<article>Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas na Mihnenskoj bezbjednosnoj konferenciji da se "najvažniji politički događaj koji je protutnjao Evropom desio prije 10 godina, a to je bila migrantska kriza bez presedana".- Migrantska kriza 2015-2016. godine promijenila je politički pejzaž širom Evrope. Uticala je na svaku državu članicu pojedinačno - na neke brže, na neke možda sa nekom vrstom odloženog efekta, ali je imala uticaj na jačanje političkih partija koje su bile na krajnjim polovima političkog spektruma, pa su mejnstrim partije morale da reaguju- rekao je on, prenosi "Gardijan".Kako je Plenković istakao, svi su postepeno postali restriktivniji u pogledu migracija.</article>

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas na Mihnenskoj bezbjednosnoj konferenciji da se "najvažniji politički događaj koji je protutnjao Evropom desio prije 10 godina, a to je bila migrantska kriza bez presedana".
- Migrantska kriza 2015-2016. godine promijenila je politički pejzaž širom Evrope. Uticala je na svaku državu članicu pojedinačno - na neke brže, na neke možda sa nekom vrstom odloženog efekta, ali je imala uticaj na jačanje političkih partija koje su bile na krajnjim polovima političkog spektruma, pa su mejnstrim partije morale da reaguju- rekao je on, prenosi "Gardijan".
Kako je Plenković istakao, svi su postepeno postali restriktivniji u pogledu migracija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Andrej Plenković

Svijet

Plenković: Evropa i dalje proživljava posljedice migrantske krize

Direktor Uprave za nekretnine Marko Bulatović kazao je za <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/812879/bulatovic-preko-7000-zahtjeva-za-legalizaciju.html">TVCG</a> da su prije početka primjene Zakona o legalizaciji uradili analizu i da su došli do podatka o 65.000 nelegalnih objekata. Postupak legalizacije je, dodaje, jasno definisan.
- Kada su u pitanju stariji objekti, prije 90-ih, ako nam nadležni organi dostave dokaze o postojanju dozvole, mi možemo preduzeti postupak birsanja tereta- kazao je Bulatović.
On je naveo da je preko 7.000 zahtjeva za legalizaciju, po stanju s kraja januara.
Naglasio je da je rok produžen za pola godine i nastaviće sa aktivnostima. Stekli su se zakonski uslovi, dodao je, da Uprava za nekretnine počne sa daljim koracima.
On je kazao da u pitanju državni projekat, od velike važnosti i angažovaće sve raspoložive kapcitete da odgovore ovako ozbiljnom zadatku.
- Siguran sam da ćemo adekvatno odgovoriti svakom zadatku- rekao je Bulatović.

Bulatović: Preko 7.000 zahtjeva za legalizaciju

Iran je nagovijestio mogućnost postizanja dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o svom nuklearnom programu, pod uslovom da Vašington ukine sankcije uvedene toj zemlji.
U intervjuu za BBC u Teheranu 15. februara, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Madžid Taht-Ravanči izjavio je:
- Spremni smo da razgovaramo o ovome i drugim pitanjima vezanim za naš (nuklearni) program, pod uslovom da su i oni spremni da razgovaraju o sankcijama. Te sankcije takođe moraju biti na stolu- dodao je, naglašavajući da je „lopta u američkom dvorištu da pokažu da žele postići dogovor.
Taht-Ravanči nije precizirao da li misli na dio ili na sveobuhvatne američke sankcije uvedene posljednjih godina, koje pogađaju bankarski sektor, izvoz nafte i druge oblasti.
<h2>Pregovori u Ženevi</h2>
 
Izjava dolazi uoči novih pregovora između SAD-a i Irana u Ženevi 17. februara.
Američku delegaciju predvodiće izaslaniciStiv Vitkof i Džared Kušner, dok će predstavnici Omana djelovati kao posrednici. Oman je ranije u februaru bio domaćin indirektnih razgovora između Teherana i Vašingtona.
Prema navodima BBC-ja, Taht-Ravanči je kao znak spremnosti na kompromis naveo iransku ponudu da razrijedi uranijum obogaćen na 60 odsto, dodajući da „nultog obogaćivanja“ — što su Sjedinjene Države ranije zagovarale, „više nema na stolu“.
Zapadne zemlje već dugo sumnjaju da Iran nastoji razviti nuklearno oružje, dok Teheran insistira da je njegov program isključivo mirnodopske, civilne prirode.
Svjetske sile su 2015. godine postigle istorijski nuklearni sporazum sa Teheranom — Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA) — s ciljem sprječavanja razvoja iranske nuklearne bombe. Zapadne ekonomske sankcije tada su ublažene, ali je Iran počeo kršiti preuzete obaveze nakon što je Donald Trump, tokom svog prvog mandata 2018. godine, povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije.
<h2>Drugi nosač aviona kreće ka Arabijskom moru</h2>
 
Donald Tramp je nedavne početne pregovore između SAD-a i Irana nazvao „pozitivnim“, ali je tokom vikenda izjavio da je promjena režima „najbolja stvar koja bi se mogla dogoditi“ Iranu. Potvrdio je i da će se drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, uskoro pridružiti „masivnoj“ američkoj floti u Arabijskom moru.
Američki predsjednik više puta je zaprijetio vojnim udarima na Iran ukoliko se ne postigne dogovor koji bi ograničio njegov nuklearni program. Sjedinjene Države i Izrael gađali su iranska nuklearna i vojna postrojenja tokom dvanaestodnevne kampanje bombardovanja u junu.
Na panel-diskusiji tokom Munich Security Conference 13. februara, direktor International Atomic Energy Agency (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da se nuklearna situacija u Iranu drastično promijenila nakon američkih napada, dodajući da je „fizička infrastruktura iranskog nuklearnog programa u velikoj mjeri oštećena“ i da će budući nadzor morati biti usmjeren ne samo na ono što je preostalo, već i na to kako bi se iranske nuklearne sposobnosti mogle dalje razvijati.
Inspektori IAEA-e vratili su se u Iran, ali i dalje nemaju pristup lokacijama koje su bile meta bombardovanja.
Predstojeći pregovori održavaju se i nekoliko sedmica nakon nasilnog gušenja antivladinih protesta širom Irana ranije ove godine. Prema navodima organizacija za ljudska prava, iranske bezbjednosne snage ubile su hiljade demonstranata, dok je više od 53.000 ljudi uhapšeno.

Iran signalizira spremnost za nuklearni sporazum ako SAD ukinu sankcije

U Zeti je večeras došlo do saobraćajne nezgode u kojoj ima povrijeđenih.
Nezgoda se dogodila na bulevaru na području Mahale, nedaleko od skretanja ka aerodromu.
Da ima povrijeđenih, potvrđeno je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/udes-u-zeti-ima-povrijedenih-osoba">Portalu Analitika </a>iz policije.
U udesu su učestvovala dva motorna vozila, pri čemu je nastala veća materijalna šteta.
Saobraćaj u jednom smjeru je u prekidu, a na licu mjesta su hitna pomoć i policija.

Udes u Zeti: Ima povrijeđenih, saobraćaj se odvija u jednom smjeru

Evropa i Sjedinjene Američke Države (SAD) su trajno povezane, ali među njima postoje razlike u pojedinim pitanjima, kazala je visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, odbacujući pritom ocjene o navodnom civilizacijskom padu Evrope.
&nbsp;Govoreći na završetku Minhenske bezbjednosne konferencije, Kalas je reagovala na poruke američkog državnog sekretara Marka Rubija, koji je poručio da SAD i Evropa „pripadaju zajedno“, ali je istovremeno kritikovao evropsku migracionu i klimatsku politiku, kao i pristup slobodi govora.
&nbsp;- Poruka da su SAD i Evropa isprepletene, da su to bile i da će ostati, jeste važna- rekla je Kalas.
&nbsp;Ona je dodala da je jasno da se dvije strane „ne slažu u svim pitanjima“ i da će tako ostati i ubuduće, prenosi Tanjug.
&nbsp;Kalas je ocijenila da su pojedine Rubijeve poruke bile namijenjene i domaćoj publici u SAD, ali je naglasila da će EU ostati dosljedna svojim principima, uključujući zaštitu demokratskih vrijednosti i slobode medija.
&nbsp;- Dolazim iz zemlje (Estonije) koja je druga po Indeksu slobode medija, a slušam kritike iz zemlje koja je na 58. mjestu na istom indeksu, to je zanimljivo- rekla je Kalas, aludirajući na poređenja između EU i SAD-a u međunarodnim izvještajima o stanju medijskih sloboda.
&nbsp;Kalas je odbacila tvrdnje o „vouk i dekadentnoj“ Evropi, ističući da Unija ostaje privlačan politički i ekonomski projekat.&nbsp;
&nbsp;- Evropa se ne suočava sa civilizacijskim nestankom. Naprotiv, mnoge zemlje žele da joj se pridruže, a lista čekanja je duga- rekla je Kalas, podržavši ubrzanje procesa pristupanja Ukrajine i ocijenivši da je proširenje geopolitički prioritet.
&nbsp;U kontekstu jačanja evropske bezbjednosti, Kalas je poručila da je potrebno povratiti evropsku sposobnost djelovanja i preuzeti veću odgovornost za sopstvenu odbranu, u svijetlu rata u Ukrajini i promjena u politici predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;
&nbsp;Kalas je odbacila i pozive na formiranje evropske vojske, ističući da fokus treba da bude na jačanju postojećih nacionalnih armija i evropskog stuba unutar NATO-a.
&nbsp;Ona je rekla da Unija treba da definiše svoje ključne zahtjeve prema Rusiji prije mirovnih pregovora o Ukrajini.
&nbsp;Kalas je kazala da ko god iz Evrope sjedne za pregovarački sto, trebalo bi da Rusiji postavi ključne zahtjeve.
&nbsp;Kalas je takođe istakla da smatra da zemlje članice Unije nijesu spremne da daju Ukrajini konkretan datum za članstvo.

Plenković: Evropa i dalje proživljava posljedice migrantske krize

Tagovi

Bulatović: Preko 7.000 zahtjeva za legalizaciju

Iran signalizira spremnost za nuklearni sporazum ako SAD ukinu sankcije

Udes u Zeti: Ima povrijeđenih, saobraćaj se odvija u jednom smjeru

Kalas: Evropa nije u opasnosti, ostajemo saveznici sa SAD-om uprkos razlikama

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO