Znanje ili diploma: Šta se u Evropi bolje plaća?

Poslodavci širom Evrope sve više cijene vještine, iako formalne kvalifikacije i dalje imaju veliki značaj. Euronews Business detaljno istražuje koje su zemlje najspremnije za pristup u kojem su vještine na prvom mjestu, a stručnjaci objašnjavaju razlike među njima.
Tržište rada se neprestano mijenja. Nastaju nova radna mjesta i traže se nove vještine. Diplome su i dalje važne na evropskom tržištu rada, ali poslodavci sve više pažnje posvećuju onome što ljudi zaista umiju da rade, kažu stručnjaci.
„Valuta tržišta rada pomjera se sa isključivo tradicionalnih kvalifikacija ka snažnijem fokusu na vještine“, navodi se u izvještaju OECD-a „Tržište rada zasnovano na vještinama“ (A Skills‑First Labour Market).
To je poznato kao pristup „vještine na prvom mjestu“ (skills-first).
„U praksi, zapošljavanje zasnovano na vještinama ne znači potpuno zamjenjivanje diploma, već davanje veće težine dokazanim vještinama pojedinaca, bez obzira na to gdje su stečene, kako bi se talenti bolje uskladili sa radnim mjestima“, rekla je za Euronews Business Glenda Kvintini (Glenda Quintini), viša ekonomistkinja u OECD-u.
Dr Sun-Džu Gog (Soon-Joo Gog), viša direktorka Centra za prakse zasnovane na vještinama pri Singapurskom univerzitetu društvenih nauka, naglasila je da „vještine na prvom mjestu“ ne znači „samo vještine“. To je princip djelovanja. Pojedinci i poslodavci koriste dokazane vještine zajedno sa kvalifikacijama.
OECD-ov Indeks spremnosti i usvajanja pristupa zasnovanog na vještinama mjeri koliko je svaka zemlja spremna za ovaj pristup.
Kako indeks funkcioniše?
Indeks svakoj zemlji dodjeljuje ocjenu između 0 i 1. Viša ocjena znači da je zemlja bolje pripremljena za prakse zasnovane na vještinama i da ih šire primjenjuje.
Indeks posmatra koliko dobro zemlje prepoznaju, razvijaju, priznaju i nagrađuju vještine. To uključuje obrazovanje odraslih, korišćenje podataka o vještinama, javnu podršku obukama i to u kojoj mjeri poslodavci cijene ono što radnici mogu da pokažu da umiju.
Švedska i Francuska predvode
Švedska ima najvišu ocjenu u Evropi – 0,70, a slijede je Francuska (0,69), Ujedinjeno Kraljevstvo (0,65) i Belgija (0,64).
„Zemlje poput Švedske i Francuske ukupno postižu snažne rezultate, iako ne postoji jedinstven put ka izgradnji tržišta rada zasnovanog na vještinama“, rekla je Kvintini.
„Švedska se, na primjer, ističe snažnim podsticajnim okvirom, uključujući korišćenje analitičkih podataka o vještinama i javnu podršku razvoju vještina“, dodala je.
Finska (0,63), Češka (0,61), Norveška (0,61) i Letonija (0,61) takođe imaju ocjene iznad evropskog prosjeka.
Prosjek za 23 evropske zemlje iznosi 0,58. Španija (0,59), Danska (0,58), Portugalija (0,58), Italija (0,58), Litvanija (0,58), Poljska (0,58) i Austrija (0,58) su blizu tog prosjeka.
Njemačka (0,57), Švajcarska (0,57) i Holandija (0,56) su neznatno ispod njega.
Mađarska (0,45) i Grčka (0,46) imaju najniže ocjene. Turska (0,52), Slovačka (0,54) i Slovenija (0,54) takođe imaju niske ocjene.
Kvintini je istakla da se zemlje pri dnu indeksa često suočavaju sa većim preprekama kada je riječ o učešću odraslih u obrazovanju i razvoju širih sistema učenja.
„Jaz se, dakle, ne odnosi samo na obrazovne sisteme, već odražava koliko djelotvorno zemlje prepoznaju, razvijaju, priznaju i nagrađuju vještine na tržištu rada“, rekla je.
SAD imaju ocjenu neznatno iznad evropskog prosjeka – 0,60. Kanada (0,55), Japan (0,51) i Južna Koreja (0,48) su ispod njega.
Gog je ukazala na to da je većina evropskih zemalja postavila temelje, ali da je teži korak da ove prakse postanu rutina.
„To zahtijeva vrijeme i usklađene napore u cijelom sistemu“, rekla je.
Diplome su i dalje važne, ali nijesu jedini pokazatelj
Stručnjaci se slažu da diplome ostaju važne. Ali poslodavci sve više žele da vide i vještine.
„Diplome su i dalje važne na tržištima rada zemalja OECD-a, posebno zato što ostaju široko priznat pokazatelj znanja i sposobnosti“, rekla je Kvintini.
„Ipak, poslodavci sve više gledaju dalje od formalnih kvalifikacija i posvećuju veću pažnju stvarnim vještinama koje radnici posjeduju i mogu da pokažu.“
Kako je navela, ovu promjenu pokreće nedostatak vještina. Firme takođe moraju da pronalaze talente iz šireg spektra sredina, a potrebe za vještinama često se mijenjaju brže nego što obrazovni sistemi mogu da se prilagode.
Od 2025. godine, više od 70 odsto poslodavaca u zemljama OECD-a prijavljuje poteškoće u popunjavanju slobodnih radnih mjesta zbog nedostatka kvalifikovanih kadrova. Istovremeno, oko trećine radnika kaže da su ili prekvalifikovani ili nedovoljno kvalifikovani za posao koji trenutno obavljaju.
Značaj diploma razlikuje se od zanimanja do zanimanja
„Diplome su i dalje važne, ali se njihov značaj znatno razlikuje u zavisnosti od zanimanja, a stvarni zahtjevi nijesu uvijek jasno predočeni onima koji traže posao“, rekao je za Euronews Business Pavel Adrjan (Pawel Adrjan), direktor ekonomskih istraživanja u kompaniji Indeed.
Istraživanje kompanije Indeed pokazalo je da samo 14 odsto oglasa za posao u Ujedinjenom Kraljevstvu izričito navodi zahtjeve u pogledu formalnog obrazovanja, u poređenju sa 50 odsto u SAD.
On je naglasio da diplome u praksi ostaju važne u specijalizovanim i strogo regulisanim profesijama.
„Ključna razlika je u tome što diploma ostaje vrijedan pokazatelj znanja i sposobnosti, ali nije nužno jedini način na koji kandidati mogu da dokažu vještine potrebne za obavljanje posla“, dodao je.
Vještine moraju brzo da se razvijaju
Ana Toni (Anna Toni), viša specijalistkinja u Ministarstvu ekonomije i zapošljavanja Finske, naglasila je da zainteresovane strane sve više prepoznaju da se vrijedne vještine ne stiču samo formalnim obrazovanjem, već i kroz radno iskustvo, volontiranje, hobije i druga životna iskustva. Razvijaju se novi alati i metode za prepoznavanje i potvrđivanje tih vještina.
„Tržišta rada mijenjaju se brže nego ranije, pod uticajem faktora kao što su digitalizacija, zelena tranzicija i vještačka inteligencija. Vještine moraju brzo da se razvijaju, a politike obrazovanja i zapošljavanja moraju se tome prilagoditi“, rekla je za Euronews Business.
Vještine ili diplome: šta se bolje plaća?
OECD je utvrdio da, u prosjeku, dodatno obrazovanje povećava plate za oko 16 odsto, dok bolje numeričke vještine povećavaju plate za oko 9 odsto, kada se porede razlike slične veličine.
Prema riječima Kvintini, ovaj nalaz pokazuje da poslodavci i dalje u velikoj mjeri cijene obrazovne kvalifikacije kao pokazatelj produktivnosti, naročito kada su informacije o vještinama radnika ograničene.
U OECD-ovom indeksu, vrijednost ispod 1 znači da se obrazovanje plaća više od vještina. Francuska je jedina evropska zemlja sa vrijednošću iznad 1, i to 1,33. To znači da razlika u numeričkim vještinama donosi oko trećinu više od razlike u obrazovanju iste uobičajene veličine.
„To [u Francuskoj] može odražavati tržište rada i okruženje javnih politika koji su skloniji prepoznavanju i vrednovanju dokazanih vještina“, rekla je.
Gog je upozorila da test obuhvata samo numeričke vještine, pa izostavlja tehničke, socijalne i za posao specifične vještine koje su potrebne za mnoga radna mjesta.