Srbija: Predsjednika birati kvalifikovanom većinom u parlamentu

Izjava predsjednice Skupštine Srbije Ane Brnabić o mogućoj promjeni Ustava kako bi Aleksandar Vučić ponovo mogao da bude biran za predsjednika Srbije tipičan je manir aktuelne vlasti da napravi problem, a zatim cijelo društvo usmjeri na njegovo rješavanje, umjesto na pitanja koja od početka treba rješavati - ocijenio je Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija.

Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Zoran Stojiljković smatra da bi predsjednika Srbije trebalo birati kvalifikovanom većinom u parlamentu, jer bi na taj način na tu funkciju došao čovjek koji ima širi integritet i podršku.

Tokom kampanje najveće vladajuće stranke pred predstojeće izbore, koji još nijesu raspisani, Brnabić je pomenula mogućnost da Vučić bude izabran za premijera Srbije, a da nakon toga dođe do promjene Ustava, čime bi se otvorila mogućnost da ponovo bude izabran za predsjednika države.

Stojiljković i Nenadić ocijenili su za N1 da je takav scenario malo realan.

- To je tipičan manir, rekao bih, vlasti da prave nekakve štete i da se onda svi bave tim štetama, umjesto da se bave stvarima koje od početka znamo da treba ispraviti. Sličan primjer su bili i takozvani Mrdićevi zakoni u pravosuđu, pa su se onda svi digli, angažovali da se to povuče, umjesto da se bavimo svim onim što je trebalo inače raditi bez toga. Vidio sam i neke reakcije iz Evrope takođe na tu izjavu - naveo je Nenadić.

Međutim, on ističe da ne vidi koji bi bio interes Vučića da ponovo bude predsjednik, jer može da bude predsjednik Vlade, odnosno premijer.

- Nema ograničenja u Ustavu koliko neko može puta da bude premijer; premijerska ovlašćenja su daleko veća od predsjedničkih, tako da ne vidim da postoji ni želja sa te strane i vjerujem da je riječ o nečemu što ni vlast ne namjerava da uradi - naveo je Nenadić.

Stojiljković ističe da se već duže vrijeme zalaže za to da Srbija nema neposredno biranog predsjednika, već da se predsjednik bira kvalifikovanom, visokom većinom u parlamentu. To bi, kako kaže, značilo da će na funkciju doći čovjek koji ima širi integritet i podršku.

- Zašto ne predsjednik neposredno biran? Kad god smo imali koncentraciju vlasti – mi smo završavali u autoritarizmu. Sjetite se Miloševića, sjetite se Vučića, sjetite se čak i Tadića u drugom mandatu - rekao je Stojiljković.

Govoreći o kampanji vlasti koja je u toku, iako izbori još nijesu raspisani, sagovornici N1 navode da to nije ništa novo u Srbiji.

Stojiljković navodi da u ovakvim političkim i izbornim okolnostima, sa ovakvim tipom vlasti, kampanja praktično nikada ne prestaje.

- Kad dobijete izbore, krećete u neku od narednih kampanja, a znamo vrlo dobro koliko izbornih ciklusa imamo. Naš prosječan period između izbora je godinu, godinu i po dana. Izostavite od toga proces formiranja vlasti i vi ste već pred nekim narednim izborima. Tako da je formalno otvaranje kampanje vezano za nekakve proceduralne radnje, za predaje izbornih lista, za formiranje i odgovor na pitanje ko će sa kim na izborima i ko su nekakvi viđeni kandidati – sve ostalo je u dubinskom procesu manipulacije izbornim tijelom - objasnio je Stojiljković.

Kada je riječ o izbornim nepravilnostima, prema njegovim riječima, one su najmanje vezane za sam izborni dan i proceduru tokom posljednjih dvadesetak dana kampanje.

- Daleko veće su manipulacije i novac u igri i prije izborne kampanje - kazao je profesor FPN-a.

Nenadić ističe da ovdje nije riječ samo o funkcionerskoj kampanji, već o, kako kaže, tipičnoj zloupotrebi javnih resursa u svrhu političke promocije.

- Povezana je sa funkcionerskom kampanjom utoliko što obje pojave predstavljaju zloupotrebu nekih javnih resursa. Obično se o funkcionerskoj kampanji govori kao o administrativnim resursima – šta će da rade državni funkcioneri, čime će da se bave u tom periodu pred izbore, dok ovdje govorimo o takozvanom novcu „iz helikoptera“ koji se dijeli svim stanovnicima, bez obzira na to da li je realno. Nigdje se ne kaže, ni sada, ni u ranijim prilikama kada se to dešavalo – građani, daćemo vam, na primjer, 100 eura, ali ćete to platiti 110 eura kroz kamate na dugove, na kredite koje država uzima - ukazuje Nenadić.

Rebalans budžeta, prema njegovoj ocjeni, prva je realna potvrda da bi izbori zaista mogli da budu na jesen, odnosno u oktobru, kao što je Vučić nedavno najavio.

- On je najavljivao mnogo puta i mnoge različite datume, ali ovo bi moglo da bude konkretizacija - objasnio je Nenadić.