<article>Iranski i američki zvaničnici trebali bi danas da se sastanu u Omanu na rundi diplomatskih razgovora koja se smatra posljednjim pokušajem da se spriječi velika vojna eskalacija u Perzijskom zaljevu. Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof, koji je vodio pregovore u ime predsjednika Donalda Trampa sa ciljem okončanja sukoba od Pojasa Gaze do Ukrajine, predvodi će američku delegaciju u razgovorima s ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem i sa još nekoliko visokih iranskih zvaničnika. Kako prenosi Slobodna Ervopa, tačan dnevni red razgovora još nije poznat. Ono što je jasno jeste da su ulozi visoki, posebno nakon što je Vašington posljednjih dana rasporedio ratne brodove u vodama Bliskog istoka. - Dok se pregovora, podsjetila bih iranski režim da predsjednik ima mnogo opcija na raspolaganju, osim diplomatije, kao vrhovni komandant najmoćnije vojske u historiji svijeta - rekla je novinarima u četvrtak portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit. Trenutna konfrontacija podstaknuta  je nakon dvosedmičnih nemira u Iranu, tokom kojih su vlasti pokrenule smrtonosni obračun za koji organizacije za ljudska prava tvrde da je odnio živote hiljada civila i šokirao svijet.</article>

Iranski i američki zvaničnici trebali bi danas da se sastanu u Omanu na rundi diplomatskih razgovora koja se smatra posljednjim pokušajem da se spriječi velika vojna eskalacija u Perzijskom zaljevu.
&nbsp;Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof, koji je vodio pregovore u ime predsjednika Donalda Trampa sa ciljem okončanja sukoba od Pojasa Gaze do Ukrajine, predvodi će američku delegaciju u razgovorima s ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem i sa još nekoliko visokih iranskih zvaničnika.
&nbsp;Kako prenosi Slobodna Ervopa, tačan dnevni red razgovora još nije poznat.
&nbsp;Ono što je jasno jeste da su ulozi visoki, posebno nakon što je Vašington posljednjih dana rasporedio ratne brodove u vodama Bliskog istoka.
&nbsp;- Dok se pregovora, podsjetila bih iranski režim da predsjednik ima mnogo opcija na raspolaganju, osim diplomatije, kao vrhovni komandant najmoćnije vojske u historiji svijeta - rekla je novinarima u četvrtak portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.
&nbsp;Trenutna konfrontacija podstaknuta &nbsp;je nakon dvosedmičnih nemira u Iranu, tokom kojih su vlasti pokrenule smrtonosni obračun za koji organizacije za ljudska prava tvrde da je odnio živote hiljada civila i šokirao svijet.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iran

Svijet

Diplomatski sastanak SAD-a i Irana u Omanu

Iranski i američki zvaničnici trebali bi danas da se sastanu u Omanu na rundi diplomatskih razgovora koja se smatra posljednjim pokušajem da se spriječi velika vojna eskalacija u Perzijskom zaljevu.
 Specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof, koji je vodio pregovore u ime predsjednika Donalda Trampa sa ciljem okončanja sukoba od Pojasa Gaze do Ukrajine, predvodi će američku delegaciju u razgovorima s ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem i sa još nekoliko visokih iranskih zvaničnika.
 Kako prenosi Slobodna Ervopa, tačan dnevni red razgovora još nije poznat.
 Ono što je jasno jeste da su ulozi visoki, posebno nakon što je Vašington posljednjih dana rasporedio ratne brodove u vodama Bliskog istoka.
 - Dok se pregovora, podsjetila bih iranski režim da predsjednik ima mnogo opcija na raspolaganju, osim diplomatije, kao vrhovni komandant najmoćnije vojske u historiji svijeta - rekla je novinarima u četvrtak portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.
 Trenutna konfrontacija podstaknuta  je nakon dvosedmičnih nemira u Iranu, tokom kojih su vlasti pokrenule smrtonosni obračun za koji organizacije za ljudska prava tvrde da je odnio živote hiljada civila i šokirao svijet.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je vraćanjem zakona u skupštinsku proceduru želio da jasno ukaže na one koji, kako je ocijenio, koče evropski put države. U izjavi za TVCG naglasio je da je u Crnoj Gori na snazi – raspad sistema – u Skupštini, Vladi, bezbjednosnom i pravosudnom sektoru.
Milatović je kazao da su glavne poruke sa njegovih sastanaka sa američkim zvaničnicima u Vašingtonu bile usmjerene na jačanje strateškog partnerstva, dijaloga i unapređenje ekonomske saradnje.
Istakao je da su Sjedinjene Američke Države posebno zainteresovane za uticaj Kine u regionu, kao i za borbu protiv organizovanog kriminala.
– Iskoristio sam sastanak u Stejt departmentu da zatražim podršku u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno imajući u vidu da su u Crnoj Gori pobjegla dva lica koja su trebalo da završe u zatvoru. To nijesu dobre vijesti, ali dobra vijest je da će Amerika pomoći kada je riječ o vladavini prava u Crnoj Gori – kazao je Milatović.
Govoreći o zakonima koje je vratio u skupštinsku proceduru, predsjednik je poručio da su građani svjedočili neozbiljnom radu institucija, prije svega Skupštine i poslanika.
– Nije ispravno glasati za zakone prije nego što se pročitaju. Slobodno mogu reći da je ovo raspad sistema u Skupštini, Vladi, bezbjednosnom i pravosudnom sektoru, što je loše za građane. Pozvao sam na odgovornost i izveo na čistac poslanike i Vladu. Sve je to bilo isplanirano kako bi se pokazalo ko u Crnoj Gori koči naš evropski put – a to su neozbiljna Vlada i neodgovorna parlamentarna većina – poručio je Milatović.

Milatović: U Crnoj Gori na snazi "raspad sistema" - u Skupštini, Vladi, bezbjednosnom i pravosudnom sektoru

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ugrožava osnovna prava građana i stavlja Crnu Goru u pravni rizik u odnosu na evropske standarde, saopštili su iz Crnogorskog foruma, pozivajući Ministarstvo pravde da uvaži njihove amandmane.
Navodi se da Crnogorski forum izražava ozbiljnu zabrinutost povodom Nacrta zakona.
– Pod izgovorom povećanja efikasnosti, predložena rješenja ugrožavaju osnovna prava građana, pretpostavku nevinosti i pravičnost postupka, i stavljaju Crnu Goru u pravni rizik u odnosu na standarde Evropske unije (EU) i Ustava – kaže se u saopštenju.
Iz Crnogorskog foruma su kazali da Nacrt zakona omogućava trajno oduzimanje imovine prije pravosnažne presude, što je, kako se navodi, u direktnoj koliziji sa pretpostavkom nevinosti (član 31 Ustava) i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (član 6).
Oni su ukazali da nema predviđenih mehanizama povraćaja imovine niti naknade štete u slučaju oslobađajuće presude.
– Predložena rješenja mogu dovesti do zloupotreba, dodatnih sporova i pritisaka na sudove, narušavajući njihovu nezavisnost i pravičnost postupka – kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, Nacrt zakona ne pravi razliku između privremenog oduzimanja (za potrebe istrage) i trajnog oduzimanja (nakon pravosnažne presude), što je, kako se navodi, u suprotnosti sa EU Direktivom 2024/1260.
Crnogorski forum je, predlažući prvi amandman na Nacrt zakona u dijelu privremenog i trajnog oduzimanja imovine, naveo da se trajno oduzimanje imovine može izvršiti isključivo nakon pravosnažne presude.
– Osim u slučaju krivičnih djela počinjenih u okviru organizovanih kriminalnih grupa ili teških krivičnih djela, uz prethodnu odluku suda i jasno definisane procesne garancije, uključujući pravo na žalbu i zaštitu prava savjesnih trećih lica – dodaje se u amandmanu Crnogorskog foruma.
Predlažući drugi amandman, koji se odnosi na naknadu štete, naveli su da je u slučaju da sud ne utvrdi krivicu ili optuženi bude oslobođen, država obavezna da vrati oduzetu imovinu i nadoknadi svu stvarnu štetu, uključujući izgubljenu dobit nastalu privremenim ili trajnim mjerama.
Crnogorski forum se u trećem amandmanu fokusirao na jasne definicije.
– Nacrtom se jasno definiše razlika između privremenog oduzimanja (za potrebe istrage) i trajnog oduzimanja (nakon pravosnažne presude). Svi uslovi i postupci moraju biti transparentno propisani u zakonu – navodi se u amandmanu Crnogorskog foruma.
Povodom četvrtog amandmana, koji se tiče kontrole i nadzora, istakli su da sud i Ministarstvo pravde moraju uvesti periodični izvještaj o primjeni zakona, uključujući broj privremenih i trajnih oduzimanja, žalbi i povrata imovine, radi javne transparentnosti i kontrole zloupotreba.
– Predloženi amandmani štite pretpostavku nevinosti, usklađuju zakon sa EU Direktivom 2024/1260, obezbjeđuju pravičnost postupka, smanjuju rizik od zloupotrebe i osiguravaju naknadu štete za nevine osobe – kaže se u saopštenju Crnogorskog foruma.
Oni su pozvali Ministarstvo pravde da uvaži primjedbe stručne javnosti, povuče sporna rješenja i zakon uskladi sa temeljnim pravnim principima i evropskim standardima.
– Borba protiv kriminala mora biti odlučna, ali i zakonita. Prava država se ne brani nepravdom – zaključili su iz Crnogorskog foruma.

Crnogorski forum: Nacrt zakona ugrožava osnovna prava građana

Ministarstvo nacionalne bezbjednosti SAD ažuriralo je statistiku uhapšenih državljana drugih zemalja koji su u Americi optuženi za teška krivična djela, a među novim imenima na listi nalaze se i dvije osobe iz Bosne i Hercegovine, prenijeli su sarajevski mediji.
Navodi se da su u posljednjim akcijama Agencije za imigraciju (ICE) i Granične patrole SAD-a uhapšeni Brankica Janković i Armin Smajilović.
Janković je uhapšena u gradu Nešvilu, u saveznoj državi Tenesi, a sumnjiči se za posjedovanje narkotika i neodobreni boravak na tuđem posjedu.
Smajilović je takođe uhapšen u Nešvilu, a tereti se za ubistvo s predumišljajem.
Na listi, koju su nazvali „Najgori od najgorih“ (Worst of the worst), odranije se nalazi 11 osoba koje imaju pasoš BiH ili su porijeklom iz ove zemlje.
To su Jeton Bitići, Admir Vele, Safet Avdulahaj, Demir Kećo, Gordana Juhić, Mirdal Lipljanac, Adnan Sinanović, Kemal Dugalić, Ermin Šarić, Denisa Alimanović i Hata Šarić.
Oni se terete za brojna teška krivična djela, od napada, posjedovanja i prodaje narkotika do krađa i pranja novca.
Još nije poznato da li će ove uhapšene osobe biti deportovane u BiH i gdje se trenutno nalaze, naveli su sarajevski mediji.

SAD: U akciji ICE-a uhapšeno još dvoje državljana BiH

Evropska komisija je stava da je potrebno naći rješenje za vozače kamiona koji su prepoznati kao posebna kategorija, ali je problem što nemaju podršku svih država članica EU, saopštio je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ljesnjak-sumnja-da-se-uskoro-moze-postici-dogovor-o-produzenju-boravka-kamiondzija-u-sengen-zoni">Pobjedi </a>predstavnik Udruženja prevoznika Đorđije Lješnjak komentarišući početak pregovora u Briselu oko problema koje prevoznicima stvara primjena ETIAS uredbe i ograničenje boravka u Šengen zoni na 90 dana u okviru pola godine.
Cijeni da postoji sluh da se ovaj problem riješi, ali sumnja da se to može desiti uskoro.
- Naše vozače su već počeli da deportuju, u zavisnosti od države, negdje im izriču i zabranu ulaska u zemlju i do godinu. Zadnjih pola godine se dešavaju ovakve situacije sporadično, ali od 10. aprila će to biti bez izuzetka – kazao je Lješnjak.
<h3>Dijalog</h3>
Da je dijalog između predstavnika zemalja Zapadnog Balkana i EU u vezi primjene ETIAS-a počeo, saopštila je u utorak ministarka evropskih poslova Maida Gorčević iskazujući zadovoljstvo zbog brze reakcije EK. Sastanak je, kako je navela, bio posvećen uticaju primjene pravila 90/180 i uvođenja Sistema ulaska/izlaska EU na radnu mobilnost profesionalnih vozača iz Crne Gore i regiona. Na sastanku je, kako je saopšteno, ukazano da sve zemlje regiona dijele iste izazove kada je riječ o visokoj zavisnosti ekonomija od drumskog transporta i tranzita preko Šengena, te i na rizik da ponovo dođe do blokada ako se uskoro ne vidi konkretan napredak.
- Crna Gora u potpunosti razumije značaj migracionih politika EU, ali u ovom slučaju govorimo o jasno definisanom i ograničenom broju profesionalnih vozača za međunarodni transport ka državama EU, prvenstveno Njemačkoj, Holandiji, Italiji, Francuskoj, Belgiji i Hrvatskoj. Ti ljudi ne predstavljaju migracioni rizik, zbog čega smo spremni da, u saradnji sa EK i partnerima iz regiona, aktivno doprinesemo definisanju konkretnih i praktičnih rješenja, uz puno poštovanje pravne tekovine EU - poručila je Gorčević.
U saopštenju njenog resora se navodi da nema političkog konsenzusa za izmjene šengenskih pravila ili uvođenje izuzetaka, ali da je EK spremna da traži rješenje u postojećim okvirima. Zato je planirano formiranje tehničke radne grupe na nivou EK i zemalja Zapadnog Balkana u okviru koje će se razmjenjivati podaci o broju profesionalnih vozača, obrascima boravka i konkretnim izazovima u primjeni pravila.
- Predstavnici EK su poručili da nema brzih rješenja, ali da postoji spremnost za ubrzan i strukturisan dijalog u cilju pronalaženja održivih rješenja u okviru važećih pravila – saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
<h3>Protesti</h3>
ETIAS uredba bila je samo jedan od razloga zbog kojeg je Udruženje prošle sedmice organizovalo višednevni protest i spriječilo uvoz i izvoz robe na crnogorskim granicama. Protest su obustavili nakon sastanka sa potpredsjednikom Vlade za ekonomska pitanja i ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljošajem, ministrom finansija Novicom Vukovićem i drugim predstavnicima Vlade i institucija, ocjenjujući da su definisana rješenja za značajan broj njihovih problema.
Njihovi zahtjevi se odnose na povraćaj akciza na gorivo u punom iznosu, PDV-a u zakonskom roku i regulisanje kontrola na granicama. Sa kolegama iz regiona, koji su takođe na svojim granicama istovremeno blokirali prevoz robe, apelovali su da se sa evropskim partnerima napravi dogovor kako se vozači ne bi tretirali kao turisti, već kabinsko osoblje, jer će im u suprotnom, zbog početka primjene elektronske kontrole na granicama, biti ograničen boravak u zemljama Šengena na 90 dana u okviru pola godine i time onemogućeno obavljanje djelatnosti.
- Dogovorili smo da nam se PDV vraća u zakonskom propisanom roku, dobili smo uvjerenja da će rok tranzita uvoza i izvoza carinske robe biti 72 sata – kazao je prošle sedmice nakon sastanka sa predstavnicima Vlade Lješnjak, dodajući da su uvijek spremni na protest ako to tako ne bude, jer im ništa drugo ne preostaje.
Lješnjak je Pobjedi kazao da se više nijesu susretali sa predstavnicima Vlade, a da na realizaciju obećanja još čekaju.
- Obećanja koja smo dobili još nijesu realizovana, iako su neka već trebala biti. Sve je to još na dugom štapu. Ali mi nemamo previše vremena za čekanje, jer smo već prešli preko ruba egzistencije – kazao je Lješnjak.
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Gordana Đurović je ranije ukazala da pravila direktno pogađaju prevoznike čiji je radni prostor Evropa.
- Nema dovoljno radne snage da se ispoštuje ovaj režim rotacija vozača, prave se direktne dnevne štete po industriju drumskog transporta i firme iz regije izložene su plaćanju penala, gubljenju poslova i problemima opstanka na tržištu. To posredno pogađa sve kompanije i građane iz regiona, jer se ugrožava redovna snabdijevenost, ne samo energentima i osnovnim namirnicama, već svim vrstama roba – kazala je ranije Đurović Pobjedi.
Smatra da se treba ujediniti u traženju bržih dogovora uz tehnička rješenja, te da bi EU trebalo da ponudi operativne mjere na granicama.
- Cilj je doći što prije do funkcionalnog rješenja koje štiti i prevoznike i tržište. Dijalogom do rješenja – to je jedini pravi put – poručila je Đurović.

Diplomatski sastanak SAD-a i Irana u Omanu

Tagovi

Milatović: U Crnoj Gori na snazi "raspad sistema" - u Skupštini, Vladi, bezbjednosnom i pravosudnom sektoru

Crnogorski forum: Nacrt zakona ugrožava osnovna prava građana

SAD: U akciji ICE-a uhapšeno još dvoje državljana BiH

Lješnjak sumnja da se uskoro može postići dogovor o produženju boravka kamiondžija u Šengen zoni

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO