Radulović dopunio krivičnu prijavu protiv Demokrata i Šaranovića: Optužbe za zloupotrebe u javnim nabavkama i favorizovanje firme "Autočačak"

Advokat Veselin Radulović podnio je dopunu krivične prijave protiv Demokratske Crne Gore, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i više neidentifikovanih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, navodeći sumnje u postojanje kriminalne organizacije i zloupotrebe službenog položaja u vezi sa javnim nabavkama vozila za Upravu policije.

U prijavi se tvrdi da su prijavljeni, kako se navodi, „u periodu od 2020. godine pa do danas, svjesni svojih djela i čije izvršenje su htjeli”, djelovali u okviru organizovane strukture sa ciljem sticanja nezakonite koristi.

On je istakao postupak nabavke vozila za potrebe Sektora granične policije iz avgusta 2025. godine, u kojem je, prema navodima prijave, ponovo favorizovana ista kompanija. 

Radulović navodi da je organizacija, prema njegovim tvrdnjama, imala „unaprijed određene zadatke, dugoročno planirano djelovanje i unutrašnju disciplinu”, kao i uticaj na institucije i javne procese.

Favorizovanje jedne kompanije

Poseban dio prijave odnosi se na javne nabavke vozila, gdje se tvrdi da je Ministarstvo unutrašnjih poslova favorizovalo kompaniju „Autočačak Podgorica".

U dokumentu se navodi da je u okviru navodne uloge političke partije, ona imala zadatak da predloži ministra koji će „zloupotrebom službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja sticati nezakonitu dobit u korist partije i povezanih lica”.

Za ministra Danila Šaranovića se tvrdi da je, nakon imenovanja, „iskoristio službeni položaj i prekoračio ovlašćenja” u postupcima javnih nabavki, posebno u vezi sa nabavkom vozila za policiju.

Navodi se i da su, prema prijavi, odluke bile usmjerene ka jednom ponuđaču, dok su drugi bili isključivani iz postupaka.

Radulović tvrdi da je cilj bio da se sa pomenutom kompanijom zaključuju ugovori velike vrijednosti, dok su konkurentske ponude odbacivane kao neispravne.

Presuda Upravnog suda i navodne nepravilnosti

Kao jedan od ključnih argumenata, u dopuni prijave se poziva na presudu Upravnog suda Crne Gore od 26. marta 2026. godine, kojom je, prema navodima iz prijave, utvrđeno da su u postupku javne nabavke postojale nezakonitosti.

Citira se zaključak suda da su organi „učinili bitne povrede pravila postupka javnih nabavki i pogrešno primijenili materijalno pravo”.

Sud je, kako se navodi, ukazao i da je postojala obaveza da se traže dodatna pojašnjenja ponuđača, što nije učinjeno.

U prijavi se tvrdi da je rezultat takvog postupanja bio isti u više navrata – zaključenje ugovora sa istom kompanijom.

„Obrazac ponašanja”, a ne pojedinačni slučaj

Radulović u dopuni naglašava da, prema njegovim tvrdnjama, nije riječ o izolovanim greškama, već o kontinuitetu postupanja.

- Takvo kontinuirano i identično postupanje dodatno potvrđuje osnovanu sumnju da se ne radi o pojedinačnim greškama ili pogrešnim pravnim tumačenjima, već o unaprijed koordinisanom djelovanju - naveo je Radulović.

Takođe se tvrdi da se u nekim slučajevima prihvatala ponuda iste kompanije iako je ranije bila označena kao neispravna, dok se u drugim slučajevima odbijaju konkurentske ponude.

Politički kontekst

U prijavi se navodi i da su nabavke predstavljane u javnosti kao modernizacija policije i unapređenje rada, dok se istovremeno tvrdi da postoji sumnja u njihovu zakonitost.

Radulović navodi da su javni nastupi korišćeni za „stvaranje utiska zakonitog i opravdanog trošenja budžetskih sredstava”.

Ukazuje se i na podatak da je Ministarstvo unutrašnjih poslova za 2025. godinu raspolagalo značajnim budžetom za nabavke, uključujući i sredstva za vozila.

U završnom dijelu prijave iznose se tvrdnje o mogućim političkim i poslovnim vezama kompanije „AUTOČAČAK“ u regionu, kao i o dugogodišnjem rastu njenog poslovanja sa državnim institucijama.

Radulović tvrdi da sve okolnosti „upućuju na osnovanu sumnju o unaprijed dogovorenim poslovima i koruptivnim aktivnostima na višem nivou”.

Advokat je predložio Specijalnom državnom tužilaštvu da ispita kompletnu dokumentaciju javnih nabavki, komunikaciju učesnika, razloge odbijanja ponuda, kao i eventualne veze između prijavljenih i kompanije.

Takođe traži da se spoji ova dopuna sa ranijim prijavama i ispita moguća krivična odgovornost svih uključenih lica.