Veselji, Seljimi i Krasnići zatražili oslobađanje na kraju haškog suđenja vođama OVK

Bivši lideri OVK Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići zatražili su danas od specijalnog suda u Hagu da ih oslobodi optužbi za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.

Prethodno je oslobađanje zatražio i prvooptuženi Hašim Tači, tvrdeći da je „potpuno nevin“.

Obraćanjem optuženih sudijama okončano je suđenje koje je pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu počelo u aprilu 2023.

Sud će presudu izreći u roku od 90 dana ili, ako sudijama bude potrebno više vremena, u dodatnom roku od 60 dana.

Tužioci su prošle sedmice tvrdili da su dokazali krivicu optuženih i zahtijevali da budu osuđeni na po 45 godina zatvora.

Obraćajući se danas sudijama, trećeoptuženi Seljimi ocijenio je da je tok suđenja dokazao da su optužbe protiv njih potpuno neosnovane i nepravedne.

- Naš rat bio je pravedan, a optužbe tužilaštva ne stoje- rekao je Seljimi.

Drugooptuženi Veselji, bivši prvi obavještajac OVK, rekao je da nema dokaza da je počinio bilo koje krivično djelo niti nezakonitu radnju.

- Moji postupci su bili humani i zakoniti, a moja savjest je čista- kazao je Veselji.

Četvrtooptuženi Krasnići tvrdio je da nikada nikome nije nanio nepravdu niti ugrozio bilo čiji život i da su mu petogodišnjim pritvorom u Hagu prekršena ljudska prava.

- Ja nijesam imao moć, komandu niti funkcije koje mi se pripisuju u ovom predmetu- rekao je Krasnići, koji je bio portparol i, nakratko, zamjenik komandanta OVK.

Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići optuženi su za zlodjela nad Srbima, Romima i Albancima „kolaboracionistima“ u više od 40 pritvora na Kosovu i na sjeveru Albanije. Svi su bili vodeći članovi Glavnog štaba OVK.

Trećeoptuženi Seljimi tvrdio je danas da je tužilaštvo, služeći se neistinitim optužbama, „uporno pokušavalo da baci ljagu na oslobodilački rat“ OVK. Na meti tužilaca, po Seljimijevim riječima, bio je Glavni štab OVK, „kao i nezavisnost Kosova“.

- Povremeno se činilo da se i sama nezavisnost Kosova tretira kao udruženi zločinački poduhvat- ocijenio je optuženi.

Seljimi je tvrdio i da je tužilaštvo željelo da „izjednači OVK sa zločinima koje je počinila Srbija“, što je nazvao „pokušajem ponovnog pisanja istorije“ pomoću „optužnice zasnovane na iskrivljenim tvrdnjama“.

On je izjavio da mu je „čast što je bio saborac Adema Jašarija i jedan od osnivača OVK“, koja je bila „dobrovoljačka vojska sastavljena od civila koji nijesu imali drugog izbora do da se brane od nasilja srpskih vlasti“.

- OVK nije imala drugi cilj osim slobode. Nije imala planove da napada civile i političke protivnike- odbacio je Seljimi navode optužnice o udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio preuzimanje kontrole nad Kosovom zločinima nad svim „protivnicima“ OVK.

Nasuprot tome, po Seljimiju, „Srbija nikada nije krila svoj cilj prema Albancima“.

Kao dokaz za to naveo je svjedočenje generala Veslija Klarka (Wesley Clark), bivšeg komandanta NATO-a, da mu je predsjednik Srbije Slobodan Milošević 1998. godine rekao: „Znamo mi kako da postupimo s Albancima. Njih sve treba pobiti“.

- Znali smo to i mi. Šta je trebalo da radimo? Da čekamo da nas ubiju? Ne, morali smo da pružimo otpor, Kosovo je moralo da se brani- izjavio je Seljimi.

On je kazao da je „uvjeren da je uradio pravu stvar“ i da bi „isto uradio i sada“.

Četvrtooptuženi Krasnići ocijenio je da se „nepravedne“ optužbe „protiv nas i OVK“ temelje na narativima Miloševićeve vlasti, koja je povela „mnoge ratove“ u bivšoj Jugoslaviji i počinila teške zločine nad kosovskim Albancima.

Krasnići je naveo da mu je optužnica pripisala „uloge, ovlašćenja i odgovornosti koje nije imao“.

- U pitanju je izmišljotina. Lice koje je opisalo tužilaštvo nije čovjek koji stoji pred vama- rekao je Krasnići.

Po optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići individualno su krivično odgovorni za zlodjela pripadnika OVK počinjena tokom nemeđunarodnog oružanog sukoba u okviru „širokih i sistematskih napada na osobe osumnjičene da su se protivile OVK“.

Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).

Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999. godine, piše u optužnici.

U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.

Šest tačaka optužnice tereti Tačija (57), Veseljija (58), Seljimija (54) i Krasnićija (75) za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.

Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili su učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. U pritvoru u Hagu nalaze se od hapšenja na Kosovu, 4. i 5. novembra 2020. godine.

Suđenje Tačiju i saoptuženima počelo je pred sudom u Hagu 3. aprila 2023, a tužioci su svoj dokazni postupak okončali 15. aprila ove godine.

U haškoj sudnici svjedočilo je 125 svjedoka optužbe, a izjave desetina drugih svjedoka tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.

Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.

U odbranu Tačija svjedočilo je sedam bivših međunarodnih zvaničnika.

Krasnići je iskaze svjedoka odbrane sudu dostavio u pisanom obliku.

Smatrajući da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu, drugooptuženi Veselji i trećeoptuženi Seljimi nijesu izvodili svjedoke odbrane.

Na suđenju Tačiju i saoptuženima učestvuje i više od 150 žrtava zločina iz optužnice.

Sud je tokom procesa saslušao izvještaje dvojice vještaka za materijalnu, fizičku i mentalnu štetu koju su žrtve pretrpjele.

Ukoliko Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići budu proglašeni krivim, sve žrtve koje učestvuju na suđenju imaće pravo na obeštećenje.

Specijalizovana vijeća Kosova, kako se sud zvanično zove, osnovala je 2015. godine Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.

Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.