Svjetska banka snizila procjenu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu

Svjetska banka (SB) snizila je projekciju rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini 0,3 procentna poena na 2,9 odsto. SB je u najnovijim prognozama procijenila da bi crnogorska ekonomija u narednoj godini trebalo da ojača 3,1 odsto, što je 0,1 procentni poen manje u odnosu na jesenje projekcije.

 Svjetska banka predviđa da će crnogorska privreda u 2028. porasti 3,1 odsto. SB je u Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, u posebnom odjeljku koji se odnose na Crnu Goru, navela da je rast usporio na 2,7 odsto u prošloj godini, kao rezultat niže proizvodnje električne energije i umjerenije turističke aktivnosti.

 - Fiskalni deficit je porastao sa 3,3 na 4,3 odsto BDP-a u prošloj godini, što ograničava fiskalni prostor i uvećava potrebe za finansiranjem- navodi se u izvještaju.

 Kako napreduje pristupanje Evropskoj uniji, jačanje fiskalne discipline i obnova fiskalnih rezervi, kako ocjenjuju u SB, biće od ključnog značaja za očuvanje makroekonomske stabilnosti i ostvarivanje održivog rasta.

 - Mala, visoko otvorena i euroizovana ekonomija Crne Gore je izrazito ranjiva na spoljne šokove. U prošloj godini zabilježeno je usporavanje rasta i rast fiskalnih pritisaka. Ekonomski rast iznosio je 2,7 odsto, usljed slabijeg neto izvoza, dok je inflacija bila viša od očekivane. Fiskalni prostor ostaje ograničen, uz stabilan javni dug na nivou od oko 64 odsto BDP-a- rekli su iz SB.

 Pristupanje Evropskoj uniji ostaje glavni pokretač ekonomskih politika.

 Reforme su doprinijele rastu dohodaka domaćinstava i povećanju formalne zaposlenosti, ali su, u uslovima usporavanja rasta, dodatno pojačale fiskalne pritiske i doprinijele povećanju fiskalnog deficita u prošloj godini. 

 - Očekuje se da će ekonomski rast u periodu od ove do 2028. u prosjeku iznositi oko tri odsto godišnje, prvenstveno podstaknut domaćom tražnjom. Potrošnja domaćinstava, turizam i kapitalne investicije nastaviće da podržavaju ekonomsku aktivnost, ali će visok deficit tekućeg računa, oslanjanje na eksterno finansiranje i prisutni inflatorni rizici zahtijevati očuvanje fiskalne održivosti i jačanje upravljanja rizicima- dodali su iz SB.

 U izvještaju SB se navodi da će ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana ostati prigušen tokom ove i naredne godine, pod uticajem prelivanja posljedica konflikta na Bliskom Istoku, uporne inflacije i produbljene neizvjesnosti.

 - Da bi se zadržao zamah reformi u zemljama regiona koje se suočavaju sa manjkom radne snage, povećanje učešća stanovništva na tržištu rada će biti od ključnog značaja- pokazuju procjene u danas objavljenom izvještaju Grupacije Svjetske banke.

Prognoze iz Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan pokazuju da će kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8 odsto u ovoj godini što je 0,3 procentna poena ispod prethodnih projekcija. Očekuje se skromno ubrzanje rasta na 3,2 odsto u narednoj godini.

 Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, rekla je da globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije obuzdavaju rast na Zapadnom Balkanu, a rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike građana.

 - I dok kreatori politika koriste kratkoročne fiskalne mjere da suzbiju efekte ovih pritisaka na domaćinstva i preduzeća, naš izvještaj pokazuje da su radna mjesta ključ za dugoročni ekonomski napredak. Zapadni Balkan ima veliki izvor neiskorišćenih talenata – žene, mlade i druge koji žele da rade, ali su suočeni sa realnim preprekama. Njihovo uključivanje u radnu snagu jedan je od najefikasnijih koraka koje region može da preduzme i ojača svoju ekonomiju- smatra Xiaoqing.

 Stanovništvo Zapadnog Balkana, prema tom izvještaju, stari brže nego bilo gdje u Evropi. Tokom naredne decenije najmanje jedna od pet osoba u regionu biće starija od 65 godina. U međuvremenu, radno aktivno stanovništvo, uključujući i fakultetski obrazovane i fizičke radnike, u potrazi je za boljim platama i perspektivama u inostranstvu.

 - Paradoks je da se nestašica radne snage osjeća u ključnim sektorima, iako je mnogo ljudi isključeno iz radne snage ili su jednostavno odustali od traženja posla- navodi se u izvještaju.

 Izvještaj ukazuje i na nedovoljno iskorišćen kapital: žene, mlade i ostale koji žele da rade, ali se suočavaju sa preprekama za ulazak na tržište rada. Ukoliko bi stopa učešća radne snage bila ista kao u uporedivim zemljama Evropske unije, to bi značilo dodatnih 2,8 miliona raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samim uključivanjem više žena u radnu snagu godišnje stope rasta porasle bi 0,35 procentnih poena.

 Rad bi, prema navodima izvještaja, trebalo učiniti atraktivnijim izborom – počevši od poreskih i propisa o socijalnim beneficijama, zbog kojih je u mnogo slučajeva ostanak kod kuće finansijski sigurniji izbor.

 - U većini zemalja Zapadnog Balkana, na primjer, prijavljivanje bilo kakvog prihoda od rada istovremeno diskvalifikuje pojedince iz programa beneficija za siromašne, čineći zaposlenje finansijskim rizikom umjesto nagradom. Takođe se ističe i potreba za priuštivom njegom djece i starih, boljim obukama za rad, kao i radnim mjestima koja nude realnu fleksibilnost i adekvatne uslove rada, uključujući i za online radnike- dodaje se u izvještaju.