<article>Proslavljeni crnogorski sportista Vladimir Mijač govorio je u Ljetnjem programu na Televiziji E o svom putu- od prvog treninga do discipline, snage i fokusa.Majkine riječi “Idi do kraja ako biraš sport” postale su njegov životni moto. - Karate nije samo borba, već način razmišljanja- kazao je Mijač.A sa vama dijelimo i dnevnu dozu motivacije.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMrx3ZTIHFZ%2F%3Figsh%3DYmg4YWJ5M2J2c24y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Proslavljeni crnogorski sportista Vladimir Mijač govorio je u Ljetnjem programu na Televiziji E o svom putu- od prvog treninga do discipline, snage i fokusa.
Majkine riječi “Idi do kraja ako biraš sport” postale su njegov životni moto.&nbsp;
- Karate nije samo borba, već način razmišljanja- kazao je Mijač.
A sa vama dijelimo i dnevnu dozu motivacije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMrx3ZTIHFZ%2F%3Figsh%3DYmg4YWJ5M2J2c24y&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Vladimir Mijač

Televizija E

Sport

Vladimir Mijač za TV E: Karate nije samo borba, već način razmišljanja

Proslavljeni crnogorski sportista Vladimir Mijač govorio je u Ljetnjem programu na Televiziji E o svom putu- od prvog treninga do discipline, snage i fokusa.
Majkine riječi “Idi do kraja ako biraš sport” postale su njegov životni moto. 
- Karate nije samo borba, već način razmišljanja- kazao je Mijač.
A sa vama dijelimo i dnevnu dozu motivacije.
<div class="embed-block"><div style="max-width:660px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:63%;padding-top:284px"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMrx3ZTIHFZ%2F%3Figsh%3DYmg4YWJ5M2J2c24y&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će se, na predstojećoj vanrednoj sjednici Vlade Srbije, za koju je potvrdio da će biti održana u subotu, razgovarati o „dva formalna zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država“, što bi omogućilo pregovore o strateškom partnerstvu sa SAD, odnosno o postizanju što povoljnije pozicije u međunarodnom okruženju.
On je, gostujući u Dnevniku Radio-televizije Srbije (RTS), dodao i da vjeruje da Srbija može da napreduje na evropskom putu, „čuvajući tradicionalna prijateljstva sa Rusijom i Kinom“.
- (Na ovom Davosu) smo prisustvovali tresku. Uvjeren sam da je jedna stranica istorije završena i da će se ona od sjutra pisati drugačije. Očigledno je da (SAD i Evropa) ubuduće neće nastupati zajedno po svim važnim pitanjima i da će ubuduće možda nastupati (sa suprotnih pozicija) - naveo je Vučić.
On je rekao da trenutnu globalnu situaciju Srbija to mora da razumije što prije, a da će na te razgovore pozvati i svoje političke protivnike.
Takođe je rekao da će predstavnike vlasti zamoliti da se „što manje izjašnjavaju o svemu“, kako bi se spriječila potencijalna šteta po međunarodne odnose Srbije, dodavši da ni on „neće da se nepotrebno zamjera velikim silama“.
- Iz Davosa dolazim sa potvrdom međunarodnog poštovanja prema Srbiji. Imao sam duga bilateralna sastanka sa četiri predsjednika, tridesetak kraćih sastanaka sa drugim liderima - dodao je Vučić.&nbsp;
Govoreći o globalnoj situaciji, Vučić kaže da je dobro što je predsjednik SAD-a ogolio način na koji se u savremenom svijetu raspravlja o teritorijama, dodavši da se to više „neće pakovati u plavo-žutu kutijicu“, kao što je navodno bio slučaj sa Kosovom.
Takođe je dodao da vjeruje da će do neke vrste prekida sukoba u Ukrajini doći za dva-tri mjeseca, te da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski međunarodne partnere uslovio punopravnim članstvom u EU od 1. januara naredne godine.

Vučić: U subotu razgovori o zahtevima SAD-a, u razgovore o orijentaciji Srbije uključiti i opoziciju

Javni konkurs za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije (CIK) trajaće do 27. januara, prenosi RTCG.
Predsjednik Komisije, ministar pravde Bojan Božović nije želio da otkrije da li je i koliko prijava do sada stiglo ali kaže da očekuje da će se CIK kompletirati nakon ovog konkursa.
Novi konkurs raspisan je početkom mjeseca, nakon što je Komisija za izbor predsjednika i članova CIK-a krajem prošle godine jednoglsno donijela odluku da jedini kandidat za predsjednika, sa prvog konkursa, nije ispunio zakonske kriterijume za tu funkciju.

Božović: Konkurs za predsjednika i članove CIK-a otvoren do 27. januara

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je promijenio odluku o mogućem uvođenju carina evropskim zemljama zbog pitanja Grenlanda.
Kako je naveo, odluku je donio nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg sporazuma u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se sprovede, biće odlično za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu tog razumijevanja, neću uvoditi carine koje su trebalo da stupe na snagu 1. februara. Vode se dodatni razgovori o tzv. Zlatnoj kupoli u vezi sa Grenlandom. Više informacija biće dostupno kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće zaduženi za pregovore i direktno će meni odgovarati - rekao je Tramp.
Podsjećamo, Tramp je ranije najavio uvođenje carina od 10 odsto evropskim zemljama koje se ne slažu s njegovom politikom „posjedovanja“ Grenlanda.
- Osim toga, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska su, iz nepoznatih razloga, otputovale na Grenland. Ovo je veoma opasna situacija za bezbjednost i opstanak naše planete. Ove zemlje, koje igraju ovu izuzetno opasnu igru, podigle su nivo rizika do tačke koja nije održiva. Zbog toga je neophodno, radi zaštite globalnog mira i bezbjednosti, preduzeti snažne mjere kako bi se ova potencijalno opasna situacija brzo i bezuslovno okončala. Počev od 1. februara 2026. godine, svim navedenim zemljama (Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji i Finskoj) biće uvedena carina od 10 odsto na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Države - poručio je tada američki predsjednik.

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Posao organizacije "Victim Support Europe" je da, u saradnji sa Evropskom unijom, crnogorskim vlastima, civilnim sektorom i svim institucijama, pronađe način da se implementira EU direktiva o pravima žrtava i uspostavi nacionalni sistem podrške za sve žrtve svih krivičnih djela – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, zamjenica direktora ove organizacije Aleksandra Ivanković.
Uslov za ispunjenje poglavlja 23 je, kaže Ivanković, implementacija Evropske direktive o pravima žrtava, takozvane Direktive 29 iz 2012. godine, a trenutno je u završnoj fazi i usvajanje amandmana na tu direktivu, koji će poboljšati položaj žrtava i unaprijediti njihova prava.
- Ta direktiva, koju Crna Gora treba da implementira, očekuje ne samo od kandidata, nego i od svih članica Evropske unije da primijene niz prava za sve žrtve svih krivičnih djela. To znači da svaka žrtva, bez obzira na to da li se radi o ubistvu, nasilju u porodici ili provalnoj krađi, ima određen set prava. U okviru ostvarivanja tih prava, žrtve imaju pravo na podršku tokom cijelog krivičnog postupka, ali i bez obzira na to da li je krivični postupak pokrenut i da li je krivična prijava uopšte podnesena. Strategija koja je usvojena u decembru, kao i akcioni plan usvojen 25. decembra 2025. godine, podrazumijevaju da će biti dosta retroaktivne implementacije. Takođe moram da kažem da je strategija prilično neambiciozna – ciljevi i aktivnosti u akcionom planu su relativno skromni, ali predstavljaju značajan korak naprijed u implementaciji Direktive 29 iz 2012. godine - rekla je Ivanković.
Kaže da žrtve određenih krivičnih djela zahtijevaju posebnu osjetljivost, poseban pristup i specifične usluge, kao što su žrtve nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, ili žrtve trgovine ljudima, te da je potrebno obezbijediti usluge koje su tim žrtvama neophodne.
- To su specifične vrste podrške koje možda nijesu potrebne drugim kategorijama žrtava, ali problem takvog fragmentiranog pristupa je u tome što, ako prepoznajemo samo jednu vrstu žrtava, sve ostale zanemarujemo. Bilo je situacija u kojima je bilo neophodno da postoje službe podrške, krizni i dugoročni odgovor. Nažalost, svjedočili ste masovnim ubistvima posljednjih godina, u kojima nije postojao strukturalni ni dugoročni pristup. Imamo veliki broj žrtava koje nemaju nikakav pristup podršci, a čak i kada govorimo o kategorijama koje su formalno prepoznate, mnoge žrtve ne dolaze do tih usluga. Kada je riječ o skloništima za žene žrtve nasilja, ta skloništa moraju imati licencu ministarstva, a pristup je moguć isključivo ako se prijavi krivično djelo, što obeshrabruje mnoge žrtve koje možda ne žele da ga prijave - istakla je Ivanković.
Podsjeća da u Crnoj Gori postoji besplatna pravna pomoć za žrtve nasilja, ali ako žene nijesu informisane, tu pomoć neće moći da ostvare.
Ivanković ističe i da je potpuno svjesna da prava optuženih i okrivljenih moraju da se poštuju, ali nikako na štetu prava žrtava.
- Problem u postojećoj situaciji je što prava bez dostupnih usluga ne znače mnogo, kao ni prava bez načina za njihovu implementaciju. Moramo biti veoma pažljivi kada govorimo o osnaživanju i informisanju žrtava o njihovim pravima ako ta prava nijesu praćena konkretnom podrškom. Ne možete dati pravo porodici žrtve ubijenog ako usluge ne postoje. Zato je ključno da se prava, usluge, informacije i obavještavanje razvijaju paralelno. Kada govorimo o informacijama, važno je da nađemo vrijeme i žrtvi jasno objasnimo šta je očekuje - naglasila je Ivanković.
Žrtva treba da dobije uslugu i prije prijavljivanja krivičnog djela, kaže Ivanković, kako bi se osnažila i odlučila da prijavi krivično djelo.
Dodaje da sistem treba da obuhvati sve scenarije i da žrtve posmatra kao osobe kojima je nanesena nepravda, jer je, kako ističe, prevencija najbolji način sprječavanja viktimizacije.
- Treba da postoji podrška prilikom podnošenja krivične prijave, tokom istrage, rada tužilaštva i sudskog postupka. Postoji i obaveza obavještavanja žrtve o izlasku počinioca sa izdržavanja kazne, a podrška treba da postoji kontinuirano, bez obzira na to da li se vodi krivični postupak - zaključila je Ivanković.

Vladimir Mijač za TV E: Karate nije samo borba, već način razmišljanja

Tagovi

Vučić: U subotu razgovori o zahtevima SAD-a, u razgovore o orijentaciji Srbije uključiti i opoziciju

Božović: Konkurs za predsjednika i članove CIK-a otvoren do 27. januara

Donald Tramp se predomislio nakon razgovora u Davosu: Neće uvesti carine evropskim zemljama zbog Grenlanda

Ivanković: Implementacija Direktive 29 iz 2012. godine uslov za ispunjenje poglavlja 23

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO