<article> Ne isključujemo mogućnost pozivanja predsjednika SAD Donalda Trampa na paradu povodom 81. godišnjice pobjede Rusije u Drugom svjetskom ratu, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.- Američkog predsjednika ćemo pitati da li može ili ne može da prisustvuje. Vidjećemo šta će biti sa Trampom, bar ćemo saznati da li može ili ne može - rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje da li će američki predsjednik biti pozvan na predstojeću paradu povodom Dana pobjede.Rusija Dan pobjede obilježava 9. maja u znak sjećanja na kapitulaciju nacističke Njemačke 1945. godine. Centralni događaj je velika vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi.</article>

&nbsp;Ne isključujemo mogućnost pozivanja predsjednika SAD Donalda Trampa na paradu povodom 81. godišnjice pobjede Rusije u Drugom svjetskom ratu, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.
- Američkog predsjednika ćemo pitati da li može ili ne može da prisustvuje. Vidjećemo šta će biti sa Trampom, bar ćemo saznati da li može ili ne može - rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje da li će američki predsjednik biti pozvan na predstojeću paradu povodom Dana pobjede.
Rusija Dan pobjede obilježava 9. maja u znak sjećanja na kapitulaciju nacističke Njemačke 1945. godine. Centralni događaj je velika vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Donald Tramp

Dmitrij Peskov

Dan pobjede u Moskvi

Svijet

Peskov: Rusija ne isključuje mogućnost pozivanja Trampa na paradu povodom Dana pobjede

Ne isključujemo mogućnost pozivanja predsjednika SAD Donalda Trampa na paradu povodom 81. godišnjice pobjede Rusije u Drugom svjetskom ratu, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.
- Američkog predsjednika ćemo pitati da li može ili ne može da prisustvuje. Vidjećemo šta će biti sa Trampom, bar ćemo saznati da li može ili ne može - rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje da li će američki predsjednik biti pozvan na predstojeću paradu povodom Dana pobjede.
Rusija Dan pobjede obilježava 9. maja u znak sjećanja na kapitulaciju nacističke Njemačke 1945. godine. Centralni događaj je velika vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi.

Strateško uređivanje zakona i odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice, jer nedostatak istraživačkog pokrivanja tih tema u medijima održava predrasude i stereotipe, dodatno marginalizujući osobe iz zajednice i stavljajući ih izvan okvira osnovnih građanskih prava.
To je ocijenjeno tokom II panela „Između vidljivosti i stereotipa: kako mediji predstavljaju LGBTIQ+ zajednicu?“ održanog u okviru okruglog stola „Predstavljanje LGBTIQ+ osoba u crnogorskim medijima“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Aktivista Asocijacije Spektra Marko Vukčević istakao je da se LGBTIQ+ svakodnevno susrijeće sa negativnim komentarima, kako u medijima, tako i na društvenim mrežama.
- Donatori nas često pitaju prijavljujemo li komentare koje dobijamo, ali jednostavno to nije moguće u svakom slučaju. Količina negativnih komentara je tolika da bi njihovo konstantno prijavljivanje zahtijevalo puno vremena, osim ako se ne radi o ozbiljnijim prijetnjama - pojasnio je Vukčević.
On je naglasio da mediji igraju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijeg javnog prostora.
- Važno je da mediji ozbiljnije prate problematične komentare i ocjenjuju da li se situacija popravlja. Trenutno je uklanjanje uvredljivih sadržaja nedovoljno sistematski i nije na visokom nivou - ocijenio je Vukčević.
Ukazao je na pad medijskog izvještavanja o zajednici, posebno u periodima važnih političkih kampanja, poput kampanje za zakon o pravnom priznavanju roda na osnovu samoodređenja.
- U periodu 2022–2024, kada su dva prajda održana i kada su politički zahtjevi zajednice bili jasni, medijsko izveštavanje o potrebama kvir zajednice znatno je smanjeno. Istovremeno, kulturni događaji koje organizuje zajednica, poput promocija filmova i knjiga, gotovo da se ne spominju u medijima - rekao je Vukčević.
On zaključuje da je situacija zabrinjavajuća, poručujući da se zajednica ne predaje.
- Kultura koju proizvodi kvir zajednica postoji i razvija se, ali javna scena i dalje je nedovoljno inkluzivna, što pokazuje potrebu za kontinuiranim radom i većom medijskom podrškom - naveo je Vukčević.
Izvršni direktor ERA LGBTI Association Danijel Kalezić, istakao je da su negativni komentari i govor mržnje prema LGBT osobama samo jedna mala „puzla u slagalici šireg problema“.
- Ovo se ne tiče isključivo LGBT osoba, već pokazuje manjkavosti cjelokupnog zakonskog okvira koji ne omogućava efikasno rješavanje ovih pojava - rekao je Kalezić.
On je istakao da, iako portali moderiraju komentare, na društvenim mrežama korisnici mogu slobodno širiti uvredljive sadržaje.
Kalezić je ukazao da institucije još uvijek ne preuzimaju odgovornost u rješavanju problema, već je na nevladinim organizacijama i aktivistima da prikupljaju i prijavljuju ovakve sadržaje.
Ukazao je nedostatke u radu nove policijske aplikacije za prijavu prekršaja.
- Iako aplikacija omogućava podnošenje prijava uz fotografije i snimke, praksa pokazuje da nakon deset dana policija traži da se sve ponovi lično, što proces čini dugotrajnim i neučinkovitim - pojasnio je Kalezić.
Prema njegovim riječima, rješenje leži u strateškom uređivanju politike i zakona, kako niko ne bi sebi davao slobodu da širi mržnju prema bilo kome.
- Država mora obezbijediti uslove da se problem riješi onako kako treba. Civilni sektor nema resurse da kontinuirano prijavljuje sve komentare, a mediji često zloupotrebljavaju LGBT temu kako bi podigli pažnju javnosti - ocijenio je Kalezić.
Direktorica Agencije za audiovizuelne i medijske usluge Sunčica Bakić, pojasnila je da Agencija nadzire rad radijskih i televizijskih programa, dok portale prati samo u slučajevima kada imaju odvojene video sekcije.
- Nažalost, sistem online medija u Crnoj Gori još nije zakonski ujednačen, što otežava nadzor i regulaciju komentara - istakla je Bakić.
Prema njenim riječima, komentari na portalima i društvenim mrežama često reflektuju narative koje kreiraju tradicionalni mediji.
- Društvene mreže služe uglavnom za distribuciju već formiranih narativa. Tradicionalni mediji i dalje kreiraju ključne priče i utječu na javni diskurs - smatra Bakić.
Kazala je da su slučajevi kršenja prava LGBT osoba u medijima rijetki, ali ozbiljni.
- U posljednjih šest mjeseci Agencija je vodila dva slučaja, oba u televizijskim programima sa nacionalnim pokrivanjem. Oba puta su izrečene kazne, a pitanja LGBT prava bila su povezana sa političkim temama. Cijeli set prava tretiramo kroz kontekst diskriminatornog govora po bilo kojem ličnom svojstvu - rekla je Bakić.
Upozorila je na opasnost “normalizacije” govora mržnje kroz blage ili neprimjetne komentare.
- Iako se više ne koristi eksplicitni govor mržnje, taj stil komentarisanja može proći ispod radara i vodi ka normalizaciji štetnih narativa u društvu - istakla je Bakić.
Bakić je naglasila da se mediji koji pokrivaju ljudska prava, uključujući prava LGBT zajednice, bave ovim pitanjima tek u određenim periodima, poput Prajda, dok većina tradicionalnih medija pokazuje uzdržanost.
- Pad medijskog izvještavanja nakon 2024. pokazuje da se teme od interesa za kvir zajednicu uglavnom tretiraju u političkom kontekstu, dok kulturni i društveni aspekti ostaju marginalizovani - zaključila je Bakić.
Direktorica Queer Montenegro Staša Baštrica, pojasnila je da podaci da je 80 odsto komentara u medijskim člancima negativno ne znače da 80 odsto građana ima negativne stavove.
- Bitno je razumjeti da mnogi od tih komentara sadrže elemente govora mržnje i da je moderacija ključna kako se ti sadržaji ne bi širili na društvenim mrežama - istakla je Baštrica.
Ona je ukazala na štetan uticaj negativnih komentara na mentalno zdravlje LGBT osoba.
- Iz ličnog iskustva, tokom mog javnog djelovanja kao lezbejka i aktivistkinja, suočavala sam se sa uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama. Takvi komentari mogu ozbiljno uticati na osjećaj lične sigurnosti, posebno kod osoba koje nisu u poziciji da ih ignorišu - rekla je.
Baštrica je komentarisala način na koji mediji izvještavaju o LGBT zajednici.
- Često se fokusiraju na senzacionalističke naslove, poput ‘prva lezbejka u Parlamentu’, umjesto da se bave stvarnim životima i pravima LGBT osoba. Nedostatak kontinuiranog i istraživačkog izvještavanja doprinosi održavanju predrasuda i stereotipa - pojasnila je Baštrica.
Prema njenim riječima, medijsko izvještavanje rijetko se mijenja od 2012. do danas, a pokriva uglavnom političke događaje i povremene manifestacije poput Prajda.
- Novinari često izbjegavaju detaljno izvještavanje o LGBT temama, uprkos iskustvu i dokazima sa terena koji pokazuju konstantnu opresiju i izazove sa kojima se suočava zajednica. Takvo izvještavanje dodatno marginalizuje LGBT osobe i stavlja ih van okvira građanskih prava - zaključila je Baštrica.
Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011–2025)!“ sprovodi CeMI, a koji je podržan kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA - LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, uz kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice

Vlada Crne Gore je ovlastila Miloša Trivića, direktora Ispitnog centra, da u ime Vlade Crne Gore potpiše Ugovor između Ispitnog centra Crne Gore i Stichting IEA Secretariat Nizozemska o učešću u Međunarodnom istraživanju kompjuterske i informacione pismenosti (ICILS).
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i onovacija (MPNI), učešće u ICILS istraživanju od ključne je važnosti za procjenu nivoa digitalnih kompetencija učenika, uključujući kompjutersku i informacionu pismenost, kao i za unapređenje obrazovnih politika u oblasti digitalnog obrazovanja u Crnoj Gori.
- ICILS istraživanje omogućava upoređivanje postignuća učenika u oblasti digitalnih vještina među različitim državama, pružajući sveobuhvatan uvid u globalne trendove i predstavljajući važan osnov za dalje unapređenje nastavnih programa i obrazovnog sistema - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Crna Gora učestvuje u Međunarodnom istraživanju kompjuterske i onformacione pismenosti (ICILS)

V.d. generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor Vesna Bigović saopštila je da je Ekološka inspekcija naložila TE „Pljevlja“ da sprovede novi postupak procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju „Maljevac“.
Ona je za portal „PV Informer“ dala nove informacije vezane za rad deponije Maljevac - s obzirom da su se u prethodnom periodu na deponiji Maljevac odlagali pepeo i šljaka, a sada vlažna mješavina šljake, pepela i gipsa i novi način transporta do deponije u odnosu na raniji period rada TE Pljevlja.
Na pitanje da li je izvršena hemijska analiza gipsa koji se odlaže na Maljevcu, Bigović je kazala da je odlaganje gipsa kao produkta odsumporavanja u TE Pljevlja počelo prije nekoliko dana.
- Dok će hemijska analiza gipsa biti rađena dva puta godišnje (april - jun, novembar - decembar) kako je i predviđeno Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu, što će biti predmet redovne kontrole ekološke inspekcije - istakla je ona.
Subjekat nadzora ima, podvlači Bigović, obavezu sprovođenja monitoringa, nakon konačnog puštanja u rad rekonstruisane TE u skladu sa Elaboratom o pricjeni uticaja na životnu sredinu i integrisanom dozvolom.
Prema njenim riječima, u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju Maljevac propisano je da je potrebno površinu deponije održavati prekrivenu vodom, odnosno održavati što veće vodeno ogledalo na površini deponije, kao i uspostaviti sistem prskanja suvih dijelova (plaža) deponije, što je EPCG - TE Pljevlja u obavezi da sprovodi.
- Takođe u prethodnom periodu je vršeno i prekrivanje površine deponije glinom kako bi se spriječilo dizanje prašine - dodala je Bigović.
Na pitanje da li postoji sistem orošavanja ili prekrivanja deponije kaže da sistem za prskanje suvih djelova deponije Maljevac postoji.
- Tokom posljednje kontrole, kada je usljed vjetra došlo do dizanja prašine sa deponije Maljevac, utvrđeno da isti ne funkcioniše. &nbsp;U skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem usmenim rješenjem na zapisnik je naloženo EPCG - TE Pljevlja da preduzme mjere iz elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju Maljevac kako bi se smanjilo dizanje prašine, a zbog nepoštovanja mjera iz Elaborata podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - navela je Bigović.
EPCG – TE Pljevlja u skladu sa predviđenim godišnjim monitoringom, kaže ona, vrši mjerenje kvaliteta vazduha – imisijaska mjerenja u okolini deponije Maljevac u 4 ciklusa tokom kalendarske godine.
Za deponiju Maljevac TE “Pljevlja” posjeduju, kaže Bigović, izrađen Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju “Maljevac” – odlaganje nusprodukata sagorijevanja uglja iz TE “Pljevlja”, a za koju posjeduje saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine.
- S obzirom da su se u prethodnom periodu na deponiji Maljevac odlagali pepeo i šljaka, a sada vlažna mješavina šljake, pepela i gipsa, ekološka inspekcija je naložila TE “Pljevlja” da sprovede postupak procjene uticaja na životnu sredinu za lokaciju skladištenja nusprodukata sagorijevanja - vlažne mješavine šljake, pepela i gipsa. Takođe, Saglasnost na Plan upravljanja otpadom je istekla a EPCG je po rješenju ekološke inspekcije u postupku pribavljanja nove saglasnosti - navela je Bigović.
Na pitanje da li su građani izloženi suspendovanim česticama iz deponije, Bigović je ukazala da povremeno usljed jačih duvanja vjetra dolazi do dizanja prašine, te da u zavisnosti od pravca duvanja dolazi do kretanja u pravcu naselja uz deponiju.
- U cilju sprječavanja ovakvih situacija ekološka inspekcija kako je prethodno navedeno preduzimala mjere i podnosila zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupka - istakla je Bigović.
Nakon saznanja da usljed vjetra dolazi do dizanja prašine sa deponije Maljevac ekološka inspekcija je, ističe ona, izlazila na teren i preduzimala mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ekološku rekonstrukciju TE “Pljevlja” je, navodi Bigović, predviđen kamionski transport produkata sagorijevanja.
- S obzirom da je za lokaciju odlaganja određena deponija Maljevac, kako je prethodno navedeno ekološka inspekcija je naložila da se sprovede novi postupak procjene uticaja na životnu sredinu - zaključila je Bigović.

Bigović: Ekološka inspekcija naložila TE „Pljevlja“ da sprovede novi postupak procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju „Maljevac“

Danas je u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) održana prva sjednica organizacionog Odbora za obilježavanje jubileja – 230 godina od donošenja „Stege”, prvog crnogorskog zakona, gdje je jednoglasno odlučeno da se za predsjednika organizacionog Odbora imenuje akademik Zoran Rašović.&nbsp;
Na sjednici je, kako se navodi u saopštenju, konstituisan Odbor, u koji su imenovani akademik Zoran Rašović, akademik Zoran Stojanović, akademik Šerbo Rastoder, prof. dr Milan Marković, vanredni član CANU, prof. dr Branislav Radulović, prof. dr Mladen Vukčević i prof. dr Rajka Đoković..
Na sastanku je, kako se dodaje, utvrđen spisak učesnika naučnog skupa.
- 29. april 2026. godine je utvrđen za datum održavanja naučnog skupa. Cijeneći značaj ovog pravnog dokumenta i jubileja - 230 godina od donošenja „Stege”, organizacioni Odbor će na naučni skup pozvati predstavnike akademske zajednice i ostale predstavnike pravničke zajednice u Crnoj Gori - zaključuju iz CANU.&nbsp;

Peskov: Rusija ne isključuje mogućnost pozivanja Trampa na paradu povodom Dana pobjede

Tagovi

Odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice

Crna Gora učestvuje u Međunarodnom istraživanju kompjuterske i onformacione pismenosti (ICILS)

Bigović: Ekološka inspekcija naložila TE „Pljevlja“ da sprovede novi postupak procjene uticaja na životnu sredinu za deponiju „Maljevac“

Naučni skup povodom 230 godina "Stege" utvrđen za 29. april, Rašović predsjednik Odbora

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO