<article>Povodom 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) biće izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ u utorak, 11. novembra, i srijedu, 12. novembra, sa početkom u 20 sati.Jedna od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, „Princeza Ksenija od Crne Gore“, donosi emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze. Komad je premijerno izveden u Zetskom domu na Cetinju 1994. godine, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997. godine.Nova inscenacija ove antologijske predstave donosi nastupe izuzetne glumačke ekipe: Varje Đukić, Ane Vučković, Dejana Ivanića, Izudina Bajrovića, Gorane Marković, Aleksandra Radulovića, Jelene Laban, Slobodana Marunovića, Dušana Kovačevića, Ane Vujošević i Lazara Đurđevića.Predstava je urađena u saradnji sa Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, a dramaturg je Božo Koprivica. Kostimograf je Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, dok je asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović.Izvršni producenti su Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ još jednom će, u čast Njegoševog dana, podsjetiti publiku na slavno kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore, kroz priču o jednoj od njenih najznačajnijih i najintrigantnijih ličnosti.</article>

Povodom 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) biće izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ u utorak, 11. novembra, i srijedu, 12. novembra, sa početkom u 20 sati.
Jedna od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, „Princeza Ksenija od Crne Gore“, donosi emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze. Komad je premijerno izveden u Zetskom domu na Cetinju 1994. godine, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997. godine.
Nova inscenacija ove antologijske predstave donosi nastupe izuzetne glumačke ekipe: Varje Đukić, Ane Vučković, Dejana Ivanića, Izudina Bajrovića, Gorane Marković, Aleksandra Radulovića, Jelene Laban, Slobodana Marunovića, Dušana Kovačevića, Ane Vujošević i Lazara Đurđevića.
Predstava je urađena u saradnji sa Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, a dramaturg je Božo Koprivica. Kostimograf je Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, dok je asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović.
Izvršni producenti su Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.
Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ još jednom će, u čast Njegoševog dana, podsjetiti publiku na slavno kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore, kroz priču o jednoj od njenih najznačajnijih i najintrigantnijih ličnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Princeza Ksenija od Crne Gore

Kultura

CNP: Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ povodom Njegoševog dana

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Grenland ne može da izostavi mogućnost upotrebe vojne snage na arktičkoj teritoriji, iako je malo vjerovatno da će do toga doći, rekao je danas grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen.
&nbsp;On je istakao da Grenland teži bližoj saradnji sa Evropskom unijom, prenosi Tanjug.
&nbsp;Ranije danas danska premijerka Mete Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.
&nbsp;Ona je istakla da Danska smatra Sjedinjene Američke Države (SAD) svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Kopenhagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.
&nbsp;Frederiksen nije doputovala na Svjetski ekonomski forum u Davosu, usljed tenzija sa SAD-om oko namjere američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Nilsen: Ne može se isključiti mogućnost upotrebe vojske na Grenlandu

Put reformi nije bio jednostavan, ali je bio nužan, a podrška Sjedinjenih Američkih Država na tom putu bila je od posebnog značaja - kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa odlazećom ambasadorkom Sjedinjuenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je na ovom sastanku, kom je prisustvovao i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, kazao da zahvaljujući podršc SAD njihovoj posvećenosti danas imamo sektor bezbjednosti koji je pouzdan partner kolektivne bezbjednosti.
- Upravo je u tom periodu dodatno osnaženo strateško partnerstvo dvije države, naročito u oblasti bezbjednosti. Reformski procesi bili su zasnovani na izboru profesionalnog menadžmenta u policiji, jačanju zaštitnih mehanizama za njen nezavisan i zakonit rad, kao i unapređenju sistema provjere integriteta policijskih službenika, što je rezultiralo snažnijim, slobodnijim i profesionalnijim institucijama - istakao je Šaranović.
Rajnke je istakla da je saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Upravom policije bila intenzivna i sadržajna, kroz brojne zajedničke projekte, donacije i obuke. 
- Reforma policije je složen proces, ali Crna Gora se kreće tim teškim putem s profesionalnošću i uspješnim rezultatima koji jačaju institucionalne standarde - kazala je Rajnke, naglasivši da princip vladavine prava mora biti jasan i jednak za sve.
Šćepanović je istakao je da je podrška američke ambasade tokom mandata Rajnke imala važnu ulogu u izgradnji stabilnog i održivog policijskog sistema. 
- Iako pojedinac može imati snagu i autoritet, bez funkcionalnog i posvećenog tima nije moguće ostvariti suštinske i trajne promjene. Upravo kroz zajednički rad gradimo povjerenje, kako unutar Crne Gore, tako i u međunarodnom okruženju, a naš kolektiv povezuje zajednička vrijednost - snažna, jasna i dosljedna posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala, koja predstavlja temelj našeg djelovanja i cilj kojem zajednički težimo - poručio je Šćepanović

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande - kazao je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Miodrag Laković.
On je, odgovarajući na mreži Iks (X) Đorđiju Kustudić koji je napisao da je vrijeme da on, Janović i ostali razumni i građanski orjentisani funkcioneri PES-a javno osudite ovakve šovinističke ispade koji polako prelaze u obrazac ponašanja, istakao da je saglasan.
- I nije teško, uopšte. Ja se gnušam šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca i saradnika okupatora u bilo kojoj prilici, a naročito kad je to uvijeno u vjerske oblande. I to osuđujem u svakoj prilici - poručio je Laković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2013625508433404084&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CNP: Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ povodom Njegoševog dana

Tagovi

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Nilsen: Ne može se isključiti mogućnost upotrebe vojske na Grenlandu

Šaranović i Šćepanović sa Rajnke: Podrška SAD-a bila ključna u jačanju bezbjednosnih institucija

Laković: Gnušam se šovinističkih istupa, promovisanja četništva i veličanja ratnih zločinaca

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO