Advokat Zorana Lazovića ukazuje na različite principe policijskog postupanja u dva slučaja

PIPEROVIĆ: Hoće li vrh Uprave policije odgovarati zbog puštanja Rusa kojima je zabranjen ulazak u EU i zemlje NATO?

Dok se u slučaju Belivuka i Miljkovića radilo o operativnoj mjeri koja je mogla biti aktivirana i ukinuta bez formalnog rješenja, Piperović problematizuje kako su Zvinčuk i njegova ekipa uopšte ušli u Crnu Goru, s obzirom na to da su, kako navodi, bili nepoželjni u više zemalja, a potom ekspresno napustili državu. 

Zoran Piperović (Foto: stok kadar/TV E)
Zoran Piperović (Foto: stok kadar/TV E)

,,Slučajevi hapšenja pa puštanja ruskog državljanina Mihaila Zvinčuka i njegove ekipe koji su bili u Crnoj Gori i kojima je zabranjen ulazak u Evropsku uniju, te ulazak u Crnu Goru srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, protiv kojih tada nije bilo potjernice u Srbiji, otvaraju pitanje različitog postupanja policijskih i bezbjednosnih službi Crne Gore”, ističe advokat Zoran Piperović u razgovoru za TV E.

Dok se u slučaju Belivuka i Miljkovića radilo o operativnoj mjeri koja je mogla biti aktivirana i ukinuta bez formalnog rješenja, Piperović problematizuje kako su Zvinčuk i njegova ekipa uopšte ušli u Crnu Goru, s obzirom na to da su, kako navodi, bili nepoželjni u više zemalja, a potom ekspresno napustili državu.

Poznati crnogorski advokat otvara pitanje da li su domaće službe imale informacije o ruskim državljanima, što su preduzimali na osnovu tih saznanja i zbog čega, kao policija države NATO, umjesto daljeg operativnog postupanja, obavili dodatne provjere i razmjenu informacija sa partnerima.

RAZLIČITI POLICIJSKI POSTUPCI

„Ulazak Belivuka i Miljkovića i ulazak Rusa su dvije kategorije, a na obavještajnoj, kriminalističkoj i na policijskoj ravni potpuno iste. Zbog čega je Lazović u pritvoru, mi to znamo. To je bio prvi program od 21. avgusta 2020. godine - Zoran Lazović je bio target nove vlasti", naglasio je branilac Lazovića.

Piperović je pojasnio razliku između operativne mjere policije i formalnog rješenja o zabrani ulaska, ukazujući da u slučaju Belivuka i Miljkovića nije rješenje postojalo.

„Prva stvar je ta što zabrane u predmetu Belivuka i Miljkovića nije bilo. Jer imamo dvije vrste "zabrana", prva je operativna radnja, kada može bilo koji inspektor da je klikne, stavi i ne mora načelnik, šef ili pomoćnik direktora policije, da mu kaže bilo što. A drugo je kada se donese rješenje o zabrani kojem prethodi mišljenje ANB-a. Ovo drugo imate recimo u slučaju (Matija) Bećković i drugi, kada se uruči rješenje o zabrani sa pravnom poukom gdje se ima pravo žalbe. Ovdje nije postojala zabrana. Kako to znam? Iz prostog razloga jer nema rješenja, a da je postojalo mi bi ga našli. Uostalom i tužilac (Miloš) Šoškić je na ročištu za potvrđivanje optužnice rekao da postoji rješenje, a kada mu je sudija Radović rekao da ga dostavi, on je naravno vratio bez rješenja. Dakle nije postojala zabrana, to je bila operativna radnja - stavi ne stavi, sad klikneš poslije dva sata skineš itd. A drugo je kada se donosi rješenje i to je procedura", pojasnio je advokat.

KAKO JE RUSKA EKIPA UŠLA U CRNU GORU?

Operativna mjera Belivuku i Miljkoviću, podsjetio je, ukinuta je kako bi se pratili i otkrila krivična djela. Dok smo, ističe Piperović, juče svjedočili izjavi direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da su praćeni Rus Mihail Zvinčuk i njegova ekipa da bi na kraju bili ekspresno ispraćeni. Piperović je otvorio pitanje da li su službe bile upoznate sa statusom ruskih državljana, pitajući se kako su uopšte ušli.

„Važna stvar - kod Belivuka i Miljkovića bila je operativna radnja. Ovdje imate fakat da Velika Britanija zabranjuje ulazak Rusu i ekipi da dođe na ostrvo, a Amerikanci daju nagradu od 10 miliona eura za bilo kakav podatak , dok u zemljama EU ne može da uđe. Na to nadovežete fakat da smo mi članica NATO pakta. NATO pakt ima jedinstveni sistem bezbjednosti. Svaka članica, pretpostavljam, razmjenjuje obavještajne podatke, da li to radi ANB ili UP, ali 100 posto su upoznati sa tim što zemlje EU i SAD misle i kako se odnose prema radnjama koje ta ruska ekipa radi. Kako su oni prvo ušli u Crnu Goru, da li su notirani kada su ušli? I najvažnije da li je Crna Gora znala, a ja mislim da jeste, da su oni na spisku nepoželjnih u Britaniji, Americi i zemljama EU. Onda ako su već ušli i ako su bili praćeni, ne znam zašto su ekspresno udaljeni iz Crne Gore. Zar nije trebalo bilo kakvu operativnu radnju, razgovor obaviti sa njima. Upoznati partnere da su tu, pa bi možda dali input što treba sa njima raditi. Oni su jednostavno došli i ispraćeni, a koliko znam prema njima nije preduzimano policijski ili obavještajno ništa", naglasio je Piperović.

OTKUD OPTUŽNICE ČAĐENOVIĆA U PREDMETU PROTIV ZORANA LAZOVIĆA?

Komentarišući optužbe u postupku koji se vodi u podgoričkom Višem sudu protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića, a koje se odnose na kriminalnu organizaciju koja da bi postojala morala je imati tri člana, Piperović je ponovo osporio način na koji je Čađenović povezan sa Lazovićem.

„To je ono što govorim od početka - da nema trećeg. Da bi postojao OKG trećeg je trebalo nasilno ubaciti. I tu je ubačen Saša Čađenović. Jer vi kod fakta da čitate optužnice protiv Saše Čađenovića, koji nemaju veze sa Zoranom Lazovićem, najbolje otkrivate kako i zbog čega se tu našao tu Saša Čađenović. Kakve veze imaju optužnice Saše Čađenovića sa Zoranom Lazovićem. Zašto? Ako on to ne radi kao član OKG Zorana Lazovića, što se one tu čitaju? Oni su spojili nespojivo", rekao je Piperović.

SDT BEZ DOKAZA

Piperović se osvrnuo i na činjenicu da se tokom postupka razmatraju optužnice protiv Čađenovića koje, prema njegovim riječima, nijesu povezane sa predmetom protiv Lazovića.

„U tim optužnicama Saša ima potpuno drugog šefa, u drugoj je grupi, nije ni sa Katnićem ni Lazovićem. Taj predmet je mogao da se riješi tako što bi, da je Čađenović onomad problematizovao, da na pitanje predsjednika Vijeća: da li razumijete optužnicu, odgovori - ne razumijem. Da kaže: Nikad je dobio nijesam, u tužilačkoj istrazi učestvovao nijesam, na ročištu za potvrđivanje učestvovao nijesam, došao sam i prvi put se susrijećem sa ovom optužnicom. Da je on to problematizovao tada, ne znam kako bi počelo suđenje. On nije, htio je da ispadne procesno korektan da ne bude da izbjegava pravdu. Evo tu sam, a ustvari de jure nije bio tu", rekao je advokat.

„OPTUŽNICA NIJE DOKAZ“

Jednu od ključnih primjedbi na način vođenja postupka Piperović nalazi u tvrdnji da sama optužnica ne može predstavljati dokaz krivice.

„Kako se to najbolje oslikava, mi sada dokazujemo Lazovićev OKG i Sašu Čađenovića kao člana tog OKG-a, tako što čitamo optužnice gdje je Čađenović sa potpuno petnaestim licim i dispozitivima koji veze nemaju sa Zoranom Lazovićem. Uostalom kolokvijalno je znanje da optužnica nije dokaz. Optužnica samo dokazuje da je podignuta i ništa više. Sada mi vršimo uvid u optužnice. Dakle to je nepoznato u krivično procesnom sistemu od 1945., a nije bilo ni onomad prije 1945. Ali evo, to smo sad dočekali i doživjeli, i živimo takvo utvrđivanje pravde. Mislim da je poslije ovoga najviše jasno i sudiji (Veljku) Radovanoviću da tu nije bilo trećeg člana. Da je treći član postao tako kako je postao“, zaključio je Piperović.

Programska šema

18:00 – 19:00
BAHAR 1EMISIJA
19:00 – 20:00
24 SATAINFORMATIVA
20:00 – 21:00
EUROZONAEMISIJA
21:00 – 22:00
LUDA KUĆA 1EMISIJA
22:00 – 23:00
NA SVOJ NAČINEMISIJA
23:00 – 00:00
PRO ET CONTRAEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.