<article>Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora biti spremna na dugoročnu prijetnju iz Rusije, jer, kako je kazao, ruske „imperijalne ambicije“ neće nestati završetkom rata u Ukrajini.U intervjuu za Kyiv Post poručio je da Moskva nema namjeru da se zaustavi i da Evropa mora izgraditi „zid odvraćanja“.- Prijetnja će ostati. Možda sljedeći put meta neće biti Ukrajina, već istočno krilo EU ili Unija u cjelini. Moramo biti spremni- rekao je Nauseda, ističući da Litvanija danas ima bezbjednosne garancije kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.Govoreći o ratu, ocijenio je da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela dodatnu teritoriju i da samo Sjedinjene Američke Države mogu izvršiti ozbiljan pritisak na Moskvu. - Putin se ne boji Evrope, već samo SAD-a- kazao je, dodajući da bi EU trebalo da jača koordinaciju sa Vašingtonom i pregovaračku poziciju Ukrajine.Nauseda je ponovio snažnu podršku proširenju EU, navodeći da Litvanija zagovara članstvo Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i Albanije do 2030. godine, uz napomenu da je riječ o političkom cilju.Komentarišući političare koji zagovaraju reset odnosa sa Rusijom, rekao je da je rat u Ukrajini izazov cijeloj Evropi, njenim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.</article>

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora biti spremna na dugoročnu prijetnju iz Rusije, jer, kako je kazao, ruske „imperijalne ambicije“ neće nestati završetkom rata u Ukrajini.
U intervjuu za Kyiv Post poručio je da Moskva nema namjeru da se zaustavi i da Evropa mora izgraditi „zid odvraćanja“.
- Prijetnja će ostati. Možda sljedeći put meta neće biti Ukrajina, već istočno krilo EU ili Unija u cjelini. Moramo biti spremni- rekao je Nauseda, ističući da Litvanija danas ima bezbjednosne garancije kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.
Govoreći o ratu, ocijenio je da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela dodatnu teritoriju i da samo Sjedinjene Američke Države mogu izvršiti ozbiljan pritisak na Moskvu.&nbsp;
- Putin se ne boji Evrope, već samo SAD-a- kazao je, dodajući da bi EU trebalo da jača koordinaciju sa Vašingtonom i pregovaračku poziciju Ukrajine.
Nauseda je ponovio snažnu podršku proširenju EU, navodeći da Litvanija zagovara članstvo Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i Albanije do 2030. godine, uz napomenu da je riječ o političkom cilju.
Komentarišući političare koji zagovaraju reset odnosa sa Rusijom, rekao je da je rat u Ukrajini izazov cijeloj Evropi, njenim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vladimir Putin

Rat u Ukrajini

Litvanija

Kremlj

Svijet

Predsjednik Litvanije: Dijalog s Putinom je iluzija, Kremlj ne želi mir

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora biti spremna na dugoročnu prijetnju iz Rusije, jer, kako je kazao, ruske „imperijalne ambicije“ neće nestati završetkom rata u Ukrajini.
U intervjuu za Kyiv Post poručio je da Moskva nema namjeru da se zaustavi i da Evropa mora izgraditi „zid odvraćanja“.
- Prijetnja će ostati. Možda sljedeći put meta neće biti Ukrajina, već istočno krilo EU ili Unija u cjelini. Moramo biti spremni- rekao je Nauseda, ističući da Litvanija danas ima bezbjednosne garancije kroz članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.
Govoreći o ratu, ocijenio je da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela dodatnu teritoriju i da samo Sjedinjene Američke Države mogu izvršiti ozbiljan pritisak na Moskvu. 
- Putin se ne boji Evrope, već samo SAD-a- kazao je, dodajući da bi EU trebalo da jača koordinaciju sa Vašingtonom i pregovaračku poziciju Ukrajine.
Nauseda je ponovio snažnu podršku proširenju EU, navodeći da Litvanija zagovara članstvo Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i Albanije do 2030. godine, uz napomenu da je riječ o političkom cilju.
Komentarišući političare koji zagovaraju reset odnosa sa Rusijom, rekao je da je rat u Ukrajini izazov cijeloj Evropi, njenim demokratskim vrijednostima i vladavini prava.

Američko Ministarstvo spoljnih poslova je u novembru 2025. godine upozorilo Ukrajinu da njeni napadi na rusku luku Novorosijsk ugrožavaju ekonomske interese SAD, izjavila je ambasadorka Ukrajine u SAD Olga Stefanišina.
Ona je sinoć na konferenciji za novinare povodom četvrte godišnjice od početka ruske invazije, rekla da je poslije tih napada dobila notu od Stejt departmenta da su "ugroženi ekonomski interesi SAD".
Ukrajina je napala luku Novorosijsk na Crnom moru 14. novembra i oštetila naftni terminal. Dronovi su ponovo ciljali to područje 29. novembra i pogodili pomorski terminal Kaspijskog naftovoda, primoravujući objekat da obustavi izvoz nafte.
Kijev nije zvanično potvrdio odgovornost za napad 29. novembra.
Kaspijski cevovodni konzorcijum, međunarodno zajedničko preduzeće koje obuhvata ruske, kazahstanske i strane energetske kompanije, a upravlja strateškim cevovodom koji povezuje naftna polja u zapadnom Kazahstanu sa pomorskim terminalom u Novorosijskom.
Američki naftni gigant Ševron je među glavnim akcionarima konzorcijuma, podsjetio je pariski list le Mond na svom sajtu.
Prema riječima ambasadorke, Vašington je naveo da su ti napadi uticali na američke investicije koje su obavljene preko Kazahstana i zatražio od Kijeva da se "uzdrži od ciljanja američkih interesa".
Stefanišina je pojasnila da Vašington nije tražio od Ukrajine da prestane da cilja rusku energetsku infrastrukturu u cjelini.
Prema njenim riječima, Kijev je "primio k znanju" američku zabrinutost.
Ambasadorka je potom prisustvovala obraćanju Donalda Trampa o stanju nacije i potvrdila da je njena zemlja zahvalna američkom predsjedniku na ličnoj posvećenosti okončanju rata i da se ne osjeća napuštenom od Vašingtona, uprkos nedostatku prekida vatre i odluci da smanji vojnu podršku.

SAD: Ukrajinski napadi na luku Novorosijsk ugrožavaju naše interese

Ukrajina će prvi put tečni prirodni gas dobijati preko terminala na njemačkom ostrvu Rigen, saopštila je njemačka privatna kompanija za uvoz tečnog prirodnog gasa Dojče ReGas, koja posjeduje terminal na tom ostrvu.
Tečni gas porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koji do terminala na ostrvu Rigen dolazi u tankerima, biće transportovan cjevovodom kroz Poljsku do Ukrajine.
Upravni partner operatera terminala Dojče ReGas, Ingo Vagner, kazao je da je prva isporuka regasifikovanog gasa iz Njemačke u Ukrajinu omogućena zahvaljujući profesionalnoj i povjerljivoj saradnji svih partnera, prenosi Tanjug.
- Posebno smo ponosni što smo jedini terminal kojim se privatno upravlja, koji direktno doprinosi energetskoj bezbjednosti u Ukrajini - kazao je Vagner.
Šef ukrajinske državne energetske kompanije Naftogas, Sergej Korecki, je naglasio da novo partnerstvo sa njemačkom kompanijom otvara novu, pouzdanu rutu uvoza za Ukrajinu ove godine, kao i da je sporazum prvi korak ka dugoročnom partnerstvu.
- Ova zima je najteža od početka rata zbog stalnog granatiranja gasne infrastrukture i izuzetno hladnog vremena - kazao je Korecki.

Ukrajina obezbijedila gas

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u obraćanju o stanju nacije pred Kongresom da SAD „ulaze u zlatno doba“, poručivši da se zemlja „vratila – bolja, jača i bogatija“.
Govor dolazi uoči izbora za Predstavnički dom i dio Senata, dok republikanci tijesnom većinom kontrolišu oba doma Kongresa. Ipak, Tramp se suočava s nizom izazova – od odluke Vrhovnog suda SAD da poništi dio njegovih trgovinskih mjera, do usporavanja ekonomije i rasta inflacije.
Dodatne tenzije izazvale su podjele u Kongresu oko imigracione politike, kao i dvije smrtonosne pucnjave u Mineapolisu u koje su bili uključeni agenti savezne službe za imigraciju.
U spoljnopolitičkom dijelu govora Tramp je optužio Iran da razvija rakete koje mogu ugroziti Evropu i SAD, ali je naglasio da i dalje daje prednost diplomatskom rješenju u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Obraćanje je obilježila i polemika nakon što je demokrata Al Grin napustio salu držeći natpis kojim je reagovao na sporni video objavljen na Trampovom nalogu, u kojem su Barak i Mišel Obama prikazani na uvredljiv način. Video je ubrzo uklonjen.

Tramp: SAD ulaze u „zlatno doba“, uprkos političkim krizama

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, uhapšen je G.K. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje na štetu maloljetne osobe.
Iz nikšićkog ODT-a saopšteno je da se osumnjičenom stavlja na teret da je seksualno uznemiravao dijete, te da se protiv njega preduzimaju dalje zakonom propisane radnje.

Predsjednik Litvanije: Dijalog s Putinom je iluzija, Kremlj ne želi mir

Tagovi

SAD: Ukrajinski napadi na luku Novorosijsk ugrožavaju naše interese

Ukrajina obezbijedila gas

Tramp: SAD ulaze u „zlatno doba“, uprkos političkim krizama

Nikšić: Uhapšen osumnjičeni za seksualno uznemiravanje djeteta

PRATITE TVe UŽIVO