspjeha, već i izuzetnosti, odnosno priznanje onima koji su prvi među jednakima, polazeći od pretpostavke da su sve dobijene petice zaslužene - naglasila je Kaluđerović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovaj kriterijum je posebno problematičan za učenike osnovnih škola, dok je možda opravdaniji kod maturanata.
- Odlični učenici nijesu imuni na stres, tremu i strah, a kod mlađeg uzrasta to je još izraženije. Jedan loš dan, zdravstveni problem ili psihološki pritisak mogu dovesti do slabijeg rezultata na ispitu, čime se višegodišnji rad i dosljedan uspjeh praktično poništavaju zbog nekoliko sati testiranja. Takav pristup nije pravičan niti pedagoški utemeljen, a „Luča“ mora biti simbol znanja, rada i izuzetnosti, ali i pravednosti - poručila je Kaluđerović.&nbsp;
Kako je istakla, poseban problem je termin polaganja, koji se odvija usred školske godine, kada učenici paralelno pohađaju redovnu nastavu iz velikog broja predmeta (14), odgovaraju usmeno, pišu testove i kontrolne zadatke, te usvajaju novo gradivo. U takvim okolnostima, dodaje ona, priprema za eksternu provjeru znanja postaje dodatno opterećenje, što učenike izlaže prekomjernom pritisku u već zahtjevnom periodu.
- Obim gradiva koji je potrebno obnoviti i sistematizovati izuzetno je velik, a učenici osnovnih škola sve predmete polažu u samo tri dana. Takav tempo ne ostavlja prostor da se znanje pokaže smireno i postepeno, već favorizuje učenike koji se bolje snalaze pod pritiskom, što ne mora značiti da posjeduju i više znanja. Kada jedan ispit dobije presudnu težinu, sistem postaje rigidan i zanemaruje niz važnih faktora, uključujući različite stilove učenja, psihološku spremnost djece, ali i neujednačene uslove pripreme. Istovremeno, teret odgovornosti se gotovo u potpunosti prebacuje na učenike, dok se manje govori o odgovornosti sistema, podršci nastavnika i kvalitetu procesa ocjenjivanja tokom školovanja - podvukla je Kaluđerović.&nbsp;
CGO, kako ističe, cijeni da eksterna matura može biti važan korektiv, ali ne smije biti jedini presudan uslov za najprestižnije priznanje u obrazovanju.&nbsp;
- Umjesto isključivog restriktivnog modela, potrebno je obezbijediti dodatnu podršku učenicima u pripremi za eksternu provjeru znanja, kao i razmotriti fleksibilnije modele vrednovanja koji uvažavaju kontinuitet rada, a ne samo učinak u jednom danu - zaključuje Kaluđerović.&nbsp;

Kaluđerović: „Luča“ mora štititi izvrsnost, ali ne smije kažnjavati učenike zbog jednog dana

Gost u podkastu Dres nacija reprezentacija bio je Jakov Bijelović, o rvanju, uspjesima, ali i poteškoćama.
Pratite Dres naciju reprezentaciju subotom od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQgTUMDPCRcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragan Koprivica v.d. direktora KIC-a ''Budo Tomović''

Tagovi

Premijer Španije odgovorio Masku na kritike zbog davanja papira migrantima: Mars može čekati, humanost ne može

Crnogorski privrednici predstavljeni na sajmu Agro Belgrade 2026

Kaluđerović: „Luča“ mora štititi izvrsnost, ali ne smije kažnjavati učenike zbog jednog dana

Dres nacija reprezentacija: Gost Jakov Bijelović

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO