Putin zna kako da pronađe priliku u krizi: CNN analizira odnos Rusije prema Trampovom ratu protiv Irana

Ruski predsjednik Vladimir Putin početkom godine pokazivao je samopouzdanje u vezi sa svojom kampanjom protiv Ukrajine, uprkos ograničenom napretku na ratištu.

Međutim, početkom januara administracija američkog predsjednika Donalda Trampa zadala je udarac ruskom ugledu kada je u smjeloj specijalnoj operaciji svrgnut venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, strateški partner Moskve, piše CNN.

Kada je izbio novi rat u regionu Zaliva, Putin je u početku djelovao kao da je na gubitku: američko-izraelski napadi usmjereni na „odsijecanje glave“ iranskom režimu ubili su iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija – još jednog dugogodišnjeg saveznika Rusije – i značajno oslabili iranske vojne kapacitete. Strateško partnerstvo koje je Moskva potpisala sa Iranom djelovalo je kao da nema stvarnu težinu.

Ipak, rat je stvorio novi kontekst u kojem Rusija ima određene koristi. Globalna energetska kriza izazvana sukobom podigla je cijene nafte i povećala prihode ruske energetske industrije, što Moskvi daje fiskalnu prednost u odnosu na zapadne sankcije i ekonomske teškoće, navode međunarodne analize.

Putin je u nekoliko javnih poruka istakao da je Rusija spremna da iskoristi trenutnu situaciju: naglasio je mogućnost snabdijevanja evropskih tržišta energentima u slučaju stabilne saradnje, pozvao ruske kompanije da iskoriste rast cijena energenata i nagovijestio da Moskva može igrati ulogu posrednika u krizi kako bi smanjila tenzije u regionu.

Ipak, uprkos širem geopolitičkom kontekstu, čini se da Putin i dalje ostaje fokusiran na svoj glavni cilj – slabljenje nezavisne Ukrajine.

U ponedjeljak je lider Kremlja telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom, što je bio njihov prvi razgovor od decembra. Prema riječima pomoćnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova, jednosatni razgovor obuhvatio je ključnu temu dana – američko-izraelski rat protiv Irana – a Ušakov ga je opisao kao „veoma sadržajan“.

Razgovor se, međutim, dotakao i rata u Ukrajini. Ušakov je naveo da je američki predsjednik „ponovio interesovanje da se sukob u Ukrajini što prije okonča primirjem kako bi se došlo do dugoročnog rješenja“.

Trampovo viđenje tog dijela razgovora bilo je nešto drugačije. Upitan o telefonskom pozivu, Tramp je rekao da lider Kremlja „želi da bude od pomoći“ na Bliskom istoku, ali je dodao:

– Rekao sam mu: možeš biti korisniji ako okončaš rat između Ukrajine i Rusije. To bi bilo korisnije.

Zvanično, Rusija je osudila američko-izraelsku vojnu kampanju. Putin je izrazio saučešće zbog onoga što je u zvaničnoj poruci opisao kao „ubistvo“ bivšeg iranskog vrhovnog vođe. Ipak, kako primjećuju mnogi posmatrači, izbjegao je da lično kritikuje Trampa.

– Na kraju, suština bilo kog prijedloga od Putina možda neće mnogo značiti – napisala je Hana Not, direktorica za Evroaziju u Džejms Martin centru za neširenje nuklearnog oružja, u objavi na mreži X.

Kako navodi, nudeći da igra konstruktivnu ulogu, Putin može ostvariti svoj glavni cilj – da zadrži naklonost Trampa i ostane na njegovoj strani, što je važno u kontekstu ruskih ciljeva u Ukrajini.

Globalna energetska kriza pomaže Putinu

Razgovor sa Trampom dolazi u trenutku kada se ekonomska situacija Rusije mijenja usljed rastuće globalne energetske krize i efektivnog zatvaranja Hormuškog moreuza.

Cijena nafte u ponedjeljak je premašila 100 dolara po barelu, a stručnjaci upozoravaju da bi do kraja marta mogla dostići i 150 dolara ukoliko poremećaji u ovom ključnom pomorskom prolazu potraju.

To predstavlja dobru vijest za Rusiju kao jednog od najvećih izvoznika nafte. Istovremeno, administracija Donalda Trampa privremeno je obustavila kampanju pritiska na Indiju, jednog od najvažnijih kupaca ruske nafte, omogućivši indijskim rafinerijama tridesetodnevnu dozvolu za kupovinu ruske nafte koja je trenutno zadržana na moru.

Prošle godine Ministarstvo finansija SAD uvelo je sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama i sekundarne carine Indiji zbog kupovine ruske nafte, u okviru pokušaja da se zaustavi dotok novca koji finansira ruski ratni aparat.

Na sastanku sa najbližim savjetnicima, održanom u ponedjeljak radi procjene situacije na globalnim tržištima nafte i gasa, Putin je djelovao optimistično.

– U sadašnjim uslovima konkurencija među kupcima za snabdjevače energijom, odnosno za stabilne i predvidive isporuke nafte i gasa, dodatno se pojačava. U tom smislu želim da podsjetim – ne samo kolege u ovoj sali, već i sve naše potrošače – da je stabilnost ono po čemu su ruske energetske kompanije oduvijek bile poznate – rekao je Putin.

Posljednjih mjeseci sposobnost ruskih javnih finansija da izdrže ratni režim dovođena je u pitanje zbog rastuće inflacije i sve većeg budžetskog deficita. Perspektiva većih prihoda od izvoza nafte i gasa sada ruskoj ekonomiji daje potencijalni „adrenalinski“ podsticaj.

Rusija bi mogla imati i dodatnu geopolitičku polugu u vezi sa ratom u Iranu.

Pored odbrambenih i bezbjednosnih veza sa Teheranom – više izvora upoznatih sa američkim obavještajnim izvještajima navodi da Rusija Iranu pruža informacije o lokacijama i kretanjima američkih resursa u regionu Zaliva – Putin ima dugogodišnje lične odnose sa brojnim liderima na Bliskom istoku.

Na početku američko-izraelske vojne kampanje Putin je telefonom razgovarao sa kraljem Bahreina Hamadom bin Isom Al Kalifom, predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom, emirom Katara šeikom Tamimom bin Hamadom Al Tanijem i saudijskim prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Ukrajina traži svoju ulogu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski takođe pokušava da iskoristi situaciju u regionu. Posljednjih dana Ukrajina je ponudila svoju ekspertizu u suprotstavljanju iranskim dronovima tipa Shahed, koji su napadali ciljeve širom Zalivskog regiona.

Ipak, ostaje pitanje da li će takva pomoć donijeti političku podršku u Vašingtonu. Tramp je djelovao ravnodušno prema izvještajima da Rusija Iranu dostavlja obavještajne podatke.

Dok je međunarodna pažnja usmjerena na krizu na Bliskom istoku, Putin može primijetiti da su zapadni kreatori politika manje fokusirani na Ukrajinu, gdje rat i dalje traje. Posljednjih dana ruski dronovi i projektili gađali su ukrajinske gradove bez većeg medijskog odjeka.

U analizi objavljenoj na mreži X, profesor ruske politike na Kraljevskom koledžu u Londonu Sem Grin ocijenio je da Putinova dugoročna strategija i dalje ostaje fokusirana na odnos sa Trampom.

Prema njegovim riječima, ideja da Putin trpi političku štetu kada izgubi saveznike – poput Asada, Madura ili Hamneija – postoji uglavnom u analizama zapadnih komentatora i nema jasne potvrde u realnosti.

– Ne postoji nikakav dokaz da mu je to važno ili da utiče na njegov autoritet kod kuće ili legitimitet u inostranstvu – napisao je Grin.

Bez obzira na to kako gleda na smrt iranskog vrhovnog vođe, dodaje Grin, Putin „neće žrtvovati odnos sa Trampom“.

Prvo, to ionako neće vratiti Hamneija. A još važnije, kako navodi, Tramp je „Putinov najveći izvor političke poluge prema Evropi“.

Zbog toga, zaključuje Grin, globalna energetska kriza bi Putinu mogla donijeti nove političke i ekonomske „dividende“ dok nastavlja rat u Ukrajini.