<article>Italijanska modna kuća Prada, koja je obustavila maloprodajne operacije u Rusiji, registrovala je svoju robnu marku za kozmetičke preparate i sredstva za čišćenje.Zahtjev za registraciju zaštitnog znaka kompanija Prada S.A. podnijela je ruskoj Federalnoj službi za intelektualnu svojinu (Rospatent) u martu prošle godine, ali je on registrovan tek u februaru. Datum isteka ekskluzivnog prava je 17. mart 2035. godine, prenosi B92.Zaštitni znak je registrovan u jednoj klasi Međunarodne klasifikacije robe i usluga (MKRO), koja obuhvata preparate za izbjeljivanje i druge supstance za pranje, čišćenje, poliranje i abrazivna sredstva, sapun, parfeme, eterična ulja, kozmetiku, losione za kosu i sredstva za čišćenje zuba, navela je agencija.Italijanska modna kuća Prada obustavila je maloprodajne operacije u Rusiji zbog rata u Ukrajini.</article>

Italijanska modna kuća Prada, koja je obustavila maloprodajne operacije u Rusiji, registrovala je svoju robnu marku za kozmetičke preparate i sredstva za čišćenje.
Zahtjev za registraciju zaštitnog znaka kompanija Prada S.A. podnijela je ruskoj Federalnoj službi za intelektualnu svojinu (Rospatent) u martu prošle godine, ali je on registrovan tek u februaru.&nbsp;
Datum isteka ekskluzivnog prava je 17. mart 2035. godine, prenosi B92.
Zaštitni znak je registrovan u jednoj klasi Međunarodne klasifikacije robe i usluga (MKRO), koja obuhvata preparate za izbjeljivanje i druge supstance za pranje, čišćenje, poliranje i abrazivna sredstva, sapun, parfeme, eterična ulja, kozmetiku, losione za kosu i sredstva za čišćenje zuba, navela je agencija.
Italijanska modna kuća Prada obustavila je maloprodajne operacije u Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija

Prada

Svijet

Italijanska modna kuća Prada registrovala robnu marku u Rusiji

Italijanska modna kuća Prada, koja je obustavila maloprodajne operacije u Rusiji, registrovala je svoju robnu marku za kozmetičke preparate i sredstva za čišćenje.
Zahtjev za registraciju zaštitnog znaka kompanija Prada S.A. podnijela je ruskoj Federalnoj službi za intelektualnu svojinu (Rospatent) u martu prošle godine, ali je on registrovan tek u februaru. 
Datum isteka ekskluzivnog prava je 17. mart 2035. godine, prenosi B92.
Zaštitni znak je registrovan u jednoj klasi Međunarodne klasifikacije robe i usluga (MKRO), koja obuhvata preparate za izbjeljivanje i druge supstance za pranje, čišćenje, poliranje i abrazivna sredstva, sapun, parfeme, eterična ulja, kozmetiku, losione za kosu i sredstva za čišćenje zuba, navela je agencija.
Italijanska modna kuća Prada obustavila je maloprodajne operacije u Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Upravni sud odbacio je tužbu Mirjane Pajković kojom je osporila raspisani javni poziv predsjednika države Jakova Milatovića za predlaganje kandidata za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i odluku o prijedlogu kandidata za ovu funkciju.
Upravni sud odbacio tužbu Pajković u vezi izbora Zaštitnika ljudskih prava i sloboda
Sud je bio stava da se protiv ovakvih odluka ne može podnijeti tužba, jer predsjednik ima pravo da predlaže kandidata za Zaštitnika na osnovu Ustava.
Podsjetimo, na prijedlog Milatovića, 27. decembra 2025. Siniša Bjeković je u Skupštini izabran za novi mandat na čelu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Tužba je, kako navode iz Upravnog suda, odbačena u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, kao i odredbe Ustava, prema kojoj predsjednik države predlaže Skupštini Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda.
- Primjenom odredbe Zakona o upravnom sporu kojom je određeno da se upravni spor ne može voditi protiv akta donijetog u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Skupština Crne Gore i Predsjednik Crne Gore, a cijeneći pravnu prirodu akta koji se tužbom osporava u odnosu na ustavna i zakonska određenja, ovaj sud je našao da se protiv predloga Predsjednika Crne Gore da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore bude imenovan Siniša Bjeković, te javnog poziva koji je predsjednik raspisao za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ne može voditi upravni spor, jer su isti donijeti u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Predsjednik Crne Gore - saopštio je Upravni sud.

Upravni sud odbacio tužbu Mirjane Pajković u vezi izbora Ombudsmana

The President of Montenegro Jakov Milatović has submitted to Parliament a proposal to amend Article 64 of the Constitution of Montenegro in order to establish a general rule under which employees in Montenegro do not work on Sundays and on state and other public holidays prescribed by law, while at the same time providing for the possibility that exceptions to this general rule may be prescribed by law in those sectors where this is necessary to protect the public interest.
- Pursuant to Article 155, paragraph 1 of the Constitution of Montenegro, I am submitting a Proposal for a constitutional amendment by which I propose to supplement Article 64 of the Constitution so as to establish a general rule that employees in Montenegro do not work on Sundays and on state and other public holidays prescribed by law, with the possibility for exceptions to be provided by law in those activities where this is necessary in order to protect the public interest - Milatović said.
The reason for this initiative is the decision of the Constitutional Court of January 28, 2026, which repealed Article 35a of the Law on Internal Trade, finding that it violated the freedom of entrepreneurship and the principle of equality before the law.
- This has once again shown that the issue of a non-working Sunday cannot be resolved in a stable and long-term manner without a clear constitutional basis. In other words, any legislative amendment is doomed to fail in advance, because the Constitutional Court has already rendered a judgment on this issue - the President emphasized.
By amending the Constitution, he added, a clear and undisputed constitutional foundation for this right would be ensured, preventing future legal and social uncertainty.
- Dear citizens, such a solution is also grounded in the practice of certain EU countries, such as the Federal Republic of Germany, where Sundays and public holidays are constitutionally recognized as days of rest, with clearly defined exceptions in activities of public interest. This issue goes beyond day-to-day politics and represents a value-based choice for Montenegro - whether we want a state in which work, family, and dignity are constitutional categories. Bearing in mind the broad social significance of this issue, I expect the Parliament of Montenegro to support the amendment to the Constitution with regard to Article 64 and to once and for all put an end to this matter - President Milatović said in a statement.

Milatović submits proposal to Parliament to amend the Constitution: Right to a non-working Sunday and public holidays

Viši sud u Podgorici saopštio je da je u predmetu optužene Vesne Medenice došlo do zastoja u odlučivanju po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva zbog insistiranja na isključivoj dostavi rješenja putem redovne pošte jednom od branilaca, uprkos činjenici da su optužena i drugi branilac uredno primili odluku, te da je takvo postupanje, prema ocjeni suda, dovelo do opstrukcije u predmetu hitne prirode.
U cilju objektivnog i istinitog informisanja javnosti o postupanju vijeća u predmetu u kojem je Specijalno državno tužilaštvo izjavilo žalbu na rješenje kojim je optuženoj Medenici odbijen predlog za određivanje pritvora, a određene mjere nadzora, Viši sud u Podgorici upoznao je javnost sa hronološkim tokom postupanja u ovom predmetu.
- Dana 28. januara 2026. godine u Višem sudu u Podgorici objavljena je presuda u predmetu protiv Miloša Medenice i drugih, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i drugih krivičnih djela. Istog dana donijeto je i rješenje kojim je, u stavu prvom, odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora optuženoj Vesni Medenici, dok su u stavu drugom određene mjere nadzora.
Rješenje je uredno uručeno Specijalnom državnom tužilaštvu, koje je blagovremeno izjavilo žalbu, kao i optuženoj Vesni Medenici i jednom od njenih branilaca, advokatu Zdravku Begoviću, koji nijesu izjavili žalbu. Drugi branilac optužene, advokat Zdenko Tomanović iz Beograda, nije prisustvovao objavi presude, pa mu rješenje nije moglo biti uručeno lično, već je upućeno putem pošte i u elektronskoj formi.
Predsjednica vijeća je, imajući u vidu da se kancelarija advokata Tomanovića nalazi u drugoj državi, a cijeneći hitnost postupanja zbog izjavljene žalbe tužilaštva, rješenje dostavila i putem elektronske pošte, uz zahtjev da potvrdi prijem. Navedeni branilac je obavijestio predsjednicu vijeća da, u dogovoru sa optuženom, odbija da primi rješenje putem elektronske pošte i da zahtijeva da mu se isto dostavi isključivo putem redovne pošte, uz najavu da će na dio rješenja kojim su određene mjere nadzora izjaviti žalbu, takođe putem redovne pošte. Pri tome se ukazuje da je tokom cijelog postupka advokat Tomanović sa vijećem komunicirao putem elektronske pošte, dostavljajući podneske, zamjenička punomoćja, primajući zapisnike sa glavnih pretresa i dostavljajući završne riječi.
Dana 6. februara 2026. godine predsjednica vijeća dostavila je spise predmeta Apelacionom sudu radi odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva. Istog dana Apelacioni sud je dopisom vratio spise zbog administrativnih nedostataka, navodeći da u spisima nema dokaza o prijemu rješenja od strane drugog branioca optužene, advokata Zdenka Tomanovića, te da prijem putem elektronske pošte ne smatra urednom dostavom, uz nalog da se sačeka dostavnica o uručenju rješenja putem redovne pošte.
Dana 9. februara 2026. godine predsjednica vijeća je ponovo dostavila spise Apelacionom sudu, ukazujući da odbijanje branioca optužene da, u dogovoru sa svojom branjenicom, primi odluku putem elektronske pošte predstavlja očiglednu opstrukciju i odlaganje odlučivanja u predmetu hitne prirode. Posebno je naglašeno da je navedeni branilac tokom cijelog postupka komunicirao sa vijećem putem elektronske pošte, te da odbijanje prijema odluke na isti način u ovoj fazi postupka predstavlja zloupotrebu procesnih prava i pokušaj opstrukcije postupka - navodi se u saopštenju.
Ipak, istog dana Apelacioni sud je ponovo vratio spise predmeta, navodeći da u spisima nema dokaza o prijemu rješenja od strane drugog branioca optužene i da se mora sačekati uredna dostava putem redovne pošte.&nbsp;
Sud ukazuje da je nesporno utvrđeno da su Specijalno državno tužilaštvo, optužena i jedan od njenih branilaca uredno primili rješenje od 28. januara 2026. godine, o čemu postoje jasni i provjerljivi dokazi u spisima predmeta. Tužilaštvo je izjavilo žalbu isključivo na dio rješenja kojim je odbijen predlog za određivanje pritvora, dok je advokatska kancelarija Tomanović u komunikaciji putem elektronske pošte najavila žalbu u odnosu na određene mjere nadzora.
Po ocjeni Višeg suda, insistiranje Apelacionog suda na isključivoj dostavi rješenja putem redovne pošte drugom braniocu, u okolnostima konkretnog slučaja, dovodi do odlaganja odlučivanja po žalbi nadležnog tužilaštva. Sud smatra da uredna dostava rješenja optuženoj i jednom braniocu, uz dostavu drugom i putem elektronske pošte, predstavlja urednu dostavu u procesnom smislu, imajući u vidu da branioci čine jedinstvenu odbranu. Suprotno tumačenje, kako se navodi, dovelo bi do odugovlačenja postupka i pravne nesigurnosti, naročito u situaciji kada drugi branilac ima sjedište u drugoj državi i insistira isključivo na redovnoj pošti, što sud cijeni kao očiglednu opstrukciju, bez povrede prava na odbranu.
O svim daljim radnjama u ovom predmetu, kako je saopšteno, javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Viši sud: Odbijanje elektronske dostave rješenja u predmetu Vesne Medenice dovelo do odlaganja odlučivanja po žalbi

Američka skijašica Lindzi Von nalazi se u stabilnom stanju nakon druge operacije, kojoj je podvrgnuta zbog teških povreda zadobijenih u padu tokom trke u spustu na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini, prenijeli su danas britanski mediji.
Von je u nedjelju pala već u 13. sekundi spusta, pri čemu je slomila lijevu nogu. Ljekari su joj na stazi gotovo 15 minuta ukazivali prvu pomoć, nakon čega je helikopterom prebačena u bolnicu u Trevizu, gdje je odmah operisana.
Televizija Skaj (Sky) objavila je da je 41-godišnja skijašica naknadno podvrgnuta i drugoj operaciji, s ciljem smanjenja otoka i poboljšanja cirkulacije u povrijeđenoj nozi.
Von je na Zimskim olimpijskim igrama nastupila nedugo nakon što je pokidala ligamente lijevog koljena tokom trke spusta Svjetskog kupa u Kran Montani.
Američka šampionka vratila se takmičenjima prošle sezone, nakon gotovo šest godina pauze. U aprilu 2024. godine podvrgnuta je operaciji u kojoj joj je ugrađeno vještačko koljeno od titanijuma, nakon čega je izjavila da se osjeća dovoljno dobro da se ponovo posveti skijanju.

Italijanska modna kuća Prada registrovala robnu marku u Rusiji

Tagovi

Upravni sud odbacio tužbu Mirjane Pajković u vezi izbora Ombudsmana

Milatović submits proposal to Parliament to amend the Constitution: Right to a non-working Sunday and public holidays

Viši sud: Odbijanje elektronske dostave rješenja u predmetu Vesne Medenice dovelo do odlaganja odlučivanja po žalbi

Lindzi Von stabilna nakon druge operacije zbog povrede na ZOI

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO