Mnogi doseljenici napuštaju Njemačku: Dio kvalifikovanih radnika odlazi u Hrvatsku

Njemačka posljednjih godina uspješno privlači kvalifikovane radnike iz inostranstva, ali se istovremeno suočava sa sve većim problemom njihovog odlaska. Novo istraživanje Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) pokazuje da mnogi doseljenici ne ostaju dugoročno u toj zemlji, a među najčešćim razlozima navode birokratiju, porodične okolnosti i osjećaj diskriminacije.

- Naš zaključak je jasan: ako želite uspješno da upravljate imigracijom, morate da razumijete i emigraciju. Ključno je da ljude dugoročno zadržite kroz jednake šanse, pouzdane procedure, odgovarajuću podršku i okruženje u kojem mogu da grade svoju budućnost - kazala je Laura Gosner iz IAB-a.

Institut je sproveo onlajn anketu među osobama od 18 do 65 godina koje su se doselile u Njemačku do aprila 2025. godine, kako bi utvrdio zbog čega su kasnije napustile zemlju. Rezultati pokazuju da odluka o iseljavanju najčešće nije posljedica samo jednog faktora. Pored porodičnih razloga, značajnu ulogu imaju i iskustva diskriminacije, dok istraživači ukazuju da su problemi poput birokratije, stambene politike i učenja jezika oblasti koje bi mogle biti unaprijeđene.

Mlađi najčešće odlaze

Prema riječima stručnjakinje IAB-a Tereze Koh, oni koji napuštaju Njemačku uglavnom su mlađi, kraće su živjeli u zemlji i češće imaju partnera ili djecu u inostranstvu. Takođe, rjeđe govore njemački jezik, ali češće dobro vladaju engleskim.

Oko 60 odsto iseljenika vraća se u zemlju porijekla, dok 40 odsto bira neku drugu državu. Najčešće destinacije su Španija, Švajcarska, Italija i Hrvatska.

- Nalazimo se u direktnoj konkurenciji s drugim evropskim zemljama kada je riječ o privlačenju kvalifikovane radne snage - istakla je Julija Kosjakova, rukovoditeljka odjeljenja za migracije, integraciju i međunarodna istraživanja tržišta rada pri IAB-u.

Birokratija jedan od najvećih problema

Među glavnim razlozima nezadovoljstva doseljenika izdvajaju se dugotrajni postupci za dobijanje državljanstva, boravišnih dozvola i viza, kao i priznavanje stranih diploma.

Mnogi navode da mjesecima čekaju odgovore nadležnih institucija, da su administrativne takse visoke, te da ne dobijaju dovoljnu podršku pri zapošljavanju i profesionalnom razvoju.

Prema riječima Laure Gosner, upravo administrativne procedure značajno utiču na to kako doseljenici vide svoju budućnost u Njemačkoj.

- Ako se postupci doživljavaju kao spori, komplikovani i teško dostupni, to direktno utiče na odluku da li će neko ostati u zemlji - kazala je ona.

Istraživanje je pokazalo i da se osobe koje imaju više negativnih iskustava sa administracijom rjeđe osjećaju dobrodošlo u Njemačkoj.

Znanje jezika presudno

Predsjednik Saveznog udruženja za međunarodno privlačenje stručne radne snage i direktor kompanije TalentOrange Tilman Frank smatra da je poznavanje njemačkog jezika ključ uspješne integracije.

- Jezik je ključ za snalaženje u Njemačkoj, a posebno na tržištu rada - kaže Frank.

On upozorava da problemi nastaju kada kandidati nijesu adekvatno pripremljeni ili kada im nije obezbijeđena kvalitetna podrška u učenju jezika.

Prema njegovim riječima, trenutno veliki broj ljudi iz Kenije, Indije i Vijetnama želi da radi u Njemačkoj, naročito u sektoru njege i brige o starijim osobama.

Frank smatra da bi njemačka vlada trebalo da ulaže više u učenje jezika još u zemljama porijekla, jer pokušaji zapošljavanja bez poznavanja njemačkog uglavnom ne daju dugoročne rezultate.

Planiraju agenciju „Work and Stay“

Frank navodi da njemačke vlasti postepeno prepoznaju problem zadržavanja stranih radnika. Savezna agencija za rad već je uvela centralizovani sistem koji ubrzava procedure, dok pokrajina Hesen osniva centralnu službu za strance. Na saveznom nivou planira se i formiranje agencije „Work and Stay“, koja bi trebalo da pruži veću podršku doseljenicima.

Ipak, upozorava da svakodnevni rad i dalje otežava nedostatak zaposlenih u nadležnim institucijama, dok digitalizacija administracije napreduje znatno sporije nego što je potrebno.

- Još ne postoji jedinstven i sveobuhvatan sistem - zaključio je Frank.