<article>Pozivamo Skupštinu Crne Gore da bez odlaganja stavi na dnevni red donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.Ako neko misli da ovaj zakon nije prioritet neka to, dodaje on, jasno kaže građanima i porodicama žrtava.- Ono što je sigurno jeste da vremena za čekanje više nema - decidan je Milatović.Danas je 34 godine od kada je Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti. Deklaracija je, ističe Milatović, obećanje države da će ispraviti veliku nepravdu prema ljudima koji su bili proganjani, mučeni i osuđeni bez suđenja zbog političkog stava.- Nažalost, trideset četiri godine kasnije, država nije ispunila obećanje. Nema rehabilitacije, nema pravde za ljude i njihove porodice kojima je oduzeto dostojanstvo. Nema izvinjenja, ni ispravljanja nepravde koja traje osam decenija. Neodgovoran odnos institucija šalje poruku da se nepravda isplati ako dovoljno dugo traje - naveo je on.Predsjednik Jakov Milatović je 26. februara 2025. godine podnio Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora. Njegovu inicijativu su podržali potomci Golootočana, kao i veliki broj predsjednika opština i skupština opština u Crnoj Gori.- Naglašavamo da ovo nije politička tema. Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva i elementarne pravde u državi. U uređenoj Crnoj Gori zakoni moraju biti jači od ćutanja, straha i starih navika da se stvari guraju pod tepih - zaključio je Milatović.</article>

Pozivamo Skupštinu Crne Gore da bez odlaganja stavi na dnevni red donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Ako neko misli da ovaj zakon nije prioritet neka to, dodaje on, jasno kaže građanima i porodicama žrtava.
- Ono što je sigurno jeste da vremena za čekanje više nema - decidan je Milatović.
Danas je 34 godine od kada je Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti. Deklaracija je, ističe Milatović, obećanje države da će ispraviti veliku nepravdu prema ljudima koji su bili proganjani, mučeni i osuđeni bez suđenja zbog političkog stava.
- Nažalost, trideset četiri godine kasnije, država nije ispunila obećanje. Nema rehabilitacije, nema pravde za ljude i njihove porodice kojima je oduzeto dostojanstvo. Nema izvinjenja, ni ispravljanja nepravde koja traje osam decenija. Neodgovoran odnos institucija šalje poruku da se nepravda isplati ako dovoljno dugo traje - naveo je on.
Predsjednik Jakov Milatović je 26. februara 2025. godine podnio Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora. Njegovu inicijativu su podržali potomci Golootočana, kao i veliki broj predsjednika opština i skupština opština u Crnoj Gori.
- Naglašavamo da ovo nije politička tema. Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva i elementarne pravde u državi. U uređenoj Crnoj Gori zakoni moraju biti jači od ćutanja, straha i starih navika da se stvari guraju pod tepih - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Goli otok

Jakov Milatović

Politika

Milatović: Skupština da na dnevni red stavi obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih...

Njemačka razmatra slanje izviđačkih aviona i ratnih brodova na Grenland za NATO vježbe usmjerene na jačanje sigurnosti Arktika, kazao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane, Mihael Stempfle.
Kako prenosi Anadolija, objava je uslijedila nakon što je njemački vojni izviđački tim otputovao na Grenland kako bi procijenio uslove za potencijalne buduće vježbe sa saveznicima NATO-a u strateški važnoj regiji.
Stempfle je rekao da će tim procijeniti različite vojne opcije u koordinaciji sa Danskom, koja predvodi misiju.
- Pitanje je da li je Arktik siguran i kako možemo doprinijeti zajedno s našim NATO partnerima - rekao je Stempfle novinarima u Berlinu.
On je kazao da razmatraju vježbe s izviđačkim avionima P-8 Poseidon, raspoređivanje fregata ili drugih pomorskih jedinica za pomorski nadzor, a teoretski i raspoređivanje Eurofightera.
Izviđačku misiju predvodi Danska, a u njoj učestvuju Norveška, Švedska, Finska, Velika Britanija, Francuska i Holandija.
Njemačka je poslala više od deset vojnih lica, uključujući stručnjake za logistiku iz različitih grana.
Stempfle je rekao da će tim ispitati lokalne uslove i izazovne vremenske prilike kako bi utvrdio koje vrste vježbi bi se mogle izvoditi na kopnu, moru i u vazduhu.
- Kada uzmete u obzir koje bi se vježbe mogle izvoditi tamo - na moru, kopnu, u vazduhu - morate pogledati lokalne uslove, a to je upravo ono što bi se trebalo dogoditi - rekao je.
Na pitanje da li bi misija mogla dovesti do trajnog stacioniranja snaga, Stempfle je rekao da je prerano za takve procjene.
- Prerano je suditi da li se radi o stacioniranju - rekao je Stempfle.
Kako je dodao, prvenstveno se radi o sagledavanju uslova na licu mjesta.
- Zatim i o razgovorima o vježbama u okviru NATO-a s našim partnerima, a sve ostalo možemo reći tek nakon što se razgovori održe na licu mjesta kao i razgovori u narednim sedmicama - naveo je Stempfle.
Planovi koje predvodi Danska za jačanje vojnog prisustva i provođenje vježbi na Grenlandu dolaze uslijed pojačanih tenzija s američkom administracijom.
Američki predsjednik Donald Tramp dugo je insistirao da Sjedinjenim Američkim Državama "treba Grenland" i nije isključio upotrebu vojne sile za postizanje tog cilja.
Tokom razgovora u srijedu u Bijeloj kući između visokih američkih zvaničnika i danskih i grenlandskih lidera nije riješen spor.

Njemačka bi mogla poslati Eurofightere i patrolne avione na Grenland na vježbe

Američki predsjednik Donald Tramp eskalirao je svoju retoriku o pitanju Grenlanda, poručivši da bi mogao kazniti države uvođenjem trgovinskih carina ukoliko ne podrže planove Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ovim ostrvom.
Iako Tramp već mjesecima insistira na tome da bi SAD trebalo da kontrolišu Grenland, autonomnu teritoriju u sastavu Kraljevine Danske, ovo je prvi put da je republikanski predsjednik eksplicitno pomenuo korišćenje carina kao sredstva pritiska radi ostvarivanja tog cilja.
- Mogao bih uvesti carine državama ako se ne slože sa pitanjem Grenlanda, jer nam je Grenland potreban za nacionalnu bezbjednost - izjavio je Tramp u Bijeloj kući, ne iznoseći pritom konkretne detalje o tome koje bi države mogle biti pogođene niti kolika bi bila visina potencijalnih carina.
Tramp tvrdi da je Sjedinjenim Američkim Državama Grenland neophodan zbog bogatih mineralnih resursa i kritikovao je Dansku, navodeći da ne čini dovoljno na obezbjeđivanju ovog strateški važnog područja, uprkos tome što je ostrvo pod bezbjednosnim kišobranom NATO-a.
<h2>Američki kongresmeni u Danskoj: „To je samo jedan čovjek“</h2>
Dok Tramp prijeti ekonomskim mjerama, dvostranačka delegacija američkog Kongresa doputovala je u Kopenhagen kako bi iskazala solidarnost sa Danskom i narodom Grenlanda. Delegacija, koju čine i demokrate i republikanci, nastoji da uvjeri evropske saveznike kako predsjednikovi stavovi ne odražavaju volju američkog naroda.
- Pokazujemo dvostranačku solidarnost sa ljudima ove države i sa Grenlandom. Oni su naši prijatelji i saveznici decenijama. Izjave koje daje predsjednik ne odražavaju ono što osjeća američki narod - rekao je demokratski senator Dik Durbin novinarima.
Senatorka Džin Šahin upozorila je da ovakva retorika podriva NATO i ide naruku glavnim protivnicima, Rusiji i Kini.
Kao odgovor na pritiske, evropski lideri stali su uz Dansku. Danski ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen ponovio je da američko preuzimanje Grenlanda „ne dolazi u obzir“.
Istovremeno, više evropskih država, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Njemačku i Švedsku, najavilo je raspoređivanje manjeg broja vojnog osoblja na Grenlandu radi vojnih vježbi. Francuska ministarka oružanih snaga Alis Rifo izjavila je da je cilj poslati signal svima, uključujući i SAD, da su evropske države odlučne da brane svoj suverenitet.
<h2>Protesti i podijeljena mišljenja u Vašingtonu</h2>
Uprkos protivljenju Kongresa i anketama koje pokazuju da svega 17 odsto Amerikanaca podržava preuzimanje Grenlanda (rezultate koje je Tramp nazvao „lažnim“), Bijela kuća ne odustaje. Džef Lendri, Trampov specijalni izaslanik za Grenland, izjavio je za Fox News da vjeruje kako će dogovor ipak biti postignut, jer je „predsjednik ozbiljan i postavio je jasne zahtjeve Danskoj“.
Za sjutra su najavljene velike demonstracije širom Danske i Grenlanda, tokom kojih će građani protestovati protiv Trampovih teritorijalnih ambicija.

Trampov novi ultimatum svijetu: Podržite američki Grenland ili slijede žestoke carine

Poslanici Evropskog parlamenta ponovo će naredne sedmice, tokom zasijedanja u Strazburu, raspravljati o izglasavanju nepovjerenja predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, na zahtjev poslaničke grupe Patriote za Evropu, zbog trgovinskog sporazuma sa zemljama Latinske Amerike.
Ursula fon der Lajen je odlučila da ne prisustvuje debati o izglasavanju nepovjerenja, već će je predstavljati evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič, navodi portal Politiko.
Glasanje, za koje se vjeruje da neće biti uspješno, zakazano je za četvrtak.
Tokom prethodnih postupaka za izglasavanje nepovjerenja, Ursula fon der Lajen je sa svojih 26 komesara bila prisutna u Evropskom parlamentu, kako bi pokazali jedinstvo.
Ovoga puta poruka je drugačija i Evropska komisija se „više ne igra“, jer je taj instrument parlamentarne borbe već tri puta iskorišten prošle godine i sva tri puta je propao.

EP ponovo o nepovjerenju Fon der Lajen, ona neće prisustvovati debati

Osam stotina pogubljenja koja je trebalo da se izvrše u Iranu otkazana su nakon upozorenja predsjednika SAD Donalda Trampa vlastima u Teheranu da ne ubijaju demonstrante, saopštila je Bijela kuća.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je na konferenciji za novinare rekla da je Tramp u četvrtak informisan da je “800 pogubljenja koja su bila zakazana i trebalo da se izvrše u srijedu obustavljeno”, prenosi CNN.
Ona je dodala da Tramp pažljivo prati situaciju na terenu u Iranu.
Livit je rekla da su Tramp i njegov tim upozorili Teheran da će biti "teških posljedica ako se ubistva povezana sa represijom vlasti nastave”.
Tramp je izjavio u srijedu da mu je rečeno da ubistva u okviru iranskog gušenja protesta širom zemlje jenjavaju i da vjeruje da trenutno ne postoji plan za masovne egzekucije, iako su tenzije između Teherana i Vašingtona i dalje visoke.
- Bićemo vrlo uznemireni ako se pogubljenja nastave - poručio je Tramp.
On nije isključio mogućnost američke vojne akcije, rekavši da će ,,pratiti kako će se proces odvijati”, uz napomenu da je američka administracija dobila “veoma ohrabrujuću poruku” iz Irana.
Podsjetimo, protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

Milatović: Skupština da na dnevni red stavi obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih...

Tagovi

Njemačka bi mogla poslati Eurofightere i patrolne avione na Grenland na vježbe

Trampov novi ultimatum svijetu: Podržite američki Grenland ili slijede žestoke carine

EP ponovo o nepovjerenju Fon der Lajen, ona neće prisustvovati debati

Bijela kuća: Iran otkazao 800 pogubljenja nakon Trampovog upozorenja

PRATITE TVe UŽIVO