Ekonomistkinja o PES-ovoj najavi regulisanja cijena

Kasalica: Administrativno ograničavanje cijena može izazvati nestašice, uzroci inflacije su dublji od trgovačkih marži

PES najavom zakonskog regulisanja cijena pokušava da sanira posljedice, umjesto da se bavi uzrocima inflacije, ocjenjuje Kasalica. Tvrdi da značajan dio inflatornih pritisaka nastaje unutar crnogorske ekonomije, kroz neefikasnost javnog sektora, dok rješenje vidi u ulaganjima i diversifikaciji proizvodnje

Mila Kasalica (Foto: TV E/Youtube)
Mila Kasalica (Foto: TV E/Youtube)

Najava Pokreta Evropa sad da priprema zakonsko rješenje kojim bi se regulisalo formiranje cijena u privredi ukoliko inflacija u Crnoj Gori bude veća nego u eurozoni, prema ocjeni ekonomistkinje Mile Kasalice, nije odgovor na stvarne uzroke inflacije, već pokušaj saniranja njenih posljedica.

Kasalica u razgovoru za Antenu M upozorava da bi administrativno ograničavanje cijena moglo dovesti do smanjene dostupnosti robe, poremećaja na tržištu i problema sa primjenom evropskih pravila konkurencije.

Ona podsjeća da je inflacija u Crnoj Gori bila veća nego u eurozoni i u novembru 2023. godine, kada je počeo mandat aktuelne Vlade, kao i u oktobru ove godine.

Ocjenjuje da najavljeni zakonski mehanizam treba posmatrati u kontekstu ekonomske politike vlasti i programa mjera čija je primjena planirana od januara 2027. godine.

- Inflacija je nezaustavljiva, direktno se generiše iz načina na koji politička elita većine ne umije da razumije da se ekonomski nereformski program koji se planira od prvog januara 2027. godine ne može sprovoditi na način na koji su planirali, a to je prekonoćna otimačina od crnogorske privrede - kazala je Kasalica.

Administrativno regulisanje cijena i evropska pravila

Govoreći o mogućim posljedicama zakonskog ograničavanja cijena, Kasalica upozorava da bi takva intervencija države mogla dovesti do ograničavanja ponude i dodatnih poremećaja na tržištu.

Smatra da bi Crna Gora time posegnula za administrativnim modelima obuzdavanja cijena, koji, prema njenoj ocjeni, nijesu u skladu sa principima tržišne konkurencije.

Posebno problematičnim smatra to što je Crna Gora već zatvorila pregovaračka poglavlja šest i osam, koja se odnose na pravo privrednih društava i konkurenciju.

- Ako krenemo da administriramo obuzdavanje cijena komunističkim metodama, to je direktno kršenje pravne tekovine Evropske unije - smatra Kasalica.

Trgovačke marže nijesu glavni generator inflacije

Govoreći o uzrocima inflacije, Kasalica odbacuje tezu da su trgovačke marže dominantni generator inflacije.

Pozivajući se na istraživanje Ekonomskog fakulteta, sprovedeno na zahtjev članova Privredne komore na osnovu podataka iz 2022. i 2023. godine, navodi da su značajan faktor u rastu cijena, pored uvozne zavisnosti, unutrašnji troškovi i neefikasnost domaćeg javnog sektora.

Pored inflacije koja se uvozi zbog zavisnosti crnogorskog tržišta od stranih proizvoda, ona izdvaja i unutrašnje faktore koji, kako tvrdi, značajno utiču na rast troškova u ekonomiji.

- Najveći generator inflacije, pored onoga što moramo da uvezemo i da dobavimo robu na crnogorsko tržište, jeste interno generisana inflacija koju niko ne želi da mjeri iz vladajuće ekonomske većine - kazala je Kasalica.

Tu vrstu inflacije povezuje sa, kako navodi, padom kvaliteta javnih usluga, neefikasnošću državne i lokalne administracije i nedovoljnim kvalitetom rada javnog sektora.

Prema njenim riječima, ogromno povećanje broja zaposlenih u državnoj administraciji i lokalnim samoupravama nije praćeno odgovarajućim unapređenjem kvaliteta usluga koje te institucije pružaju građanima i privredi.

Kasalica ističe da se efikasnost javne uprave mora mjeriti kroz, efektivnost i ozbiljnost primjene standarda u upravnom postupku.

- Svako od njih troši naše vrijeme. Troši vrijeme poreskih obveznika Crne Gore. Svaki sekund nerada i nekvaliteta u radu je interno generisana inflacija - ocijenila je.

Umjesto kontrole cijena, ulaganja u proizvodnju

Kao alternativu administrativnom regulisanju cijena, Kasalica predlaže snažnija ulaganja u domaću privredu i diversifikaciju proizvodnje.

Smatra da bi ulaganje između 300 i 500 miliona eura u crnogorsku ekonomiju moglo imati značajan stabilizujući efekat, jer bi doprinijelo razvoju domaćih proizvodnih kapaciteta i smanjenju zavisnosti od uvoza.

Prema njenoj ocjeni, takav potez poslao bi i važan signal privrednicima koji planiraju razvoj svojih kompanija u srednjem i dugom roku.

- Kakav bi to ublažavajući efekat imao i kakav bi to impuls bio za one koji planiraju svoje razvoje u narednih pet, deset, pa i pedeset godina. Ovako smo u situaciji da je Novica neznaveni izgubio neđe budžet, a da sjutra čekamo izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda kao da će oni bilo što reći što mi već odavno ne znamo - zaključila je Kasalica.

Programska šema

13:00 – 14:00
DRES NACIJA REPREZENTACIJAEMISIJA
14:00 – 15:00
ZNAK PODZNAKEMISIJA
15:00 – 17:00
THE BEST OF E UŽIVOEMISIJA
17:00 – 19:00
VIKEND POPODNEEMISIJA
19:00 – 19:30
24 SATAINFORMATIVA
19:30 – 20:00
E-MISIJAEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.