PLENUM 2026: Promjene u Srbiji bude nadu za region, ali suštinski raskid sa politikom prošlosti tek treba dokazati

Pobjeda Studentske liste na izborima u Srbiji otvara mogućnost za demokratske promjene i unapređenje odnosa u regionu, ali smjena vlasti sama po sebi ne garantuje raskid sa nacionalističkim politikama, istorijskim revizionizmom i odnosom prema susjednim državama. Takve ocjene iznijeli su učesnici treće radne sesije regionalne konferencije PLENUM 2026, uz poruku da će stvarni dometi političkih promjena u Srbiji zavisiti od spremnosti nove vlasti da se suoči sa nasljeđem prethodnog režima i izgradi drugačije odnose na Zapadnom Balkanu.

Konferenciju PLENUM 2026 organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Evropskim fondom za Balkan (EFB).

Na panelu „Stabilnost u regionu: koliko je region sigurniji nakon izbora u Srbiji i Bosni i Hercegovini?“ novinar Adnan Rondić razgovarao je sa poslanikom u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Sašom Magazinovićem, saradnikom u nastavi na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Nemanjom Batrićevićem i bivšom poslanicom Narodne skupštine Srbije Nadom Kolundžijom.

Kolundžija: Srbija je imala mafiju na vlasti, predstoji težak posao odbrane slobode

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Nada Kolundžija ocijenila je da pobjeda Studentske liste predstavlja priliku za oslobađanje društva od autoritarnog načina upravljanja, ali i početak zahtjevnog procesa izgradnje demokratskih institucija.

– Režim koji smo imali nije bio samo režim koji je gušio slobode. To je bio režim koji je sijao mržnju, svađao zemlju sa kim je god stigao, naročito sa susjedima. To je bio režim koji je duboko kriminalizovan. Svaka zemlja ima mafiju, ali Srbija je imala mafiju na vlasti – kazala je Kolundžija.

Upozorila je da izborna pobjeda sama po sebi nije dovoljna i da predstoji težak posao očuvanja osvojenih sloboda i izgradnje odgovornijih institucija.

Batrićević: Iz Crne Gore je još rano za slavlje, promjena vlasti ne znači nužno promjenu politike

Nemanja Batrićević ocijenio je da političke promjene u Srbiji predstavljaju pozitivan pomak, ali je upozorio da je iz perspektive Crne Gore potrebno zadržati oprez pri procjeni njihovih dugoročnih posljedica.

– Iz perspektive Crne Gore još je rano za slavlje i zaključke o njihovim dugoročnim efektima. Moj je utisak da se u Crnoj Gori češće mijenja intenzitet političkih procesa nego njihova suština. Ovaj film smo već gledali i imali smo situacije u kojima liberalne snage u Srbiji dobiju na značaju – kazao je Batrićević.

Prema njegovoj ocjeni, unutrašnja politička previranja u Srbiji mogla bi smanjiti prostor za djelovanje tamošnjih političkih struktura prema Crnoj Gori.

– Vučić je izgradio neobičan spoj političke moći, kontrole medija i povezanosti sa kriminalnim strukturama, zbog čega je i Crna Gora bila na udaru. Nove vlasti neće raspolagati istim resursima, čak i ako budu imale takve namjere, i mislim da je to važan faktor – naveo je Batrićević.

Ipak, naglasio je da promjena vlasti ne mora automatski donijeti suštinski zaokret u odnosu Srbije prema Crnoj Gori.

– Iz ugla Crne Gore, taj odnos je uvijek bio isti. Možda na procese u Srbiji gledam previše iz naše perspektive, ali zbog istorijskog iskustva i trauma postoji i određena doza skepse. To, međutim, ne znači da sam skeptičan prema dugoročnim efektima aktuelnih promjena – pojasnio je Batrićević.

Magazinović: Građani su pokazali protiv čega su glasali, ali još nije jasno kakvu alternativu žele

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Saša Magazinović smatra da su izborni rezultati u Srbiji prije svega pokazali snažno nezadovoljstvo građana dosadašnjim načinom upravljanja državom.

– Građani Srbije su na izborima jasno pokazali protiv čega su glasali, ali još nije sasvim izvjesno za kakvu su političku alternativu dali podršku. Definitivno znamo da su ljudi glasali protiv Vučića, njegove bahatosti i kriminalizovanog režima, u kojem je kriminal dostigao takve razmjere da je praktično normalizovan – ocijenio je Magazinović.

Prema njegovim riječima, značajnu ulogu u mobilizaciji birača, posebno mladih, imalo je i političko savezništvo Aleksandra Vučića i Milorada Dodika.

Magazinović smatra da je dio starijih birača, koji bi u drugačijim okolnostima podržali Vučića, svojim neizlaskom na izbore doprinio njegovom porazu.

Osvrćući se na odnos Vučića i Dodika, ocijenio je da je njihovo političko savezništvo praktično okončano već u izbornoj noći, kada je Dodik, prema njegovim riječima, počeo da uspostavlja kontakte sa pobjednicima izbora.

Podsjetio je da je Dodik i ranije mijenjao političke saveznike u Srbiji, navodeći primjer Borisa Tadića.

– Dodik je prije svega trgovac, sa istančanim osjećajem za političko preživljavanje. Kada mu se suzi manevarski prostor, njegov odgovor je da napadne još agresivnije – kazao je Magazinović.

On smatra da su Dodikovi aktuelni politički zahtjevi neostvarivi, ali upozorava da se njegova izborna podrška ne smije potcjenjivati.

Ocijenio je i da bi Dodikov izborni rezultat bio znatno slabiji da su izbori u Srbiji održani prije izbora u Bosni i Hercegovini.

Kolundžija: Nacionalizam je služio za očuvanje vlasti, a iza njega se odvijala pljačka

Kolundžija je istakla da se regionalno pomirenje ne može ostvariti preko noći, ali smatra da bi stabilna tranzicija vlasti u Srbiji mogla otvoriti prostor za drugačije odnose sa susjedima.

– Nije odnos Srbije prema BiH i Crnoj Gori bio zasnovan na realnim interesima Srbije. Ni Miloševićeva ni Vučićeva vlast to nijesu zasnivale na interesima Srbije, već su takvu politiku koristile kao sredstvo za očuvanje vlasti. Iza svake te nacionalističke vlasti odvijala se ogromna pljačka. Zato im je bio potreban neprijatelj unutar Srbije, ali su neprijatelji bili i Crna Gora, Bosna i Hrvatska – ocijenila je Kolundžija.

Ona je kazala da razumije oprez država regiona, ali smatra da novim političkim akterima u Srbiji treba ostaviti prostor da pokažu spremnost za promjene.

– Čak i ako čujemo neke tonove koji podsjećaju na prošlost, ne treba se odmah hvatati za njih. Svaki pritisak da se jasno izjasne o pitanjima koja duboko dijele društvo može preokrenuti proces. Većina građana Srbije ne doživljava Crnogorce, Bosance i Hrvate kao neprijatelje, ali indoktrinacija kojoj su bili izloženi kod ljudi stvara strah. Oslobađanje od tog straha oslobodiće i odnose u regionu – poručila je Kolundžija.

Batrićević: Problem je i neprihvatanje suvereniteta susjednih država

Batrićević je upozorio da su identitetska pitanja u Srbiji duboko povezana sa nacionalnim mitovima i političkim obrascima koji prevazilaze mandate pojedinačnih vlasti.

Smatra da borba protiv kriminala i korupcije, iako važna, ne može biti jedino mjerilo uspješnosti političkih promjena.

– Svjestan sam činjenice da je Srbija duboko kriminalizovano društvo, ali bih drugačije postavio redosljed prioriteta, jer borbu protiv korupcije ne vidim kao najvažnije pitanje. Jedna strana i dalje odbija da prihvati suverenitet drugih. Ako je najviše što od Srbije možemo čuti kada je riječ o Crnoj Gori poruka da to pitanje ostavimo za kasnije, onda je razumljivo što postoji nepovjerenje – kazao je Batrićević.

Njegova ocjena je da će odnos nove vlasti prema suverenitetu susjednih država biti jedan od važnih pokazatelja stvarnog političkog zaokreta u Srbiji.

Magazinović: Iskorak bi bio da prestane relativizacija ratnih zločina

Govoreći o budućnosti regionalnih odnosa, Magazinović je ocijenio da ne očekuje da će nova vlast u Srbiji odmah promijeniti stav prema genocidu u Srebrenici.

Ipak, smatra da bi prestanak relativizacije ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca predstavljao važan signal drugačije politike prema susjedima.

– Ne očekujem da će nova vlast u Srbiji odmah priznati genocid u Srebrenici. Iskorak bi bio da prestane relativizacija ratnih zločina i zločinaca, kako bismo vidjeli da li se zaista uspostavlja nova politika koja neće ugrožavati susjede. A za ubuduće bi važno bilo da prestanemo jedni druge retraumatizovati – zaključio je Magazinović.