<article>U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godineGuba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.</article>

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

guba

Hrvatska

radnik iz Nepala

zarazna bolest

Svijet

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kritikovao je Evropu zbog njenog odgovora na proteste u Iranu i pozvao da se učini više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte, obraćajući se učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u četvrtak.
- Bilo je mnogo govora o protestima u Iranu, ali su oni ugušeni u krvi. Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu, i to je istina. Ostao je po strani. Ako režim opstane, to šalje jasnu poruku svakom nasilniku: ubijte dovoljno ljudi i ostaćete na vlasti - rekao je u svom govoru.
Iako je izrazio zahvalnost liderima Evropske unije zbog zamrzavanja ruske imovine u Evropi, predsjednik je rekao da to nije dovoljno da se oslabi ruska ratna mašinerija.
- Zašto predsjednik Tramp može da zaustavi tankere iz takozvane flote u sjenci i zaplijeni naftu, a Evropa ne može? Ruska nafta se transportuje tik uz evropske obale. Ta nafta finansira rat protiv Ukrajine. Ta nafta pomaže destabilizaciji Evrope. Zato ruska nafta mora biti zaustavljenpozvao a, zaplijenjena i prodata u korist Evrope - poručio je Zelenski.

Zelenski: Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu; Evropa mora učiniti više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte

U večerašnjoj Informativnoj emisiji "24 sata" pogledajte: 
 
- Tema dana: Neispunjene prijetnje Milana Kneževića 
 
- Nastavljeno suđenje bivšem specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i bivšem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću. 
 
- Crna Gora u ponedjeljak zatvara još jedno pregovaračko poglavlje, najavila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
- Održana sjednica Vlade, izostala rasprava o zahtjevima DNP-a, čeka se prisustvo premijera Milojka Spajića. 
 
- Usvojena Odluka o zabrani realizacije projekta izgradnje kolektora, sjutra protest Zećana ispred zgrade Glavnog grada. 
 
- Tramp osnovao Odbor za mir u koji je pozvao i Putina. Nakon sastanka sa Zelenskim poručio da je put do mira dug.
Gost: Boro Vučinić, nekadašnji ministar odbrane i direktor ANB
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Boro Vučinić, nekadašnji ministar odbrane i direktor ANB-a

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je predsjednika SAD-a Donalda Trampa u intervjuu za Skaj Njuz i rekao da saveznici treba da slušaju zabrinutosti predsjednika Trampa.
- On je lider slobodnog svijeta. Ako je zabrinut zbog nečega, onda bi trebalo da slušamo, jer je moguće da je otkrio nešto što nije dobro - rekao je.
Intervju je uslijedio nakon objave Trampa na njegovoj društvenoj mreži, u kojoj je naveo da se s Ruteom dogovorio o „okviru budućeg sporazuma“ o bezbjednosti Arktika tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, što bi potencijalno moglo da smanji tenzije s dalekosežnim geopolitičkim posljedicama.
Čini se da je generalni sekretar NATO-a odigrao ključnu ulogu u uvjeravanju Trampa da odustane od prijetnje uvođenjem kaznenih carina za osam evropskih država kako bi izvršio pritisak za američku kontrolu nad Grenlandom — što predstavlja zapanjujući zaokret, ubrzo nakon što je insistirao da želi da dobije ostrvo „uključujući pravo, titularno vlasništvo i posjed“.
Rute je rekao da pitanje američke akvizicije Grenlanda nije bilo tema njegovih razgovora s predsjednikom Trampom, te da su se fokusirali na ono što treba postići, a to je sprječavanje Rusije i Kine da steknu veći uticaj na Arktiku.
Naveo je da je njegova poruka saveznicima da počnu da sprovode odluke samita u Hagu, a to su povećanje potrošnje, intenziviranje proizvodnje u oblasti odbrane i fokus na Ukrajinu.
Rute je opisan kao „Trampov šaptač“, naslov s kojim se ne slaže.
- Zašto bih morao da šapućem bilo kome? Njemu to nije potrebno. Naravno da ponekad imate debate, unutar prostorije, sa evropskim saveznicima vodim takve razgovore. Ali na kraju, to je snaga NATO-a — uvijek se držimo zajedno - rekao je.
Ponovo je potvrdio posvećenost NATO-a Članu 5, za šta, kako je rekao, Rusi i Kinezi neće biti srećni.
- Ali Rusi i Kinezi znaju da važi princip ‘svi za jednog, jedan za sve’. Član 5 je čvrst kao čelik: napad na jednu članicu je napad na sve. Tu nema nikakve sumnje - poručio je.
Naglasio je i da fokus na Ukrajinu ne smije biti izgubljen zbog Grenlanda ili drugih spornih tema.
- Ne smijemo da ispustimo loptu kada je riječ o Ukrajini samo zato što smo zauzeti svim ovim drugim stvarima. Za Ukrajinu moramo da obezbijedimo da imaju sve što im je potrebno u pogledu vojne podrške kako bi izdržali borbu. SAD obezbjeđuju veliki dio te pomoći, koju finansiraju evropski i kanadski saveznici. Na to moramo nastaviti da se fokusiramo - upozorio je Rute.

Rute: Saveznici moraju da slušaju zabrinutosti Donalda Trampa, fokus ostaje na Ukrajini

Prije nego što je američka vojska ranije ovog mjeseca uhapsila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, Delsi Rodrigez i njen moćni brat obećali su da će sarađivati s administracijom Donalda Trampa nakon što taj autoritarni lider ode s vlasti, rekla su za Gardijan četiri izvora.
Rodrigez, koja je 5. januara položila zakletvu kao vršiteljka dužnosti predsjednice umjesto Madura, i njen brat Horhe, predsjednik Nacionalne skupštine, potajno su preko posrednika unaprijed uvjeravali američke i katarske zvaničnike da bi pozdravili Madurov odlazak, navode izvori.
Komunikacija između američkih zvaničnika i Delsi Rodrigez, koja je tada bila Madurova potpredsjednica, počela je na jesen i nastavila se nakon ključnog telefonskog razgovora Trampa i Madura krajem novembra, saznaje Gardijan, u kojem je Tramp insistirao da Maduro napusti Venecuelu. Maduro je taj zahtjev odbio.
Do decembra je jedan Amerikanac uključen u razgovore rekao Gardijanu da je Delci Rodrigez poručila američkoj vladi da je spremna: „Delsi je prenijela poruku: ‘Maduro mora da ode.’“
- Rekla je: ‘Radiću sa onim što dođe poslije toga’ - rekao je drugi izvor upoznat s porukama.
Izvori navode da je Marko Rubio, Trampov državni sekretar i savjetnik za nacionalnu bezbjednost, koji je u početku bio skeptičan prema saradnji s elementima režima, s vremenom povjerovao da su obećanja Delsi Rodrigez najbolji način da se spriječi haos nakon Madurovog odlaska.
Obećanje saradnje Delsi i Horhea Rodrigeza prije akcije protiv Madura ranije nije bilo objavljeno. U oktobru je Majami Herald izvijestio o propalim pregovorima preko Katara, u kojima je Delci nudila da preuzme ulogu šefice prelazne vlade ako Maduro odstupi.
Rojters je u nedjelju izvijestio da je i Diosdado Kabaljo, moćni ministar unutrašnjih poslova Venecuele, koji kontroliše policiju i bezbjednosne snage, mjesecima prije operacije protiv Madura vodio razgovore s Amerikancima.
Svi izvori naglašavaju da je postojao suptilan uslov u dogovoru Delci Rodrigez: dok je porodica Rodrigez obećala da će pomoći SAD-u nakon Madurovog odlaska, nijesu pristali da aktivno učestvuju u njegovom svrgavanju. Izvori insistiraju da ovo nije bio puč koji su protiv Madura organizovali brat i sestra Rodrigez.
Nekoliko sati nakon akcije, Tramp je izgledao kao da potvrđuje te razgovore. Rekao je za Njujork Post da je Delci Rodrigez bila uključena.
- Razgovarali smo s njom mnogo puta i ona razumije, ona razumije - kazao je.
Vlada Venecuele nije odgovorila na pitanja poslata elektronskom poštom u vezi s ovom pričom. Bijela kuća takođe nije odgovorila na detaljna pitanja.
Pored tajnih kanala, odvijali su se i brojni zvanični razgovori između Trampovih zvaničnika i venecuelanske vlade predvođene Madurom.
Sam Maduro se sastao s Rikom Grenelom, visokim Trampovim savjetnikom, samo deset dana nakon Trampove inauguracije, kako bi razgovarali o američkim zatvorenicima, koji su ubrzo pušteni na slobodu.
Ključni Trampovi saradnici nastavili su česte zvanične razgovore s Horheom i Delci Rodrigez, između ostalog radi koordinacije dvonedjeljnih letova Venecuelanaca deportovanih iz SAD-a, prema riječima dva izvora upoznata s tim razgovorima. Postojao je čitav niz pitanja koja su morala biti riješena: gdje će deportacioni letovi slijetati, status Venecuelanaca zatvorenih u Salvadoru i političkih zatvorenika koji bi mogli biti pušteni.
U međuvremenu, Delsi Rodrigez je zadržala veoma bliske lične veze s Katarom, gdje su je članovi vladajuće porodice smatrali prijateljicom, prema izvorima upoznatim s njihovim odnosom. Katar, ključni saveznik SAD-a, donirao je Trampu luksuzni avion vrijedan 400 miliona dolara, što je bio presedan kao poklon strane države jednom predsjedniku. Iskoristio je dobru volju koju je imao u Trampovoj Bijeloj kući kako bi Rodrigez otvorio dodatna vrata u tajnim pregovorima, navode dva izvora.
Kako je Majami Herald izvijestio u oktobru, Rodrigez je pokušala da predloži prelaznu vladu, koju bi ona vodila, a koja bi upravljala Venecuelom ako bi Maduro pristao na unaprijed dogovoreno povlačenje u navodno sigurnu zemlju. Plan je propao, a Rodrigez je žestoko demantovala taj izvještaj, ali su ključni Amerikanci počeli da shvataju da ona nije jednodimenzionalna dogmatska figura.
Oni koji je poznaju opisuju je kao osobu s neobičnim osobinama koje joj pomažu da lako gradi veze. Pije šampanjac, ima privatnog trenera za stoni tenis i sklonost da izaziva strane diplomate na partije.
Do oktobra su, kako kažu izvori, čak i Amerikanci koji su bili najagresivniji prema Maduru u tajnosti bili spremni na saradnju s njom.
Jedan od faktora bilo je njeno obećanje da će sarađivati s američkim naftnim kompanijama i njena poznanstva s ljudima iz američke naftne industrije.
- Delsi je najviše posvećena saradnji s američkom naftnom industrijom - rekao je jedan njen saveznik.
Izvori navode da je Maurisio Klejver-Karone, bivši Trampov specijalni izaslanik za Latinsku Ameriku, koji je i dalje imao uticaj na Marka Rubija iako više nije bio u vladi, bio jedan od ključnih zagovornika te saradnje.
Klejver-Karone je odbio da komentariše.
Glavni cilj SAD-a bio je stabilnost nakon Madurovog odlaska, s obzirom na prognoze građanskog rata i haosa. Jedan od izvora rekao je da je „najvažnije bilo izbjeći propalu državu“.
Tek kasno na jesen Delci Rodrigez i njen brat su zaista započeli razgovore sa SAD-om iza Madurovih leđa.
Maduro je razgovarao s Trampom telefonom u novembru, a već naredne sedmice postalo je jasno da neće otići.
Za Delsi Rodrigez to je bio delikatan ples. U isto vrijeme kada su davali ponudu, izvori navode da nije pristala da aktivno izda Madura.
- Plašila ga se“ - rekao je jedan zvaničnik upoznat s dešavanjima.
Kada su američki borbeni helikopteri početkom januara uletjeli u Karakas, Delsi Rodrigez nije bila prisutna. Proširile su se glasine da je pobjegla u Moskvu, ali dva izvora tvrde da se nalazila na ostrvu Margariti, poznatom venecuelanskom turističkom odredištu.

Izdaja ili pragmatičnost? Delsi Rodrigez se dogovorila s Trampom prije otmice Madura

Hronika

Optužni prijedlog protiv Braunovića zbog zloupotrebe položaja

Društvo

Jovanović: Šta bi rekli Joanikije i ostala gospoda da je Karađorđević podigao mauzolej na Lovćenu

Tužilački ,,povratak u budućnost”

Politika

Đenero: Knežević i Dajković su sada Vučićevi favoriti, slučaj Botun iskonstruisali bivši DF i Bečić

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Tagovi

Zelenski: Svijet nije dovoljno pomogao iranskom narodu; Evropa mora učiniti više kako bi se zaustavio izvoz ruske nafte

Informativna emisija 24 sata: Gost Boro Vučinić, nekadašnji ministar odbrane i direktor ANB-a

Rute: Saveznici moraju da slušaju zabrinutosti Donalda Trampa, fokus ostaje na Ukrajini

Izdaja ili pragmatičnost? Delsi Rodrigez se dogovorila s Trampom prije otmice Madura

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO