<article>Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je predsjednik Jakov Milatović zakazao nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak u 10 časova. Na sjednici će, kako je precizirano, prisustvovati isključivo članovi Savjeta.U saopštenju se podsjeća da, prema članu 131 Ustava Crne Gore, Savjet za odbranu i bezbjednost čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, te da je predsjednik države ujedno i predsjednik Savjeta.Takođe, shodno članu 130 Ustava, Savjet donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, dok je članom 38 Zakona o vojsci propisano da je ministar odbrane dužan da obezbijedi njihovo izvršavanje.</article>

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je predsjednik Jakov Milatović zakazao nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za utorak u 10 časova. Na sjednici će, kako je precizirano, prisustvovati isključivo članovi Savjeta.
U saopštenju se podsjeća da, prema članu 131 Ustava Crne Gore, Savjet za odbranu i bezbjednost čine predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, te da je predsjednik države ujedno i predsjednik Savjeta.
Takođe, shodno članu 130 Ustava, Savjet donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, dok je članom 38 Zakona o vojsci propisano da je ministar odbrane dužan da obezbijedi njihovo izvršavanje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jakov Milatović

Savjet za bezbjednost i odbranu

Politika

Milatović zakazao nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost

Evropske zemlje mogle bi zabraniti Sjedinjenim Američkim Državama korištenje vojnih baza u regionu kao odgovor na situaciju oko Grenlanda, piše <a href="https://www.wsj.com/world/europe/europe-is-bracing-for-a-new-trade-fight-with-trump-here-are-its-options-1e7fdead">The Wall Street Journal.&nbsp;</a>
- Krajnja mjera bila bi ograničavanje ili obustava korištenja američkih vojnih baza širom Evrope", navodi se u tekstu. Takav potez dodatno bi pogoršao već postojeće tenzije i mogao bi podstići Donalda Trampa da povuče američke trupe s kontinenta. Obje strane se slažu da je to nešto što niko ne želi - ističe se u tekstu.
Evropska unija na raspolaganju ima i mehanizam odgovora na carine uvođenjem protivmjera u vrijednosti od oko 100 milijardi eura. Ipak, evropski lideri pokušavaju s oprezom da pristupe sve izbjegavajući dodatnu eskalaciju.
Od početka svog drugog mandata, šef Bijele kuće više puta je izjavio da bi Grenland trebao postati dio Sjedinjenih Američkih Država, a nakon vojne operacije u Venecueli, na tome je otvoreno insistirao.
WSJ tvrdi da su se ruske i kineske podmornice navodno rasporedile oko autonomne regije unutar Kraljevine Danske, dok se odbrana ostrva, prema njegovim riječima, sastoji od svega "dvije pseće zaprege".
To je izazvalo oštre kritike na samom Grenlandu, gdje su vlasti i većina stanovništva protiv priključenja Sjedinjenim Američkim Državama. Inicijativa nije dobila podršku ni u Evropi.
Kao odgovor, Tramp je uveo carine od 10 posto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske. One stupaju na snagu 1. februara, povećaće se na 25 posto u junu i ostaće na snazi do "potpunog preuzimanja ostrva".

Evropa bi zbog Grenlanda mogla SAD-u zabraniti korištenje baza na svojoj teritoriji

Moram priznati da sam bio euroskeptik dobar dio svog života. Mislio sam da je stari kontinent samo to. Jedan osijeđeli starac sa dušom u nosu i pitanjem vremena kada će umrijeti, a sa njime i tri hiljade godina dominacije zapadne kulture. Nekontrolisana imigracija, zapuštene vojske, neposjedovanje rješenja za svjetska pitanja i dugi niz problema stvorili su ovo mišljenje kod mene, a i kod mnogih drugih.&nbsp;
Zbog toga je desnica svuđe i rasla. Evropljani su željeli da se Evropa ponovo stavi na prvo mjesto, sa fokusom na njeno domicilno stanovništvo i konačno nađe plan njene rekonstrukcije i vraćanja na originalnu dominaciju kakvu je imala vjekovima.&nbsp;
<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/kakva-nam-evropa-treba">Portal Analitika</a>
<blockquote>Nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči</blockquote>
Međutim, dešavanja u posljednjih dvije godine, a pogotovo zadnjih mjeseci, naćerala su me da promijenim stav po ovom pitanju. Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati. Pitanje je samo kako će njena elita reagovati u situacijama na koje nisu baš navikli. Od završetka Drugog svjetskog rata Evropa nije morala da brine o mnogim stvarima o kojima je brinula vjekovima. Učaurila se poput doma penzionera i uživala u blagodatima i inovacijama drugih. Sada su se stvari promijenile i vrijeme je za akciju. Vrijeme je za snažnu ekonomiju, snažnu vojsku, snažan razvoj!&nbsp;
Nisam ljubitelj prećerane centralizacije, ali sasvim je nužno rekonstruisanje Evropske unije, kako bi ona funkcionisala kao prava unija, i kao prava vlada ujedinjenih evropskih država, kako bi se mogla oduprijeti svim izazovima. Vrijeme neupotrebljive briselske birokratije mora da završi, i neophodno je raditi na kreiranju odnosa unutar Unije koji će istu pretvoriti u svjetsku silu, što ona i jeste. Ali da bi sila bila sila, ona mora da djeluje cjelovito.
Evropi je potrebna vlastita vojska, modernizovana i sposobna da odbrani kontinent, bez pomoći drugoga. Ne smijemo zaboraviti. Evropa je i nuklearna sila, sa mogućnošću da sebe brani i na ovaj način ako je to potrebno. Ovo je Evropa kakvu ja želim i kakva nam je potrebna. Jaka, sposobna i bogata.
Posljednja dešavanja su očigledno otvorila oči i evropskoj desnici i evropskoj ljevici i vjerujem da svjedočimo formiranju politike koja će Evropu staviti na prvo mjesto. U toj Evropi je mjesto i Crnoj Gori, kao nesumnjivom izdanku evropske civilizacije, kolijevke Rimskog carstva (današnja Crna Gora je bila duže dio Rimskog carstva nego li dobar dio ostatka Evrope), kojoj svom dušom, tijelom, kulturom i običajima i pripada.&nbsp;
Ono što bih volio da vidim kod Crnogoraca je i obnova tog našeg evropskog identiteta. U ostalim državama Evrope, pogotovo onim zapadnim, ljudi sa ponosom ističu da su primarno Evropljani. Kod nas to nije toliko bio slučaj, mada se podrazumijevalo.
Međutim, upitna je ta identifikacija sa ostalim evropskim narodima. To je potrebno promijeniti.
<blockquote>Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati</blockquote>
Ja sam Crnogorac, Evropljanin, i ponosan sam na to. Biću još ponosniji kada naša država i zvanično postane članica Evropske unije i jednom za vazda prekine sa retrogradnim, zaostalim i mračnim politikama i identitetima, kojima nikada nije pripadala, nego su joj silom nametani.&nbsp;
Samo se nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči.

Kakva nam Evropa treba?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost tokom dana, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 15 stepeni.
Kako navode iz ZHMSCG, na sjeveru će biti pretežno sunčano. Ujutru u nižim predjelima mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 8 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost, uglavnom poslijepodne. Vjetar slab, promjenljiv, duž obale sjeveroistočni i istočni, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan. Temperatura do 15 stepeni.
More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, istočni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

Pretežno sunčano, popodne naoblačenje

Crna Gora još čeka da dobije status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA). Očekivanja su bila da se to dogodi do kraja prošle godine, ali se to ipak nije desilo. Status posmatrača od zemalja regiona trenutno imaju Albanija i Sjeverna Makedonija.
Kako je za Portal ETV istakao ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, Crna Gora je krajem 2024. godine pokrenula institucionalnu inicijativu za dobijanje statusa posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA) sa sjedištem u Beču. Ova inicijativa dobila je snažnu političku i institucionalnu podršku unutar Evropske unije, posebno u kontekstu pregovora u poglavljima 23 i 24.
<h2>Ključni politički signal iz Brisela</h2>
Na sjednici Zajedničkog konsultativnog odbora EU – Crna Gora (ZKO), održanoj u Briselu u novembru 2024. godine, predsjednik Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) Olivier Röpke otvoreno je pozvao Crnu Goru da se pridruži FRA-u u statusu posmatrača.
- Crna Gora, kao predvodnica u pregovorima sa Evropskom unijom, treba da postane posmatrač u Agenciji za temeljna prava - kazao je Röpke, naglašavajući značaj vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa i zaštite prava manjina.
<h2>Institucionalni koraci Crne Gore</h2>
• 29. novembar 2024. godine – Misija Crne Gore pri EU u Briselu upućuje prijedlog za članstvo u statusu posmatrača pri FRA.
• 3. decembar 2024. godine – Ministarstvo vanjskih poslova, putem Generalnog direktorata za Evropsku uniju, formalno prosljeđuje dopis o inicijativi.
• 23. decembar 2024. godine – Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava potvrđuje podršku inicijativi i najavljuje konkretne korake.
- Preduzećemo sve potrebne mjere i aktivnosti za ostvarivanje ovog cilja - poručio je ministar Đeka u izjavi za Portal ETV.
<h2>Šta bi status posmatrača konkretno značio za Crnu Goru?</h2>
Status posmatrača u FRA omogućio bi Crnoj Gori:
• rano uključivanje u mehanizme praćenja stanja ljudskih prava u Evropskoj uniji,
• pristup stručnim analizama i preporukama u oblastima borbe protiv diskriminacije, prava manjina, rodne ravnopravnosti i pristupa pravdi,
• dodatni impuls reformskim procesima u poglavljima 23 i 24,
• jačanje kredibiliteta Crne Gore kao lidera Zapadnog Balkana u procesu evropskog proširenja.
- Status posmatrača potvrdio bi našu jasnu posvećenost evropskim vrijednostima i pružio dodatnu institucionalnu podršku reformama - rekao je ministar Đeka za Portal &nbsp;ETV.&nbsp;
<h2>Dobrosusjedski odnosi i regionalni značaj</h2>
Jedan od važnih aspekata ove inicijative jeste i unapređenje dobrosusjedskih odnosa, posebno sa Hrvatskom, u dijelu koji se odnosi na položaj hrvatske manjine i pitanja pravde.
- Ovo je platforma koja omogućava otvoren dijalog i adresiranje osjetljivih pitanja u skladu sa evropskim standardima - podvukao &nbsp;je ministar.
Status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava već imaju Albanija, Sjeverna Makedonija, Island, Lihtenštajn i Norveška, pored svih država članica EU.

Đeka: Brisel podržao inicijativu Crne Gore za status posmatrača u Agenciji za temeljna prava – odnos sa Hrvatskom važan korak do cilja

Hronika

Radan Katnić: Tužilac Šoškić progoni moju porodicu

SKAJ PODVALA: Kako je SDT u slučaju Aleksandra Mijajlovića koristilo iste poruke za istrage šverca cigareta ali i šverca kokaina?

Društvo

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Milatović zakazao nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost

Tagovi

Evropa bi zbog Grenlanda mogla SAD-u zabraniti korištenje baza na svojoj teritoriji

Kakva nam Evropa treba?

Pretežno sunčano, popodne naoblačenje

Đeka: Brisel podržao inicijativu Crne Gore za status posmatrača u Agenciji za temeljna prava – odnos sa Hrvatskom važan korak do cilja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO