<article>Skoro polovina svjetske populacije živjeće u uslovima ekstremne vrućine do 2050. godine ako globalno zagrijavanje dostigne dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a to je scenario koji klimatski naučnici smatraju sve vjerovatnijim.Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu upozoravaju da će se većina posljedica osjetiti ranije, kako svijet premašuje cilj od 1,5°C postavljen Pariškim sporazumom, prenosi Energetski portal. U studiji koja je objavljena u časopisu Nature Sustainability, navodi se da će 41 odsto svjetske populacije živjeti u uslovima esktremne vrućine.Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najveće pogođene populacije biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i Filipinima.Zemlje sa hladnijom klimom doživjeće znatno veće relativne promjene u broju neprijatnih vrućih dana, u nekim slučajevima više nego dvostruko.U poređenju sa periodom od 2006. do 2016, kada je globalni prosjek porasta temperature dostigao stepen Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, studija pokazuje da bi zagrijavanje do dva stepena dovelo do dvostrukog povećanja u Austriji i Kanadi, 150 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Finskoj, 200 odsto u Norveškoj, kao i 230 odsto u Irskoj.S obzirom na to da su izgrađeno okruženje i infrastruktura u ovim zemljama prvenstveno dizajnirani za hladne uslove, čak i umjereni porast temperature vjerovatno će imati disproporcionalno teške posljedice u poređenju sa regionima koji imaju veće resurse i kapacitete prilagođavanja.Predviđeni porast ekstremne vrućine dovešće do značajnog rasta potražnje za energijom za sisteme hlađenja i odgovarajućih emisija, dok će potražnja za grijanjem u zemljama poput Kanade i Švajcarske opadati.- Naša studija pokazuje da većina promjena u potražnji za hlađenjem i grijanjem nastaje prije dostizanja praga od 1,5 °C, što znači da će mnoge kuće možda trebati klima-uređaje u narednih pet godina, ali će temperature nastaviti rasti dugo nakon toga ako dostignemo 2°C globalnog zagrijavanja. Da bi se postigao globalni cilj neto-nula emisija ugljenika do 2050. godine, moramo dekarbonizovati sektor zgrada i razviti efikasnije i otpornije adaptacione strategije - ističe Hehsus Lesana, glavni autor studije.</article>

Skoro polovina svjetske populacije živjeće u uslovima ekstremne vrućine do 2050. godine ako globalno zagrijavanje dostigne dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a to je scenario koji klimatski naučnici smatraju sve vjerovatnijim.
Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu upozoravaju da će se većina posljedica osjetiti ranije, kako svijet premašuje cilj od 1,5°C postavljen Pariškim sporazumom, prenosi Energetski portal. U studiji koja je objavljena u časopisu Nature Sustainability, navodi se da će 41 odsto svjetske populacije živjeti u uslovima esktremne vrućine.
Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najveće pogođene populacije biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i Filipinima.
Zemlje sa hladnijom klimom doživjeće znatno veće relativne promjene u broju neprijatnih vrućih dana, u nekim slučajevima više nego dvostruko.
U poređenju sa periodom od 2006. do 2016, kada je globalni prosjek porasta temperature dostigao stepen Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, studija pokazuje da bi zagrijavanje do dva stepena dovelo do dvostrukog povećanja u Austriji i Kanadi, 150 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Finskoj, 200 odsto u Norveškoj, kao i 230 odsto u Irskoj.
S obzirom na to da su izgrađeno okruženje i infrastruktura u ovim zemljama prvenstveno dizajnirani za hladne uslove, čak i umjereni porast temperature vjerovatno će imati disproporcionalno teške posljedice u poređenju sa regionima koji imaju veće resurse i kapacitete prilagođavanja.
Predviđeni porast ekstremne vrućine dovešće do značajnog rasta potražnje za energijom za sisteme hlađenja i odgovarajućih emisija, dok će potražnja za grijanjem u zemljama poput Kanade i Švajcarske opadati.
- Naša studija pokazuje da većina promjena u potražnji za hlađenjem i grijanjem nastaje prije dostizanja praga od 1,5 °C, što znači da će mnoge kuće možda trebati klima-uređaje u narednih pet godina, ali će temperature nastaviti rasti dugo nakon toga ako dostignemo 2°C globalnog zagrijavanja. Da bi se postigao globalni cilj neto-nula emisija ugljenika do 2050. godine, moramo dekarbonizovati sektor zgrada i razviti efikasnije i otpornije adaptacione strategije - ističe Hehsus Lesana, glavni autor studije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Klimatske promjene

vrućine

Svijet

Prognoza klimatskih naučnika: Do 2050. skoro polovina svijeta biće suočena sa ekstremnom vrućinom

Advokat Rajko Danilović, koji je zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, preminuo je jutros, piše N1.&nbsp;
Danilović je tokom 90-ih zastupao opozicionare i aktiviste.
Bio je među advokatima koji su podnosili krivične prijave za ubistvo Slavka Ćuruvije, kao i četvorice funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali.

Preminuo Rajko Danilović: Zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera

Kosti svetog Franja Asiškog u nedjelju su po prvi put javno izložene, čime je zaokružena osamstogodišnja saga o njegovim zemnim ostacima i potvrđena trajna privlačnost poštovanja relikvija među hrišćanima.
Gotovo 400.000 ljudi unaprijed se registrovalo kako bi vidjelo fragmente kostiju, koji su smješteni u uskom, neprobojnom pleksiglas sanduku u donjoj bazilici svetog Franja u umbrijskom gradiću na brdu koji je srednjovjekovni fratar proslavio.
Franjevci su odlučili da kosti izlože na mjesec dana, do 22. marta, kako bi obilježili 800. godišnjicu Franjine smrti 1226. godine. Cilj je oživjeti njegovu poruku mira i bratstva, koja ga je učinila jednim od najvoljenijih hrišćanskih svetaca i inspirisala papu Franju da, kao prvi poglavar Katoličke crkve, uzme njegovo ime.
Postavka njegovih zemnih ostataka posebno je zanimljiva imajući u vidu prilično dramatičnu istoriju tijela svetog Franja, sina bogatog trgovca rođenog 1182. godine, koji se odrekao imetka kako bi živio kao prosjački fratar.
Pred kraj života, na tijelu svetog Franja navodno su se pojavile stigme, prvi dokumentovani slučaj da je neki svetac zadobio Hristove rane s krsta.
Nakon smrti, njegovo tijelo je vjekovima bilo izgubljeno, pošto ga je jedan od njegovih sljedbenika tajno sahranio iz straha da bi moglo biti ukradeno u borbi za relikvije, uobičajenoj u hrišćanstvu srednjeg vijeka.
Ta istorija ispričana je u zasebnoj izložbi u franjevačkom konventu, uz baziliku, koju hodočasnici mogu posjetiti kao dio svog termina za prolazak pored kostiju.
Brat Đulio Čezareo, portparol franjevaca u Asizu, kaže da ova postavka nije morbidno slavljenje mrtvih, već dio duge tradicije u kojoj hrišćani poštuju tjelesne ostatke svetaca kako bi doživjeli duh koji je u njima živio.
- Ne radi se toliko o poštovanju Franja, koliko o susretu s Franjom kroz poštovanje Duha Svetoga koji je ispunio tu ljudskost i učinio je sposobnom da se potpuno daruje. I to je, barem za vjernika, način da se obnovi u ovom jednom životu - kazao je.
Tokom vjekova fascinacija relikvijama dovodila je i do zloupotreba – krađe, falsifikati, a danas i internetska prodaja dio su njihove istorije. No, to ne umanjuje njihovu privlačnost za vjernike, kaže Šon Pilčer, koji vodi „Sakra: Reliks of d Sejnts“, organizaciju koja pruža konsultantske i usluge autentifikacije Katoličkoj crkvi.
Ako su sveci naša braća i sestre na nebu, „onda ima smisla da ćemo imati stvari za koje se držimo“, rekao je.
- A Crkva samo usmjerava tu prirodnu želju koju svi imamo za povezanošću i pripadanjem na način koji nas vodi prema Hristu - kazao je.
Ono što današnjeg posjetioca posebno iznenadi jeste koliko se mali čini sveti Franjo: poznato je da je patio od lošeg zdravlja i loše ishrane, a nježne, tanke kosti djeluju kao potvrda njegove sitne građe.
Za Fiorelu Farinu, stanovnicu sjevernog grada Ređo Emilija, toliko privrženu svetom Franju da je kupila seosku kuću u Asizu i djeci dala imena Frančesko i Frančeska, ova postavka je prilika koja se pruža jednom u životu.
- Samo kad pričam o tome prolaze me trnci. To je događaj koji nisam mogla propustiti - kazala je ispred bazilike.
Sveti Franjo, dodala je, išao je protiv svih društvenih normi kako bi živio jevanđeosku poruku mira, brige za siromašne i za životnu sredinu.
- U ovom istorijskom trenutku, on nam je potreban - rekla je.
Bezbjednosne mjere u nedjelju ujutro bile su pojačane, ali diskretne, dok su prvi hodočasnici prolazili kroz detektore metala prije ulaska u baziliku. Policija nije iznosila detalje, ali je saopštila da su angažovani dodatni policajci, psi tragači, policajci u civilu, nadzorne kamere i druge mjere kako bi se relikvije zaštitile.
S obzirom na istoriju tijela svetog Franja, takve mjere čine se sasvim opravdanim.
Još prije smrti, sveti Franjo je stekao takav ugled svetosti da je na povratku u Asiz posljednji put putovao pod oružanom pratnjom, kaže brat Vilijam Šort, profesor hrišćanske duhovnosti na Franjevačkoj teološkoj školi Univerziteta u San Dijegu.
U savremenim zapisima pominju se i ljudi koji su posezali da otkinu djelove njegove tunike dok je prolazio na konju, vjerujući da njegove relikvije mogu izliječiti bolesne ili spriječiti nesreću, dodao je Šort u razgovoru u franjevačkoj rezidenciji u Rimu, gdje vodi međunarodni franjevački studijski centar.
Kada je sveti Franjo preminuo 3. oktobra 1226. godine, najprije je sahranjen u maloj crkvi San Đorđo u Asizu. U roku od dvije godine papa Grgur Deveti ga je kanonizovao i položio kamen temeljac za baziliku u kojoj će biti njegov grob.
No, uoči prenosa, Franjin povjerljivi pomoćnik, brat Elijas, uzeo je tijelo i tajno ga sahranio u bazilici, u strahu da bi moglo biti ukradeno, kaže Šort. Tijelo je tu ostalo skriveno, zazidano u stub i bez ikakve oznake, sve do 1818. godine. Tada su iskopavanja otkrila posmrtne ostatke, a papa Pio Sedmi potvrdio je da kosti pripadaju svetom Franju.
- Bilo je to pitanje bezbjednosti i ekonomije. Ako imate velikog sveca, novog sveca, a ovaj je čovjek imao potencijal da bude zaista veliki svetac, onaj ko dobije tijelo dobija i hodočasnike - objasnio je Šort.
A Asiz ih danas ima napretek.
Neki su se za posjetu relikvijama prijavili još kada je postavka najavljena u oktobru, nakon čega su raspoređeni u termine od po deset minuta, počevši od nedjeljnog jutra.
Silvanela Tamos doputovala je u Asiz iz Pordenonea, sjeverno od Venecije, zajedno s grupom od 54 ljudi iz svoje biskupije. Imali su jedan od prvih termina, u 9.30 sati.
- To je tijelo koje je živo. To nije mrtvo tijelo. On nam i danas ima mnogo toga reći - kazala je.

Nakon 800 godina prvi put izložene kosti hrišćanskog sveca Franja Asiškog: 400 hiljada ljudi se prijavilo da ih vidi

Francuska će pozvati američkog ambasadora Čarlsa Kušnera kako bi uputila protest zbog američkih komentara o ubistvu krajnje desničarskog aktiviste Kventina Deranka.
Derank, krajnje desničarski aktivista, preminuo je prošle sedmice od povreda mozga zadobijenih tokom prebijanja u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama studentskog skupa na kojem je glavna govornica bila poslanica krajnje ljevice Rima Hasan.
Njegova smrt ukazala je na klimu dubokih političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na smirenost u subotu, dok se oko 3.000 ljudi pridružilo maršu u Lionu koji su organizovale krajnje desničarske grupe kako bi odale počast Deranku.
Žan-Noel Baro reagovao je na saopštenje Biroa za borbu protiv terorizma Stejt dipartmenta, koji je na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, da su Kventina Deranka ubili ljevičarski militanti, trebalo da zabrinu sve nas“.
- Odbijamo svaku zloupotrebu ove tragedije koja je zavila u crno jednu francusku porodicu iz političkih motiva - kazao je Baro za informativni kanal Frans Enter u nedjelju.
Stejt dipartment je u objavi dodao da je „nasilni radikalni ljevičarski ekstremizam u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost“.
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu privedeni pravdi - dodaje se.&nbsp;
Sedam osoba suočilo se s preliminarnim optužbama.
Tužilaštvo u Lionu zatražilo je da se svi oni terete za ubistvo s umišljajem, tešku tjelesnu povredu i udruživanje radi izvršenja krivičnog djela.
Šestoro optuženih tereti se po sve tri tačke optužnice.
Sedma osoba optužena je za saučesništvo u ubistvu s umišljajem, teškoj tjelesnoj povredi i udruživanju radi izvršenja krivičnog djela.

Francuska poziva američkog ambasadora zbog komentara o ubistvu Kventina Deranka

Bura se nastavila u nedjelju nakon što je američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi poručio da Izrael ima pravo na veći dio Bliskog istoka, dok je sve više arapskih i muslimanskih zemalja izražavalo protivljenje. Sjedinjene Američke Države saopštile su da su njegove izjave izvučene iz konteksta.
Hakabi je govorio u intervjuu s konzervativnim novinarom Takerom Karlsonom, koji je emitovan u petak. Karlson je kazao da se prema Bibliji potomcima Avrama obećava zemlja koja bi danas obuhvatala gotovo cijeli Bliski istok, uključujući djelove današnjeg Jordana, Sirije, Iraka i Libana. Citirao je Knjigu Postanja, 15. poglavlje, i pitao Hakabija ima li Izrael pravo na tu zemlju.
Hakabi je odgovorio: „Bilo bi u redu kada bi uzeli sve.“
Portparol američke ambasade izjavio je u nedjelju da su Hakabijeve riječi „izvučene iz konteksta“ i da nema nikakve promjene u američkoj politici prema Izraelu.
U intervjuu je Hakabi dodao: „Ne traže da se vrate i uzmu sve to, ali traže barem zemlju na kojoj sada žive, koju sada naseljavaju, koju sada legitimno posjeduju i koja je za njih sigurno utočište.“
Naglasio je da Izrael ne pokušava preuzeti Jordan, Liban, Siriju ili Irak, već da nastoji zaštititi vlastiti narod.
Zajednička izjava Egipta, Saudijske Arabije, Jordana, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Indonezije, Pakistana, Turske, Sirije, Kuvajta, Libana, Omana, palestinskih teritorija i nekoliko arapskih organizacija, objavljena u nedjelju, ocijenila je Hakabijeve navode kao „opasne i zapaljive“, te kao riječi koje ugrožavaju stabilnost regiona.
-Ove izjave direktno su u suprotnosti s vizijom koju je iznio američki predsjednik Donald Džej Tramp, zasnovanoj na obuzdavanju eskalacije i stvaranju političkog horizonta za sveobuhvatno rješenje koje bi palestinskom narodu osiguralo vlastitu nezavisnu državu - navodi se u saopštenju.
Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je osvojio Zapadnu obalu i istočni Jerusalim od Jordana, Gazu i Sinajsko poluostrvo od Egipta, te Golansku visoravan od Sirije. Izrael se povukao sa Sinaja u sklopu mirovnog sporazuma s Egiptom nakon rata 1973. godine, a iz Gaze se jednostrano povukao 2005. godine. Od prekida vatre s Hamasom u oktobru, nakon dvogodišnjih borbi, izraelska vojska kontroliše većinu istočne polovine Pojasa Gaze.
Izrael je posljednjih mjeseci nastojao produbiti kontrolu nad okupiranom Zapadnom obalom. Uveliko je proširio izgradnju jevrejskih naselja, legalizovao divlja naselja i proveo značajne birokratske promjene u svojim politikama na toj teritoriji.
Tramp je poručio da neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu i dao snažna uvjeravanja da bi blokirao svaki takav potez.
Hakabi, evangelički hrišćanin i otvoreni pobornik Izraela i naseljeničkog pokreta na Zapadnoj obali, dugogodišnji je protivnik rješenja o dvije države za Izrael i Palestince.
Karlson je, s druge strane, kritičan prema američkoj podršci Izraelu u ratu u Gazi i našao se na udaru zbog vlastitih krajnje desnih stavova, uključujući i teoriju bijele supremacije prema kojoj se bijelci navodno „zamjenjuju“ ljudima druge boje kože.
U međuvremenu, tenzije u Izraelu su visoke dok se zemlja priprema za mogući napad Irana. Iran je ranije poručio da će napasti i Izrael i američke baze na Bliskom istoku ako Sjedinjene Američke Države udare na Teheran.
Tramp je u petak upozorio da su mogući ograničeni napadi na Iran, iako je vrh iranske diplomatije poručio da Teheran očekuje da će za nekoliko dana imati spreman prijedlog sporazuma nakon nuklearnih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Premještanje dodatnih američkih ratnih brodova i aviona u region, s nosačem aviona USS „Džerald R. Ford“ u blizini ulaza u Sredozemno more, ne znači nužno da će Sjedinjene Američke Države udariti na Iran, ali povećava Trampove mogućnosti da to učini ako se odluči na taj korak.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice je upozorio da će Iran, ako napadne Izrael, riskirati „odgovor koji ne može ni zamisliti“.
Izrael je prošle godine napao Iran tokom posrednih američko-iranskih pregovora, što je izazvalo dvanaestodnevni rat. Sjedinjene Američke Države uključile su se u sukob bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.

SAD tvrdi da su izjave ambasadora o Izraelu i Bliskom istoku izvučene iz konteksta

Hronika

Marković sproveo vanredni nadzor, pa utvrdio da je Novović postupio po zakonu

Politika

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

SDT na saslušanje pozvalo Novaković-Đurović

Tuča na putu Berane - Kolašin: Zbog nasilničkog ponašanja uhapšena dvojica pitomaca Policijske akademije

Prognoza klimatskih naučnika: Do 2050. skoro polovina svijeta biće suočena sa ekstremnom vrućinom

Tagovi

Preminuo Rajko Danilović: Zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera

Nakon 800 godina prvi put izložene kosti hrišćanskog sveca Franja Asiškog: 400 hiljada ljudi se prijavilo da ih vidi

Francuska poziva američkog ambasadora zbog komentara o ubistvu Kventina Deranka

SAD tvrdi da su izjave ambasadora o Izraelu i Bliskom istoku izvučene iz konteksta

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO