Rumunija na putu da izgubi 770 miliona eura iz fondova EU zbog političke krize

Rumunija je na putu da ostane bez 770 miliona eura iz fondova Evropske unije, nakon što je najnovija politička kriza onemogućila usvajanje zakona koje Brisel zahtijeva radi reforme zarada u javnom sektoru i državnih kompanija koje posluju s gubicima.

Evropska komisija postavila je 31. avgust kao rok za usvajanje reformi povezanih s fondovima za oporavak od pandemije COVID-19, koji su Rumuniji dostupni samo do kraja ove godine. Međutim, rumunski socijaldemokrati protivili su se tim zakonima i u maju su napustili vladajuću koaliciju, a stranke od tada nijesu uspjele da se dogovore o novom premijeru, piše „Fajnenšel tajms“.

Zigfrid Murešan, kandidat desnog centra za premijera, nazvao je zastoj „političkim testom istine“ kada je riječ o posvećenosti Rumunije reformisanju njenog neodrživog javnog sektora iz postkomunističkog perioda.

- Reforma zakona o platama u javnom sektoru ispravila bi nejednakosti, ograničila politički dodijeljene privilegije i oslobodila 770 miliona eura - rekao je Murešan za „Fajnenšel tajms“.

On je kazao da je ovaj slučaj učvrstio stav njegove Nacionalne liberalne stranke protiv ulaska u bilo koju buduću koaliciju sa Socijaldemokratskom partijom (PSD), nakon što su se socijaldemokrati udružili s krajnjom desnicom kako bi oborili liberalnog premijera Ilijeja Bolodžana.

PSD je tvrdio da su reforme previše restriktivne i da je Bolodžan trebalo da ispregovara povoljniji dogovor s Evropskom komisijom.

Međutim, reforme su bile usmjerene i na mreže političkog pokroviteljstva koje su dugo predstavljale osnovu uticaja PSD-a u javnoj upravi i državnim kompanijama, gdje su radna mjesta, imenovanja u upravne odbore i subvencije i dalje politička valuta – 37 godina nakon pada komunizma.

Rumunske državne kompanije neefikasne su i opterećene milijardama eura duga, piše „Fajnenšel tajms“.

Najveća među njima je CFR, državna željeznička kompanija, koja je u julu saopštila da ove godine očekuje gubitak od oko 100 miliona eura. Njen dug iznosio je više od 430 miliona eura krajem 2025. godine.

CFR se već dugo suočava s problemima u održavanju i unapređenju željezničke mreže i vozova, pri čemu pojedine linije danas saobraćaju sporije nego prije jednog vijeka.

- Održavanje statusa kvoa u tim kompanijama, bez ikakvih reformi, stvaralo je crne rupe u rumunskoj ekonomiji - rekla je potpredsjednica Vlade Oana-Klara Georgiju u aprilu, kada je predstavila planove reforme.

Zarade u javnom sektoru godišnje iznose oko 30 milijardi eura, dok moćni sindikati i dalje insistiraju na povećanjima za koja analitičari smatraju da nijesu održiva. Istovremeno, Bukurešt pokušava da obuzda javne finansije nakon što je budžetski deficit prošle godine dostigao gotovo osam odsto BDP-a.

Agencije za kreditni rejting pažljivo prate situaciju, pri čemu se rumunski državni dug i dalje nalazi samo jedan stepen iznad statusa bezvrijednih obveznica. Malgorzata Kživicka, zamjenica direktora „Fiča“ za istočnu Evropu, kazala je da će političko vođstvo vjerovatno ostati slabo u bliskoj budućnosti, nakon što je agencija u julu zadržala Rumuniju na njenom najnižem investicionom rejtingu.

- Trenutna politička kriza odvija se usred gomilanja kriza koje se preklapaju - rekao je Kamil Kalus, analitičar varšavskog tink-tenka OSW.

On je ukazao na ekonomske pritiske, bezbjednosnu prijetnju koju predstavlja rat Rusije u Ukrajini, uključujući česte upade dronova duž rumunske granice s Ukrajinom, kao i rast cijena energije povezan s ratom u Iranu.

- Rumunsko društvo vidi stare političke elite ne samo kao sve više nedemokratske već i kao duboko neodgovorne - rekao je Kalus.

One se „mjesecima prepiru oko vlasti i uticaja u kritičnom trenutku za zemlju i nijesu u stanju da ponovo uspostave osnovnu stabilnost kada je ona najpotrebnija“.

Odnosi između PSD-a i desnog centra toliko su se pogoršali da nijedna strana nije spremna da obnovi staru koaliciju, zbog čega je parlament u blokadi. Predsjednik Nikušor Dan kazao je da bi imenovao drugog premijera samo ako bi kandidat imao dovoljnu podršku da dobije glasanje o povjerenju.

Vanredne izbore bilo bi teško raspisati, smatraju analitičari, ukazujući na to da Rumunija nije održala prijevremene izbore od pada komunizma 1989. godine. Najvjerovatniji ishod je manjinska vlada ili krhka većina formirana prelaskom poslanika iz jedne stranke u drugu, navode oni.

Dan smatra prijevremene izbore granicom koju nije spreman da pređe, piše „Fajnenšel tajms“, pozivajući se na svoje izvore. Njegova glavna briga jeste to što bi krajnje desničarska stranka AUR, koja u anketama ima podršku od 35 do 40 odsto, bila najvjerovatniji pobjednik novih izbora.

- Za sada će biti manjinska vlada, bolje je da se naviknete na to - rekao je Hunor Kelemen, predsjednik stranke UDMR, koja predstavlja etničke Mađare, a koja je bila dio četvorostranačke koalicije koja se raspala u aprilu.

Vlada AUR-a bila bi „neizbježna“, rekao je Kelemen.

- Vidjećemo da li će se to dogoditi 2026. ili 2028. godine. Ali oni su udvostručili svoju podršku od posljednjih izbora i još imaju prostora za rast. Što mi gore budemo radili, oni će više rasti - naveo je.