Lidija Kordić je jedna od najautentičnijih glumica mlađe generacije regionalne scene. Od Kotora do internacionalnih setova, njen put — put zvijezde u usponu, Lidija gradi sa jasnim umjetničkim pečatom. Ostvarila je niz zapaženih uloga u značajnim regionalnim i međunarodnim projektima, među kojima se izdvajaju uspješna TV serija Atatürk, zatim Močvara, kao i filmovi Radnička klasa ide u pakao, Sirin i Elegija lovora.&nbsp; A, na svečanoj ceremoniji u Berlinu uručeno joj je priznanje „Evropske zvijezde u usponu 2025“, koje je zavrijedila ulogom u italijanskom filmu Diva Futura. Film je premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu, a Lidija je prva glumica iz Crne Gore koja je dobila ovo značajno priznanje. Publika je trenutno prati u hrvatskoj seriji Divlje pčele, gdje tumači Zoru Runje. „Na samom početku, samo sa kratkim opisom lika, zaljubila sam se u Zoru jer me jako podsjetila na mene prije 13 godina. Uvijek sam bila i ostala zaljubljena, treća sam sestra i privatno, imam i mlađeg brata, tako da mi je sve to na prvu bio predivan throwback. Kasnije, kako su scenariji epizoda pristizali, bilo mi je teško da je samoj sebi odbranim. Ipak, &nbsp;ristala sam da moja Zora ima svoj svijet, da pokušava najbolje što može da se izbori sa životnim situacijama i blagim zanemarivanjem od strane sestara, i da joj u toj izgradnji pristupim sa jedne odbrambene strane.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zora joj je donijela mnogo više od uloge — nominaciju za Večernjakovu ružu, najstariju i jednu od najprestižnijih medijskih nagrada u Hrvatskoj, u kategoriji novog lica godine, ali i jedno novo samopropitivanje. Ipak, kada govori o učenju, Lidija ne razdvaja lik od procesa. „Ne bih rekla da je učenje na ovom setu vezano samo za moj lik. Rad na ovako velikom projektu definitivno mi je pomogao da budem spremnija i fokusiranija, da treniram emocije u zavisnosti od scene. Tempo je brz – u početku mi je bilo upitno da li ću se snaći, ali sam se brzo adaptirala. Mnogo sam srećna što imam tako dobru ekipu, s kojom i najzahtjevniji posao prolazi kroz smijeh i šalu.“ Možda je publika upravo tu prepoznala iskrenost — u balansu između discipline i emocije. Na pitanje postoji li lik koji je u njoj ostao duže nego što je željela, kroz smijeh kratko kaže: „Preskačem pitanje, ne znam kako da odgovorim (osmjeh).“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zoru ne doživljava kao prolaznu epizodu. „Kad se proces završi, pozdravim se i s ulogom. Mada, sada je već drugačija situacija – sa Zorom se družim devet mjeseci, a ako se budu snimale i ostale dvije sezone, to će biti tri godine u jednom liku.“ Kada joj ljudi kažu da se prepoznaju u njoj, ne doživljava to kao pritisak. „Naravno da mi je to kompliment. Voljela bih da me ljudi pamte kao dobru osobu i da iz mojih iskustava shvate da ništa nije nemoguće. Svaki takav komentar čuvam u srcu – ispunjava me i inspiriše za dalje.“ Priznanja, kaže, nisu promijenila suštinu, ali jesu joj donijela jasnu viziju. „Još uvijek nisam u poziciji da u potpunosti biram uloge, ali definitivno imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim. To nema veze s nagradama, već s odrastanjem i momentom samospoznaje kada zaista ne želite da radite ništa što vam se ne radi i što nema veću svrhu u vašem životu.“ Na pitanje o strahu da bi je uspjeh mogao udaljiti od onoga suštinskog zbog čega je počela da se bavi glumom, odgovara da je unutarnji glas njen najvažniji kompas. „Kod mene ne postoji ta opcija. Često sam s glavom u oblacima, ali sam i prilično racionalna. Imam svoje ciljeve, prioritete i naučena sam šta su prave vrijednosti. Moj unutarnji glas je moja sloboda i moj univerzum koji čuvam pod staklenim zvonom – to mi niko ne može ukrasti.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Osim glume, Lidijin paralelni svijet oduvijek je muzika. Ne bira između ta dva pravca. „To su moje dvije najveće ljubavi u umjetnosti, dva pravca koja me prate cijeli život i nikada nisam pristala da biram između njih. Postoji vrijeme za jedno i vrijeme za drugo, a nekad se – vrlo često – spoje u jedno, i to mi je najdraže. Istina, sloboda, ljubav, rasterećenje – nazovite kako želite.“ Posebno emotivno govori o saradnji sa bendom Zoster. Dugogodišnja je obožavateljka benda. Još od srednje škole obožava njihove pjesme, a dolaskom u Sarajevo upoznala je Adisa Sirbubala. Saradnja je krenula spontano, kroz koncerte i prijateljstvo koje je raslo, da bi je kasnije pozvao da pjeva back vokale za bend. „Ne mogu da opišem koliko su me ti dragi ljudi inspirisali i koliku su sreću prenijeli na mene. Ono što je najdivnije jeste da su svi toliko kul i toliko predivni koliko i zvuče. “ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh5AVRqH0zcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Kotora krenuo je put Lidije Kordić. Glumu je profesionalno usavršavala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a već tokom studija skrenula je pažnju snažnim glumačkim kreacijama. „Volim Crnu Goru. Uvijek naglašavam svoj akcenat kad sam negdje gdje sam jedina iz Crne Gore — to baš volim da radim. (osmjeh) Moj život je prosto trebalo da ide ovim putem i zahvalna sam na svemu. Odlazak iz Crne Gore me jeste promijenio u smislu da se brže adaptiram, snalazim i da mi ništa nije teško ako nemam sigurnost. Zaista sam zavoljela ovakav način života. A Crnoj Gori vraćam se stalno.“ S obzirom na angažmane širom regiona i šire, pitali smo je da li se ikada osjeća „između“ — između zemalja, jezika i identiteta. „Stalno se osjećam između. Kao što sam rekla, volim ovaj način života, ali već duže vrijeme osjećam da mi treba moje mjesto. Živim u koferu — to je predivno — ali potreban mi je dom odakle sve kreće. Trenutno sam na tri mjesta istovremeno. Ipak, ništa od toga ne doživljavam negativno. Idem tamo gdje me život odvede. Sve će doći na svoje mjesto baš kada treba. Do tada skupljam znanje, iskustva, mnogo novih ljudi, radim ono što najviše volim i ne mogu biti srećnija.“ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2F_leedee_%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje šta trenutno uči o sebi, a da nema veze s karijerom, odgovara: „Učim se strpljenju. Učim da cijenim svoj rad i sebe. Ovo je period u kojem se posvećujem sebi, svom poslu i onom unutarnjem glasu o kojem smo govorili.“ Uskoro bi trebalo da započne jedan važan projekat, ali detalje još ne otkriva. S nestrpljenjem iščekuje i informacije o izlasku filma Mladi Staljin, snimanog u Gruziji. „Tome se mnogo radujem jer mi se čini da je ta uloga izvukla najbolje iz mene.“ Autorka teksta: Marina Strugar

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lidija Kordić: Imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim

Ogromna je stvar biti dio European shooting stars-a, i &nbsp;može dosta da se postigne time, ne samo meni na poslovnom planu, nego uopšte to što mogu da malo poguram i crnogorske glumce. Nadam se da će nas više primjećivati, to uporno govorim, nadam se da ću moći nešto takvo da napravim time, vidjećemo, nadam se - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, &nbsp;glumica Lidija Kordić.
Prva je glumica iz Crne Gore koja je dobila priznanje ,,Evropske zvijezde u usponu” i to je predivan i neočekivan osjećaj, kaže Kordić uz zahvalnost Filmskom centru Crne Gore koji je, kako kaže, sve to pokrenuo.
- Veliko hvala Filmskom centru jer me od prvog filma prate, kad mi je prvi film išao u Kan, kratki, i sjećam se da su mi oni omogućili da uopšte odem tamo, da pogledam premijeru. Hvala im od srca, a ja evo pokušavam da im na neki način vratim, nadam se da je ovo zasad dovoljno, i da su i oni svi ponosni - rekla je Kordić.
Biti dio programa European shooting stars je nešto o čemu se mašta, poručuje Kordić, i sve je čudno, ističe ona, ali u isto vrijeme joj je drago što ima priliku i nosi odgovornost, kako navodi, kao prva iz Crne Gore.
- Ogromna je stvar! Mislim da može dosta da se postigne time, ne samo meni na poslovnom planu, nego uopšte to što mogu da malo poguram i crnogorske glumce. Nadam se da će nas više primjećivati, to uporno govorim, nadam se da ću moći nešto takvo da napravim time, vidjećemo, nadam se - poručila je Kordić.
Pohvaljena je za filmove Diva futura i Radnička klasa ide u pakao, s tim što je uloga u filmu Radnička klasa ide u pakao uloga bez teksta, samo mimika i mnogo je teško, prisjeća se Kordić, dočarati emocije bez teksta.
- Meni je to bio jedan od najdražih zadataka i challengea, jer ni ja nijesam znala šta radim, naravno, niko ne zna sve dok ne krene. Sad kad gledam, naravno da je moglo bolje petsto hiljada puta, ali ja sam zadovoljna, jer sam u tom trenutku dala sve što sam mogla od sebe. Nama glumcima i glumicama je teško ostvariti, napraviti neku interakciju sa ljudima, bez govora, pa se nadam da je to okey, a vjerujem pošto su to pomenuli, da je njima to bilo okej - istakla je Kordić.
Nema puno razlike u radu na međunarodnim projektima, objašnjava Kordić, u odnosu na regionalne projekte, i jedina je razlika, kako kaže, u finansijskim ulaganjima.
- Oni ulažu mnogo više u filmove, u kulturu, nego mi, tako da je to najveća razlika. Drugo je, naravno, nemamo svi istu školu, ali mi smo bića koja se adaptiraju na nove situacije, to uopšte nije nešto drastično drugačije, ali imaju neke male stvari, na koje se čovjek adaptira. Uopšteno za snimanje, možda u Italiji, razlika je što se tiče naših snimanja to što oni snimaju deset sati, mi dvanaest. Način na koji rade, i kako tome pristupaju, ne razlikuje se puno - naglasila je Kordić.
Voljela bi da na filmu igra muškarca, kaže Kordić, jer misli da bi to odigrala, dodaje ona, a takođe, ističe, oduvijek joj je želja da se oproba, kako kaže, u horor žanru.
- Volim horore, ali jako su loši postali, pa ih sve manje gledam. Sad gledam samo dokumentarce i crtane filmove - ističe Kordić.
Kao srednjoškolka je bila zaljubljena u muziku, prisjeća se Kordić, i bila ubijeđen da je muzika njen put, sve dok nije upoznala čuvenog reditelja Petra Pejakovića, koji joj je, kako kaže, prenio ljubav prema pozorištu.
Nije uspjela da se upiše na studije glume u Crnoj Gori, dvije godine, prisjeća se Kordić, ali je u Sarajevu odmah primljena i uspješno završila, ističe ona, studije na Odsjeku za glumu Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.
- Mislila sam da je najveća tragedija ako nijesam primljena u Crnoj Gori, ali valjda se nešto dešava i sa razlogom otišla u Sarajevo, nakon dvije godine pokušavanja, &nbsp;i kad sam otišla u Sarajevo prvi put odmah su me primili. To je stvarno nešto što je meni trebalo da se desi! Svakome je drugačije, naravno, ali ja vjerujem da se sve s razlogom dešava, a ovdje je Akademija takva da volim te ljude, volim te profesore, volim način na koji rade. Uvijek to može da bude bolje, ali sam zahvalna što sam dio Akademije, prije covida, sad je možda malo to promijenjeno, ali definitivno me preoblikovalo potpuno. Sad više ne znam ni koji akcenat govorim, samo ako od toga krenemo, tako da se svašta dešavalo, i taj put je bio vrlo uzbudljiv - zaključila je Kordić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzs7kh_3de18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kordić: Predivan je osjećaj biti "Evropska zvijezda u usponu"

Pomoć od diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore zbog povratka iz više država Bliskog istoka zatražilo je 93 crnogorskih državljana, većinom turista, saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i dodali da nemaju precizne podatke o ukupnom broju crnogorskih državljana koji žive i rade u zemljama tog regiona.
Iz MVP-a su kazali agenciji Mina da su se crnogorski državljani obratili za pomoć radi povratka u Crnu Goru iz Jordana, Omana, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Irana i Egipta.
- Riječ je pretežno o turistima koji su se, usljed trenutnih okolnosti, zatekli u navedenim državama i iskazali interesovanje za povratak u Crnu Goru, pri čemu se dio njih već vratio svojim domovima - pojasnili su iz Ministarstva.
Kako su dodali, prema informacijama Ambasade Crne Gore u Abu Dabiju, oko 160 crnogorskih državljana nalazi se u UAE sa regulisanim rezidencijalnim statusom, sa kojima je Ambasada u kontaktu.
Iz MVP-a su kazali da trenutno ne raspolažu preciznim podacima o ukupnom broju crnogorskih državljana koji žive i rade u državama Bliskog istoka, budući da ne postoji zakonska obaveza njihovog prijavljivanja diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
- Evidencija se vodi isključivo na dobrovoljnoj osnovi, odnosno u slučajevima kada se državljani sami obrate Ambasadi ili Konzulatu - naveli su iz MVP-a.
Iz tog resora su istakli da aktivno prate razvoj situacije i ostaju u stalnoj komunikaciji sa svim crnogorskim državljanima koji su zatražili pomoć, u cilju pružanja adekvatne i pravovremene podrške.
Ministarstvo vanjskih poslova je, kako su dodali, u komunikaciji sa nadležnim ministarstvima i institucijama partnerskih država koje su ponudile pomoć u cilju koordinisanog i efikasnog djelovanja.

MVP: Pomoć za povratak sa Bliskog istoka tražilo 93 crnogorskih državljana, dio već stigao u Crnu Goru

U Crnoj Gori je u četvrtom kvartalu prošle godine izdato 277 građevinskih dozvola, pokazuju podaci Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i jedinica lokalne samouprave.
Kako se navodi u izvještaju Monstata, od ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola, na građane se odnosi 153, a na kompanije 124.
- Ukoliko se posmatra ukupan broj stanova i njihova površina, prema izdatim građevinskim dozvolama u četvrtom kvartalu, predviđeno je građenje 1,47 hiljada stanova ukupne površine 108,53 hiljade metara kvadratnih - navodi se u izvještaju.

Monstat: Izdato 277 građevinskih dozvola

Povodom aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku i rasta cijena nafte na svjetskom tržištu usljed tenzija koje uključuju Iran i bezbjednost plovidbe kroz Ormuski moreuz, Ministarstvo energetike i rudarstva za Portal ETV kaže da u Crnoj Gori neće biti nestašica goriva, da cijene ne zavise od odluka Ministarstva već isključivo od kretanja na međunarodnom tržištu, te da država raspolaže obaveznim rezervama naftnih derivata koje dodatno garantuju sigurnost snabdijevanja.
Ministarstvo energetike i rudarstva u izjavi za Portal ETV je saopštilo da snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo.&nbsp;
Objašnjavaju da je, uprkos aktuelnim geopolitičkim dešavanjima i situaciji na Bliskom istoku, fizička dostupnost goriva na našem tržištu stabilna.
- Uvozne rute ovog dijela Mediterana nijesu u velikoj mjeri zavisne od Ormuskog moreuza, te ne očekujemo poremećaje u isporukama - poručuju iz resora Admira Šahmanovića.&nbsp;
Iz ovog resora upozoravaju da je moguć, ukoliko globalne tenzije potraju ili se prodube, rast cijena naftnih derivata usljed kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.
Potencijalni efekti bi se, kako kažu, mogli odraziti kroz cjenovne pritiske, ali ne kroz nestašice goriva.
Cijena &nbsp;goriva u Crnoj Gori direktno zavisi od kretanja na međunarodnom tržištu naftnih derivata, a ne od pojedinačne odluke Ministarstva.
- Istovremeno, dodatnu sigurnost obezbjeđuje sistem obaveznih rezervi naftnih derivata koji smo uspostavili i kontinuirano jačamo. Do sada je formirano 44.260 metričkih tona rezervi, što omogućava stabilno snabdijevanje tržišta u periodu od mjesec do mjesec i po dana u slučaju eventualnih poremećaja. Institucije pažljivo prate situaciju i, ukoliko bude potrebe, spremni smo da reagujemo u cilju očuvanja stabilnosti tržišta - poručuju oni za Portal ETV.&nbsp;
Oni podvlače da Ministarstvo energetike i rudarstva ne razmatra niti donosi bilo kakve vanredne odluke o povećanju cijena.&nbsp;
- Cijene se ne koriguju proizvoljno niti diskreciono. Cijene se formiraju isključivo na osnovu berzanskih parametara — Platts kotacija za derivate, pariteta Genova Levera, uz konverziju dolara u eure prema kursu koji se preuzima sa sajta Centralne banke Crne Gore. Na tako utvrđenu osnovicu dodaju se priznati troškovi naftnim kompanijama i zakonom propisane državne dažbine, uključujući lučku taksu, carinu i PDV - pojašnjavaju oni.&nbsp;

Ministarstvo energetike: Nema nestašice goriva u Crnoj Gori, moguć rast cijena ali njih diktira tržište

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za 9. mart 2026. godine u 11 časova, uz najavu dopune dnevnog reda informacijom o novonastaloj situaciji na Bliskom istoku i njenim bezbjednosnim i spoljnopolitičkim implikacijama po Crnu Goru. Istovremeno, za 4. mart iniciran je hitan informativni sastanak nadležnih institucija radi koordinacije u svjetlu aktuelnih dešavanja.
Kako je saopšteno, sjednica Savjeta ranije nije završena, a predsjednik države je, u svojstvu predsjedavajućeg, u više navrata inicirao njen nastavak, predlažući termine 30. decembra 2025, kao i 19. januara, 2. i 9. februara 2026. godine. U saopštenju se navodi da, imajući u vidu značaj tačaka dnevnog reda, dalja odlaganja nijesu prihvatljiva. Nastavak je zakazan za 9. mart, s obzirom na to da predsjednik Vlade ove sedmice nije u zemlji.
Dnevni red biće dopunjen informacijom o aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji na Bliskom istoku, uz procjenu mogućih posljedica po Crnu Goru.
Za hitan informativni sastanak, planiran za srijedu, 4. marta, pozvani su predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar odbrane Dragan Krapović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Iz Kabineta predsjednika poručuju da se očekuje puna institucionalna odgovornost svih nadležnih aktera, kako bi se obezbijedilo stabilno i koordinisano funkcionisanje države u složenim međunarodnim okolnostima.

Milatović zakazao sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost i hitan sastanak zbog situacije na Bliskom istoku

Politika

DRAMA U BUDVI: Ministar Krapović uklonio vozilo koje je blokiralo prilaz gradilištu

Hronika

Sjutra odluka o pritvoru Đukanoviću, iz krivične prijave izbačeni panciri, dvogled...

Kolumne

Presuda - voljenom Putinu na dar

MARTINOVIĆ: Naredbom za sprovođenje istrage nema pancira, nema nekog oružja koje je policija identifikovala kao krivično djelo