„Lukavi spletkar Vučić se naoružava, iznenađenja na izborima moguća“: Ruski novinar analizira situaciju u Srbiji

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić raspustio je parlament i raspisao nove izbore, kako su to zahtijevali učesnici masovnih protesta.

Sada se očekuje njegova ostavka, ali ne onakva kakvu bi željeli njegovi protivnici: srpski lider slijedi svoj plan za očuvanje vlasti, čiji su dio postale i balističke rakete, piše kolumnista više ruskih medija Dmitrij Bavirin u tekstu pod naslovom „Srbija se naoružava balističkim oružjem uoči velikih promjena“ za novine „Vzgled“.

Za one u Srbiji koji imaju manje od četrdeset godina, Aleksandar Vučić je konstanta. Djeluje kao da je vječan, iako ima tek 56 godina, piše dalje.

Pamte ga kao šefa vojne propagande Slobodana Miloševića, kojem je bio zabranjen ulazak u sve zemlje Evropske unije, ali i kao popularnog lidera koji Srbiju vodi ka članstvu u toj istoj Evropskoj uniji.

Smatran je faktičkim rukovodiocem zemlje dok je bio ministar odbrane, a sada se približava kraju njegov drugi predsjednički mandat.

Niko nije vjerovao da će se Vučićeva era time završiti, a u planu je da se produži.

Istovremeno sa raspuštanjem Skupštine, predsjednik je potvrdio odluku o održavanju vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra.

On će lično predvoditi listu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), a potom, ako sve bude išlo po planu, i novi sastav vlade, kao premijer.

Prema Ustavu, to je čak bolje nego biti predsjednik, jer premijer ima veća ovlašćenja: Srbija je parlamentarna republika.

Međutim, stvarna vlast je odavno koncentrisana u fotelji u kojoj sjedi Vučić, ukazuje Bavirin, a on po sopstvenom nahođenju može da se premešta iz jedne u drugu – sve te promjene treba smatrati kozmetičkim.

Premijer je već bio od 2014. do 2017. godine, a ovo putovanje kroz vrijeme može da se završi havarijom samo u dva slučaja: ako na izborima iznenada pobijedi opozicija ili ako dođe do državnog udara po „majdanovskom“ scenariju.

Ni jedno ni drugo nije naročito vjerovatno, ali novo premeštanje iz jedne fotelje u drugu ipak bi moglo da bude najteže do sada, pa se ništa ne može garantovati, čak ni imajući u vidu gotovo nevjerovatnu političku izdržljivost Vučića.

Snaga koja mu se suprotstavlja bezlična je, nestašna, ogromna i mnogoglasa – studenti. I Evropska komisija, pod rukovodstvom Ursule fon der Lajen, takođe je umiješana u sve to.

Opoziciju na izborima predstavljaće „Studentska lista“.

- Za sada to čak nije ni stranka, već društveni pokret pod zastavom onih koji su godinu i po dana pravili nerede na ulicama Srbije, pokušavajući da sruše vlast po ukrajinskom scenariju i pod istim izgovorima – diktatura i korupcija - piše autor.

Sve je počelo urušavanjem nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, kada je poginulo 16 ljudi.

- Bijes koji je uslijedio bio je sasvim opravdan: stručnjaci su kritikovali projekat velike rekonstrukcije zgrade, a dio sredstava namijenjenih za radove razgrabili su državni funkcioneri. Na to se nadovezalo zasićenje Vučićevom erom i odavno iskazana želja građana Srbije za boljom gradskom infrastrukturom, kako bi ona bila na nivou one u susjednim zemljama - naglašava se u tekstu.

Protesti su se potom proširili, poprimili zamah, a sada više nije ni važno kako su počeli: borba se više ne vodi ni za poštenu ni za efikasnu vlast, već jednostavno – za vlast.

Nekoliko puta, u trenucima naročito masovnih protesta, činilo se da Vučić neće opstati, ali su skeptici po ko zna koji put bili demantovani.

- Od dva glavna zahtjeva demonstranata, predsjednik je, uz lukavi osmijeh stanovnika Olimpa, ispunio oba, ali uz izvjesne nijanse: raspisao je vanredne parlamentarne izbore – već četvrte u ovoj deceniji – i najavio svoju prijevremenu ostavku, ali samo kako bi sačuvao vlast“.

Opozicija je, sa druge strane, odlučila da se ujedini oko studenata.

SNS ima rejting podrške u društvu veći od 40 odsto i stalnog parlamentarnog saveznika u vidu Socijalističke partije, čiji je nekadašnji lider bio Milošević.

Studentska lista ima podršku veću od 30 odsto, a postoji i izvjesna nada da će izborni cenzus preći neka od starih proevropskih stranaka, koje nemaju široku popularnost.

Dakle, postoje dva pretendenta na vlast i dvije grupe koje ih podržavaju. Dva glavna moguća scenarija razvoja događaja. Sve ili ništa.

Stav Evropske komisije u ovom sukobu je dvosmislen. Podjela u Srbiji ne ide linijom „prozapadnjaci protiv patriota“ – mnogo toga se tu pomiješalo.

U Vučićevom okruženju ima nemalo ljudi bliskih Briselu, dok među demonstrantima ima i onih koji predsjednikovu politiku smatraju nedovoljno prosrpskom i proruskom.

Upravo zato Ursula fon der Lajen i njeni saradnici nijesu nedvosmisleno stali na stranu opozicije i nemaju povjerenja u pojedine predvodnike studentskog protesta.

Kao posljedica toga, evropski zvaničnici će morati dobro da promisle i, uključivši sve svoje lobističke i grantovske strukture, pomognu mladima da formiraju izbornu listu sastavljenu od ljudi lojalnih Briselu, a zatim i da sa tom ekipom pobijede na izborima.

Nema utiska da u Evropskoj komisiji trenutno rade ljudi sposobni da riješe tako netrivijalan zadatak, navodi Bavirin.

Balkan je takođe pomalo Istok, pa je to delikatna stvar, „a lukavi spletkar Vučić ostavio je svojim protivnicima malo vremena“, dodaje.

Ipak, ovo su prvi zaista konkurentni izbori za budućnost Srbije poslije mnogo godina, kada se pobjednik ne zna, iako se favorit nazire.

Ukratko, iznenađenja su moguća. Vučićev prijatelj i saveznik – bivši premijer Mađarske Viktor Orban – takođe je imao imidž nepobjedivog i dobre šanse da zadrži vlast, ali je njegova stranka doživjela težak poraz od ekipe proevropskih „obnovitelja“.

Vjerovatno upravo zato odlazeći predsjednik i vjerovatni budući premijer ne stavlja akcenat na ono što će Srbiji obezbijediti bolji život, već na ono što će obezbijediti samo postojanje države Srbije.

Vučić je za narednu godinu najavio početak proizvodnje balističkih raketa dugog dometa, a nešto ranije i proizvodnju borbenih dronova.

U Srbiji se odvijaju pripreme za veliki rat, piše novinar.

Vučić njegov početak vidi kao napad na srpsku teritoriju saveza dva istorijska neprijatelja – Hrvatske i Albanije, kojima bi se pridružilo Kosovo.

- Nažalost, to nije samo predizborna borba praćena propagandom i pozivom na okupljanje oko vlasti pred nacionalnom prijetnjom. To je sasvim iskren pogled u budućnost - smatra ruski novinar.

To što se Srbija nalazi na pragu promjena nije posljedica samo toga što se Vučiću zatresla fotelja, već i činjenice da Brisel pokušava da ubrza političke promjene na Balkanu kako bi preostali dio poluostrva uključio u NATO.

On podśeća na ranije pisanje lista da zbog toga, „kao i zbog planova Prištine za ekspanziju, novi rat prijeti da postane neizbježan za Srbiju, a Vučić nipošto nije paranoik, iako bi u stvarnosti sukob mogao da počne i po drugačijem scenariju“.

Konkretno, mogao bi da se poklopi sa unutrašnjim potresima, ukoliko rezultat parlamentarnih izbora bude neizvjestan i borba za vlast bude nastavljena na ulicama.

Utisak koji Vučić pokušava da stvori kod sopstvenih građana jeste da će, dok je on premijer, promjene biti manje bolne i da će proći bez nacionalnih izdaja.

A samo Srbi treba da odluče šta je za njih bolje: da nastave pripreme zemlje za ratna dejstva pod pokroviteljstvom onih koji su se još nedavno i sami borili protiv Srbije, ili da za kormilom ostave nepotopivog kapetana, uprkos tome što je spisak optužbi na njegov račun po dužini gotovo ravan Dunavu, zaključuje Bavirin.