U Hrvatskoj stagnira procesuiranje ratnih zločina
U Hrvatskoj posljednjih godina stagnira procesuiranje ratnih zločina, dok se zločini počinjeni nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima gotovo ne istražuju, navodi se u izvještaju organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću.
Prema izvještaju o praćenju krivičnih postupaka za krivična djela ratnih zločina za 2025. godinu, broj postupaka je u padu.
- Evidentirali smo 33 krivična postupka u fazi glavnog pretresa, koji su u nadležnosti županijskih sudova, protiv ukupno 91 okrivljenog - kazala je rukovoditeljka Documente Vesna Teršelič na konferenciji za medije, predstavljajući izvještaj.
Poređenja radi, tokom 2024. godine vođena su 54 krivična postupka, 2023. godine 64, dok je 2022. godine bio 61 postupak.
Od 91 okrivljenog protiv kojih su tokom 2025. vođeni postupci, njih 87 bili su pripadnici srpskih paravojnih i parapolicijskih snaga. Među preostalim okrivljenima bila su tri pripadnika Hrvatske vojske i jedan pripadnik Hrvatskog vijeća odbrane.
Teršelič je kazala da u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, policiji, sudovima i Ministarstvu hrvatskih branitelja rade brojni profesionalci, ali da nadležnim tužilaštvima nedostaju kapaciteti za istragu neriješenih predmeta ratnih zločina.
- Nedavno je pravosnažnom presudom okončan jedan od najdužih postupaka za ratne zločine, u kojem je osuđen Branimir Glavaš. Tog postupka ne bi bilo da nije progovorio branilac Krunoslav Fehir, niti da ga u policiji nije istraživao Vladimir Faber. Taj zločin bilo je veoma teško istražiti i mnogo institucija je pokleklo pred tim predmetom - kazala je Teršelič.
Ona je navela i da su nedavnim izmjenama zakona poboljšana prava civilnih žrtava rata, ali da su potrebne dodatne izmjene propisa koji se odnose na prava žrtava seksualnog nasilja tokom rata u Hrvatskoj.
Prema izvještaju Documente, u Hrvatskoj se gotovo ne istražuju krivična djela ratnih zločina počinjena na štetu srpskih civila i ratnih zarobljenika, dok se brojni predmeti godinama nalaze između faze provjera i pokretanja istrage.
- Danas, nažalost, nemamo nijedan aktivan postupak koji bi se vodio za zločine počinjene tokom operacija Oluja i Bljesak. Niko ne osporava pravo Hrvatskoj vojsci i policiji da oslobode dio okupirane Hrvatske i uspostave vlast na tom području, ali niko im ne daje pravo da nakon toga sve naruše zločinom. Ne možemo reći da se to nije dogodilo. Svi u Hrvatskoj znamo da se dogodilo, samo neki pred tim spuštaju glavu - kazala je pravna savjetnica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek Veselinka Kastratović.
Documenta je u izvještaju kritikovala i javne nastupe najviših državnih zvaničnika, navodeći da u njima često preovladavaju jednostrana i pojednostavljena tumačenja novije istorije.
- Znakovita je šutnja prilikom godišnjih obilježavanja vojne operacije u Medačkom džepu, kao i poricanje činjenica o Lori. Izuzetak su obilježavanja godišnjice stradanja u Varivodama, kojima prisustvuju predstavnici svih nivoa vlasti, odakle su snažne poruke poslali tadašnji predsjednik Josipović i premijer Plenković, nagovijestivši mogućnost izgradnje povjerenja - navodi se u izvještaju.
Predstavnica Documente Božica Ciboci kazala je da je potrebno omogućiti objavljivanje optužnica i sudskih odluka na javno dostupnom internet portalu, ne samo za postupke koji su u toku.
Ona je pozvala države regiona na potpisivanje sporazuma radi efikasnijeg procesuiranja počinilaca ratnih zločina i izbjegavanja politizacije tih postupaka.