Grlić Radman: Ne tražimo samo „Jadran“, riječ je o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je kazao da brod „Jadran“ nije jedina imovina koju Hrvatska traži nazad od Crne Gore, te da imaju dokumentaciju koja opravdava njihove zahtjeve.

Istakao je i da ne usporavaju pretpristupni proces Crne Gore, već da se svakom poglavlju mora pristupiti pažljivo i precizno utvrditi da li su ispunjena.

Što se tiče broda „Jadran“, Grlić Radman je kazao da je to pitanje postalo u Crnoj Gori na neki način light motiv, ali da nije samo brod problem, već i druga imovina.

- A gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? Pa to je vojna sukcesija koja je dokumentovana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo. I znamo kada je, u kom trenutku otišlo u Crnu Goru. Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara - kazao je Grlić Radman.

Kako je objasnio to je utvrđeno 1991. godine, i tačno znaju čime su raspolagali, na dan 31. 05. 1990. godine u Hrvatskoj.

- Imali ste negdje otprilike oko 207 tih plovila, a 30-ak ste imali u Crnoj Gori. I sad imate godinu kasnije gdje je sve obrnuto. Znači, 207 u Crnoj Gori, a tridesetak u Hrvatskoj. Dakle, mi imamo te podatke i to je naša pozicija, ne treba da skupljamo nikakve potpise- kazao je Grlić Radman.

Govoreći o nekim poglavljima i njihovom stopiranju, hrvatski ministar objašnjava da ona poglavlja koja su zahtijevala posebnu pažnju ne mogu se samo tako zatvarati, jer postoje nekakvi geopolitički razlozi.

- Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori ili ne zatvori, nego treba ga dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima. Jer imam osjećaj da se nekako prebrzo zatvaraju ta poglavlja. Mi nemamo otvorena pitanja, nego imamo pitanja vladavine prava. Temeljna pitanja, vrijednosna pitanja, koja su pitanja Evropske unije, same zajednice vrijednosti. Dakle, ovdje se radi o tome da se nešto mora ipak isporučiti- poručio je Grlić Radman.

Svaka država, kaže, shodno svojim razlozima, može argumentirano i suvereno dati svoje mišljenje vezano za određeno poglavlje.

Pitanje hrvatske manjine ključno, imamo osjećaj da se zatire hrvatski identitet 

Na pitanje da li će i status hrvatske zajednice u Crnoj Gori uticati na to da Hrvatska blokira evropski put Crnoj Gori, Grlić Radman je odgovorio da nema blokiranja, već samo potrebe da se suštinska pitanja vladavine prava, ljudskih i manjinskih ispune.

- Mogu reći da je to kod nas uvijek prvo pitanje: položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori. I uvijek ističemo da imamo osjećaj da se zatire hrvatski identitet lagano i vrlo diskretno. Evo, recimo, zadnje što je bilo, govor o Dobrotskoj čipki, gdje se, recimo, uopšte ne govori o tome da je ona imala svoje hrvatsko porijeklo- kazao je Grlić Radman.

Kako je dodao, one koje su radile tu čipku bile su Hrvatice, a kasnije i druge, Srpkinje i Crnogorske.

Kada se predstavljao i promovisao značaj ove kulturne baštine, kako je zamjerio, nije se pomenulo to hrvatsko porijeklo.

- Kome to smeta? Pa to samo, čini mi se, pridonosi još boljem psihološkom osjećaju i Hrvata ovdje, i oni se osjećaju, naravno, da su svoji na svome. Imate vodiče u tim turističkim zajednicama gdje ne govore ništa, recimo, o crkvama koje su katoličke, ili se ne govori o nekim drugim spomenicima koje su hrvatska baština, to nije dobro- kazao je on.

Što se tiče povratka oduzete imovine, tu je poglavlje 23, restitucija i tu će, kako je naglasio, insistirati na povratku oduzete imovine koja se ne vraća, a vraćena je posebnim zakonima Albancima i Srbima.

- Znači, svima je oduzimana ta imovina, ali ako je svima vraćena, a Hrvatima nije, onda je to neka poruka - zaključio je hrvatski ministar.