<article>Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas da ponovo glasaju o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević.Vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.Nastavak četiri različite sjednice zakazan je za podne, a poslanici bi na kraju trebalo da se izjasne o Krstonijeviću.Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.</article>

Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas da ponovo glasaju o prijedlogu da se za sudiju Ustavnog suda izabere Predrag Krstonijević.
Vanrednu sjednicu Skupštine, na čijem je dnevnom redu drugo glasanje o predlogu za izbor jednog sudije Ustavnog suda, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Sjednica je počela 10. februara, kada je usvojen dnevni red, a Mandić je tada saopštio da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
Milatović je prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra.
Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Nastavak četiri različite sjednice zakazan je za podne, a poslanici bi na kraju trebalo da se izjasne o Krstonijeviću.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud

Skupština Crne Gore

Predrag Krstonijević

Politika

Poslanici ponovo glasaju: Hoće li Krstonijević imati tropetinsku podršku?

Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina ostali su neispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se odvijala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim okolnostima. Ipak, te priče uglavnom su ostale nedostupne široj javnosti - kazala je građanska aktivistkinja i osnivačica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
Sa panela NVO Juventas, održanog u Evropskoj kući, poručeno je da su žene i dalje nevidljive u istoriji devedesetih, što se, kako je istaknuto, direktno odražava na današnju diskriminaciju.
Petrović, koja se aktivizmom bavi tri decenije, podsjetila je da je od osnivanja Crnogorskog ženskog lobija prošlo 27 godina, te da je taj period obilježio hroničan nedostatak informacija kada je riječ o ženama, njihovim potrebama i rodnoj perspektivi.
- Uvijek se, po pravilu, dešava da nema informacija, a zapravo informacija ima i dostupne su onima koji žele da im budu dostupne i koji u 21. vijeku žele da urade nešto više po pitanju rodne perspektive. Nijesu dovoljni zakoni. Osim zakona potrebna je permanentna edukacija koju bi trebalo da sprovodi država. Međutim, kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pa samim tim i rodnoj perspektivi koja bi trebalo da bude zastupljena u svim segmentima društva, nema ni govora da sadašnju, kao i prethodne vlade, to apsolutno interesuje. Te žene ostaju na margini svih dešavanja - njihova sjećanja i njihovi životi. Tako dolazi do toga da se stereotipi i predrasude, uz sve druge predispozicije koje im idu naruku, sve više šire u javnom prostoru kada je riječ o ženama i njihovim životima. Životi mnogih žena iz ratnih i poratnih godina nijesu ispričani. Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve, već i heroine svojih zemalja u kojima su se dešavala ratna zbivanja, kao i kasnije u postkonfliktnim situacijama. Međutim, te priče su uglavnom ostale neispričane i nedostupne široj javnosti - rekla je Petrović.
Ona smatra da savremene generacije nemaju pouzdane informacije, niti ulažu dovoljno truda da dođu do već postojećih podataka, iako su žene, kako ističe, imale izuzetno važnu ulogu tokom devedesetih.
- One se nijesu borile samo za svoja prava, već i za pravne pretke i svoju državu u situacijama u kojima su se našle. To je, kada su u pitanju aktivistkinje i feministkinje, na neki način očekivano, jer žene treba staviti što dalje od javnog prostora. Njihove priče smatraju se nebitnim, zapravo njihovi proživljeni životi smatraju se nevažnim, ostaju do kraja neispričani i neprikazani javnosti. Pokušaji i mali koraci onoga što su žene radile i što rade - pojedine nevladine organizacije, pojedinci i pojedinke - ostavljaju prostor da se ta nit, to što su žene radile, ne izgubi i ne izbriše u potpunosti. Situacija u kojoj rodne perspektive imaju neku perspektivu, za sada, nažalost, nije pozitivna - zaključila je Petrović.
Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu TV E.

Petrović: Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve nego i heroine, te priče su ostale neispričane i nedostupne široj javnosti

E.B. iz Bijelog Polja uhapšen je zbog sumnje da je pesnicama, a onda i podesnim predmetom po glavi i tijelu udarao jednu osobu.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teška tjelesna povreda.
- Policijski službenici bjelopoljske policije preduzeli su niz aktivnosti u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti i procesuiranja odgovornog lica za događaj od 13. februara kada je oko 17.00 časova, nakon kraćeg verbalnog sukoba E.B. iz Bijelog Poljla zadao više udaraca prvo pesnicom, a zatimi podesnim predmetom u predjelu glave i tijela oštećenog. On je ovom prilikom zadobio teške tjelesne povrede konstatovane u izvještaju ljekara specijaliste - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je kvalifikovao krivično djelo, a policija je pronašla i uhapsila E.B.&nbsp;
On će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonom predviđenom roku.

Uhapšen Bjelopoljac zbog sumnje da je istukao jednu osobu

Institut alternativa (IA) je, u okviru rada Radne grupe za pripremu izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, predložio set normativnih rješenja usmjerenih na jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u izboru i radu državnih tužilaca.
Predložene izmjene, kako su saopštili, imaju za cilj unapređenje institucionalnih mehanizama provjere, prevenciju rizika po nepristrasnost i nezavisnost tužilačke funkcije, kao i dodatno jačanje povjerenja javnosti u pravosudni sistem Crne Gore.
- Jedan od ključnih predloga odnosi se na uvođenje prethodne bezbjednosne provjere kandidata za državne tužioce. Predviđeno je da Tužilački savjet po službenoj dužnosti zatraži sprovođenje provjere od nadležnog organa, uz jasno definisane rokove i obaveze postupanja. Kandidat koji ne pristupi provjeri ili odbije da pruži tražene informacije smatralo bi se da je odustao od prijave, čime se sprečava odugovlačenje postupka i obezbjeđuje jednak tretman svih učesnika - naveli su u IA.&nbsp;
Konačnu odluku o postojanju bezbjednosnih prepreka donosio bi, ističu oni, Tužilački savjet.
- Čime se jača institucionalna ravnoteža i poštuje ustavni položaj ovog organa. Za punu primjenu predloženog rješenja, neophodna je izmjena postojećih zakona ili donošenje posebnog zakona o bezbjednosnim provjerama, po ugledu na iskustva zemalja Evropske unije - istakli su u IA.
Institut alternativa je predložio i uvođenje obavezne provjere prihoda i imovine kandidata za državne tužioce već u fazi prijave na javni oglas, kao i dubinsku provjeru u postupcima napredovanja.
- Ovim rješenjem omogućava se blagovremena procjena integriteta kandidata i identifikovanje potencijalnih rizika od sukoba interesa ili korupcije, u skladu sa savremenim standardima transparentnosti i odgovornosti javnih funkcionera. Predložene izmjene uključuju i neophodno usklađivanje Zakona o sprečavanju korupcije kako bi se obaveza podnošenja izvještaja o prihodima i imovini odnosila i na kandidate za tužilačke funkcije - naglasili su u IA.
Institut Alternativa predlaže i uvođenje zakonske obaveze državnih tužilaca da prijavljuju događaje i okolnosti koji mogu ugroziti njihovu nezavisnost, nepristrasnost ili integritet, odnosno narušiti povjerenje javnosti u rad državnog tužilaštva.
- Predložena norma obuhvata, između ostalog, pokušaje uticaja i pritiska, komunikaciju sa licima protiv kojih se vode postupci, nuđenje poklona ili drugih koristi, uspostavljanje finansijskih ili poslovnih odnosa sa rizičnim licima, kao i druge situacije koje bi objektivno mogle dovesti u pitanje percepciju nepristrasnosti - kazali su u IA.
Predloženim rješenjima uvodi se, navode oni, disciplinska odgovornost u slučajevima neprijavljivanja događaja od značaja za integritet, uz razlikovanje lakših i težih povreda dužnosti, u zavisnosti od posljedica po ugled državnog tužilaštva.
- Istovremeno, naglašeno je da samo prijavljivanje rizičnih okolnosti ne predstavlja priznanje odgovornosti, već instrument prevencije i zaštite profesionalnog integriteta. Predlozi Instituta alternativa mogu unaprijediti transparentnost postupaka izbora i napredovanja, i doprinijeti stvaranju otpornijeg i kredibilnijeg državnog tužilaštva - zaključili su u saopštenju.

IA predlaže izmjene Zakona o državnom tužilaštvu: Uvesti bezbjednosne i provjere prihoda i imovine tužilaca

Tokom rasprave o neradnoj nedjelji u trgovinama, u prvi plan su stavljeni radnici u maloprodaji, dok su nepravedno zanemareni oni koji nemaju luksuz da biraju da li će raditi nedjeljom – medicinske sestre i tehničari. Upravo na njihovom primjeru ogoljena je, kako je ocijenio dr Jevto Eraković, poslanik Demokratska partija socijalista, „sramna manipulacija“ brojkama i odnos ove Vlade prema zdravstvenim radnicima.
Kao ljekar neurolog, upozorio je da vlast nije pokazala senzibilitet prema medicinskim sestrama i tehničarima. Dok se govori o tome šta sve može negativno uticati na zdravlje radnika koji rade nedjeljom, zaboravljaju se oni koji nedjeljom rade sa najtežim pacijentima.
Demokratska partija socijalista je, podsjetio je, predala zakonsko rješenje u proceduru upravo da bi se prepoznala specifičnost i težina tih poslova. Postoje profesije koje ne mogu da biraju da li će raditi nedjeljom, praznikom ili noću, jer je njihov posao direktno vezan za ljudski život.
Umjesto stvarnog uvažavanja, poručio je, uslijedila je manipulacija. I to sramna. I poniženje.
„Rekli ste nam da slijedi potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora i da nije potrebno povećanje koje je predložila Demokratska partija socijalista. Medicinskim sestrama i tehničarima povećali ste plate 15 odsto, a zatim ih istog dana umanjili za 10 odsto.“
Rezultat je, kako navodi, ukupno povećanje od oko 30 eura.
„To nije reforma. To je pokušaj sramne manipulacije. Takva vam je sva politika i sve što radite u ovoj Vladi“, kazao je Eraković tokom skupštinske rasprave.
On je upitao kako je moguće da neko ne želi da podrži zakon kojim se želi ukazati poštovanje ljudima koji rade najodgovorniji i najteži posao.
Prema njegovim riječima, mnogi koji danas najglasnije govore o pravima radnika nijesu radili ni jedan dan.
„Brane prava radnika, a nikada ništa radili nijesu.“
Dodao je da pojedini koji navodno u Skupštini brane prava radnika, nemaju dan radnog staža, već su &nbsp;iz, kako tvrdi, „izmišljenih studentskih klupa“, nijesu ni završili te fakultete ili su završili fakultete čije diplome niko ne priznaje, krenuli &nbsp;navodno da brane prava radnika, a nikada ništa nijesu uradili.
Da su makar jedan dan radili, istakao je Eraković, znali bi šta znači rad, odgovornost, noćno dežurstvo, rad po 24 sata…
„Lako je govoriti o pravima radnika. Teško je nositi odgovornost za ljudski život.“
Zato ovo pitanje, zaključio je dr &nbsp;Eraković, nije političko nadgornjavanje, već pitanje dostojanstva medicinskih sestara i tehničara koji svakog dana stoje na prvoj liniji brige o pacijentima.

Poslanici ponovo glasaju: Hoće li Krstonijević imati tropetinsku podršku?

Tagovi

Petrović: Žene devedesetih nijesu bile samo žrtve nego i heroine, te priče su ostale neispričane i nedostupne široj javnosti

Uhapšen Bjelopoljac zbog sumnje da je istukao jednu osobu

IA predlaže izmjene Zakona o državnom tužilaštvu: Uvesti bezbjednosne i provjere prihoda i imovine tužilaca

Eraković: Poniženje i sramna manipulacija Vlade - medicinske sestre i tehničari dobili povećanje plate od 30 eura

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO