Od „Orbanove Ruande“ do milijardi eura: Ovi poslovi povezuju Vučića, Orbana i njihove najbliže saradnike

Viktor Orban i Aleksandar Vučić (Foto: EPA/EFE)
Viktor Orban i Aleksandar Vučić (Foto: EPA/EFE)

Viktor Orban koristio je Srbiju kao prostor u kojem su ostajali migranti koje Mađarska nije željela da primi, piše njemački Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). Ali migraciona politika samo je jedan dio odnosa nekadašnjeg mađarskog premijera i bivšeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Dok su na granici podizane ograde, iza kulisa su se razvijali unosni poslovi – od željeznice Beograd–Budimpešta, preko energetike i državnih tendera, do kupovine nekretnina u Beogradu. U tim poslovima pojavljuju se članovi Orbanove porodice i biznismeni bliski Srpskoj naprednoj stranci, prenosi Nova.rs.

Njemački list Frankfurter algemajne cajtung objavio je tekst pod naslovom „Orbanova Ruanda u Srbiji“, u kojem analizira kako je nekadašnji mađarski premijer Viktor Orban koristio Srbiju kao svojevrsnu tampon-zonu za migrante koji su pokušavali da uđu u Evropsku uniju, prenosi Dojče vele.

FAZ podsjeća da je Orban na granici sa Srbijom uspostavio takozvane tranzitne zone, odnosno kontejnerske kampove ograđene bodljikavom žicom. Migranti su u njima čekali mogućnost da podnesu zahtjev za azil, dok je broj ljudi kojima je to bilo omogućeno bio drastično ograničen.

Evropski sud pravde presudio je 2020. protiv takve prakse, nakon čega je Mađarska zatvorila tranzitne zone, ali uvela još restriktivniji sistem. Zahtjevi za azil praktično su morali da se pokreću preko mađarske ambasade u Beogradu.

Mađarskoj je kasnije izrečena kazna od 200 miliona eura, uz dodatnih milion eura dnevno zbog nepoštovanja presude. Prema pisanju FAZ-a, dug se približio iznosu od 900 miliona eura, a nije izmiren ni nakon što je Orban izgubio vlast i premijersku funkciju preuzeo Peter Mađar.

Dok je Mađarska ograničavala ulazak migranata, na srpskoj strani granice nastajali su neformalni kampovi.

„To je, na neki način, bila Orbanova verzija Ruande“, zaključuje njemački list.

Međutim, odnosi Orbana i Vučića nisu se završavali na migracionoj politici. Njihovo političko savezništvo pratilo je i širenje poslovnih veza između kompanija bliskih vlastima dvije zemlje.

Pruga Beograd–Budimpešta: Posao i za Orbanovu porodicu

Jedan od najvećih zajedničkih projekata bila je rekonstrukcija pruge Beograd–Budimpešta, koju su vlasti dvije zemlje predstavljale kao simbol strateškog partnerstva.

Kako je pisala Nova.rs, pozivajući se na mađarski portal 444.hu, u realizaciji projekta učestvovala je i kompanija Dolomit, u većinskom vlasništvu Đozea Orbana Starijeg, oca bivšeg mađarskog premijera.

Ta firma je tokom 2022. i 2023. isporučila više od 200.000 tona kamena za željezničku infrastrukturu. Međutim, pojavili su se dokumenti koji ukazuju na probleme sa kvalitetom isporučenog materijala.

Prema navodima mađarskih medija, nezavisna laboratorija utvrdila je da materijal nije ispunjavao propisane standarde granulacije, što je posebno važno za stabilnost željezničkog nasipa.

U posao su bile uključene i kineske kompanije, kao i firma V-Híd, povezana sa mađarskim milijarderom Lerincem Mesarošem, jednim od najbližih Orbanovih poslovnih saradnika.

Kompanija Orbanovog oca samo je tokom 2024. ostvarila profit od približno sedam miliona eura.

Zbiljić i MVM: Više od pola milijarde eura državnih poslova

Još direktnija poslovna veza između dvije vlasti uspostavljena je preko mađarske državne energetske kompanije MVM i firmi povezanih sa Dragoljubom Zbiljićem, biznismenom bliskim SNS-u.

Kako je Nova.rs ranije pisala, kompanije iz Zbiljićeve Maneks grupe tokom prethodnih godina dobile su državne poslove vrijedne najmanje 530 miliona eura.

Mađarska državna MVM najpre je 2022. kupila 33,4 odsto udjela u Energotehnici Južna Bačka i Elektromontaži Kraljevo, da bi 2025. povećala vlasništvo na 60 odsto.

Zbiljić je poznat i po tome što je 2012. bio jedan od jemaca za kredit kojim je SNS finansirala izbornu kampanju.

Njegove kompanije učestvovale su u velikim državnim projektima, među kojima je i izgradnja Nacionalnog stadiona u Surčinu, a samo tokom 2024. Južna Bačka sklopila je gotovo 30 ugovora sa državom.

Advokat Ivan Ninić upozorio je u razgovoru za Nova.rs da bi nove mađarske vlasti trebalo da ispitaju koliko je MVM platio za preuzimanje udjela u Zbiljićevim kompanijama, pošto vrijednost transakcija nije javno objavljena.

Ninić je iznio sumnju da je državni novac mogao biti izvlačen kroz ove poslove, ali takve tvrdnje nisu sudski utvrđene.

Poslovna saradnja nastavljena je i nakon Orbanovog odlaska sa vlasti. Konzorcijum predvođen kompanijom MVM Južna Bačka dobio je u maju 2026. posao izgradnje naftovoda prema Mađarskoj, vrijedan oko 123 miliona eura.

Među članovima konzorcijuma našla se i firma Čelik iz Bačkog Jarka, koja je učestvovala u rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu, gdje je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi.

Orbanov zet kupio 11 zgrada u Beogradu

Poslovne veze proširile su se i na tržište nekretnina.

Kako je Nova.rs objavila u januaru 2024, fond Diofa fand menadžment, dio grupacije koju predvodi Ištvan Tiborc, zet Viktora Orbana, kupio je čak 11 poslovnih zgrada u Beogradu, ukupne površine veće od 122.000 kvadratnih metara.

Među kupljenim nekretninama nalaze se kompleksi Green Heart, FortyOne, Belgrade Business Center, 19 Avenue i poslovna zgrada House na Novom Beogradu.

Programska šema

19:00 – 20:00
24 SATAINFORMATIVA
20:00 – 21:00
LEXEMISIJA
21:00 – 22:00
LUDA KUĆA 1SERIJA
22:00 – 23:00
SJENKEEMISIJA
23:00 – 00:00
GRAĐANSKI UGAOEMISIJA
00:00 – 02:00
BUDILNIKEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.