Australija podigla kamate na najviši nivo u 18 godina, inflacija ne popušta

Centralna banka Australije ponovo je povećala kamatne stope, na najviši nivo u posljednjih 18 godina, upozoravajući da inflacija ostaje previsoka uprkos sve izraženijim znacima usporavanja ekonomije. Odluka dolazi u trenutku kada cijene nekretnina padaju, nezaposlenost raste, a ekonomisti upozoravaju na mogućnost recesije.

Centralna banka Australije (Reserve Bank of Australia - RBA) u utorak, 3. novembra, povećala je referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na 4,85 odsto.

Riječ je o petom povećanju tokom 2026. godine, a odluka je donesena sa šest glasova za i tri protiv.

Centralna banka ocijenila je da su izgledi za inflaciju sada "znatno nepovoljniji". Među faktorima koji podstiču rast cijena navela je gorivo, sirovine i ulaganja povezana s vještačkom inteligencijom.

RBA sada očekuje da se inflacija neće vratiti u ciljani raspon od dva do tri odsto prije kraja 2027. godine, odnosno tri kvartala kasnije nego što je ranije predviđala.

Inflacija ostaje visoka, ekonomija pokazuje znake slabosti

Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su da je bazna inflacija, koja isključuje kategorije s velikim oscilacijama cijena, poput goriva, u 12 mjeseci zaključno sa septembrom dostigla 3,6 odsto.

To je blagi rast u odnosu na prethodni mjesec, dok je ukupna inflacija u istom periodu iznosila 4,3 odsto.

Guvernerka RBA Mišel Bulok poručila je da je novo povećanje kamata neophodno zbog pogoršanja inflacionih izgleda.

Priznala je da odluka nije vijest koju su mnogi građani željeli da čuju, ali je ocijenila da je riječ o neophodnom potezu za australijsku ekonomiju.

Pritisak na domaćinstva dodatno pojačava stanje na tržištu nekretnina. Cijene kuća bilježe pad, dok je stopa nezaposlenosti prošlog mjeseca porasla na 4,7 odsto.

Kombinacija skupljeg zaduživanja, pada vrijednosti nekretnina i neizvjesnosti na tržištu rada povećava rizik od daljeg slabljenja potrošnje.

Australijski dolar oslabio je nakon objavljivanja odluke, u jednom trenutku za 0,35 odsto, spustivši se ispod nivoa od 0,70 američkih dolara.

Ekonomisti upozoravaju na mogućnost recesije

Pol Bloksam, glavni ekonomista HSBC-a za Australiju, upozorio je da postoji rizik da ekonomija sklizne u recesiju.

Procijenio je da je vjerovatnoća takvog scenarija približno 50 odsto.

Bulok je, međutim, istakla da osnovna projekcija centralne banke ne predviđa recesiju.

Ipak, priznala je da bi građani, suočeni s padom cijena nekretnina i rastom nezaposlenosti, mogli imati osjećaj da je ekonomija već u recesiji, jer se osjećaju siromašnije.

Posljedice viših kamata posebno su vidljive na tržištu stambenih kredita.

Šejn Oliver, glavni ekonomista AMP-a, procjenjuje da bi kumulativna povećanja kamata mogla mnogim vlasnicima nekretnina povećati godišnje troškove otplate kamata za oko 6.600 australijskih dolara, odnosno približno 4.610 američkih dolara.

Prema njegovom upozorenju, dio domaćinstava mogao bi se približiti granici nakon koje više neće moći da podnosi dodatno povećanje troškova kredita.

Australija ide suprotno od drugih velikih centralnih banaka

Odluka RBA izdvaja Australiju od nekoliko drugih velikih ekonomija.

Američke Federalne rezerve, Evropska centralna banka, Banka Japana i centralna banka Novog Zelanda na svojim posljednjim sjednicama odlučile su da zadrže kamatne stope nepromijenjenim.

Bulok je branila restriktivniju monetarnu politiku australijske centralne banke, ističući da je potrebno smanjiti višak tražnje u ekonomiji kako bi se inflacija vratila pod kontrolu.

Dodala je da razlika između inflacionih ciljeva centralnih banaka i stvarnih mjesečnih pokazatelja nije karakteristična samo za Australiju.

Dodatni pritisak osjeća i vlada premijera Entonija Albanezea, koja je najavila da priprema smanjenje javne potrošnje u decembru.

Vlada je do sada među uzrocima inflacije isticala i spoljne faktore, uključujući rat na Bliskom istoku.

Australijska centralna banka tako se našla pred teškim izborom: dalje povećavanje kamata trebalo bi da pomogne u obuzdavanju inflacije, ali istovremeno dodatno opterećuje domaćinstva i ekonomiju koja već pokazuje znake usporavanja, prenosi Financije.hr.