Penzioneri od Vlade traže garancije za očuvanje standarda uvođenjem Euro modela

NVO Udruženje penzionera Crne Gore – Za dostojanstven život čovjeka i NVO Pokret penzionera Crne Gore zatražili su od Vlade da detaljno obrazloži kako će najavljeni "Euro model" uticati na položaj zaposlenih, penzionera i održivost javnih finansija, upozoravajući da bi pojedina rješenja mogla dodatno produbiti razliku između rasta zarada i penzija i ugroziti kupovnu moć najstarije populacije.
U zajedničkom saopštenju te dvije organizacije ukazuju da reforma koja se predstavlja kao dio evropskog ekonomskog i socijalnog približavanja mora biti praćena jasnim garancijama zaštite zaposlenih, socijalnog dijaloga i održivosti sistema socijalne sigurnosti.
Smatraju da građani imaju pravo da znaju kakav sistem rada, zarada i socijalne zaštite donosi najavljeni model, kao i na koji način će biti obezbijeđena sigurnost sadašnjih i budućih penzionera.
Posebno upozoravaju na mogućnost da zarade rastu brže od penzija, čime bi se smanjivao udio prosječne penzije u prosječnoj zaradi, čak i u situaciji kada se penzije nominalno povećavaju. Zbog toga od Vlade traže da objavi podatke o odnosu prosječne penzije i prosječne neto zarade prije reforme, kao i projekcije za 2027, 2028. i 2029. godinu. Isto poređenje, kako navode, potrebno je uraditi i za najnižu penziju i najnižu zaradu.
– Posebno tražimo objašnjenje kako će formula usklađivanja obuhvatiti rast neto plata koji nastaje smanjenjem poreza i doprinosa. Za dio povećanja neto zarade pri nepromijenjenoj bruto zaradi, formula koja prati bruto zarade ne prenosi automatski isti rast na penzije. Potrebno je prikazati efekte predložene formule za sve penzionere, uključujući korisnike najniže, starosne, invalidske i porodične penzije – navode iz udruženja.
Ako cijene hrane, ljekova, komunalnih i zdravstvenih usluga rastu brže od penzija, penzioner će onda za veći nominalni iznos moći da kupi manje, upozoravaju oni.
– Tražimo procjenu troškova osnovnih potreba penzionerskog domaćinstva i objavljivanje udjela penzije potrebnog za njihovo pokriće. Opšti indeks cijena treba dopuniti pregledom troškova koji određuju svakodnevni život starijih, posebno onih koji žive sami i imaju niska primanja – navode penzioneri.
Ističu da penzijska prava zahtijevaju pouzdano finansiranje i napominju da ukidanje doprinosa za PIO zahtijeva da Vlada unaprijed pokaže koje trajne prihode obezbjeđuje za penzije.
– Tražimo zaštitu prava stečenih po osnovu staža i zarada, redovnu isplatu i održivo usklađivanje. Vlada treba da objavi plan za slučaj slabije naplate PDV-a ili drugih zamjenskih prihoda, uz dugoročnu projekciju obaveza penzijskog sistema. Penzioneri moraju znati kako će se njihove penzije finansirati i poslije prve godine reforme – navode iz udruženja.
Pitaju Vladu kako će zaštititi penzijska prava građana nakon ukidanja doprinosa za PIO
Posebno ih zanima kako će zaposleni biti zaštićeni od pogrešnog razvrstavanja radnih mjesta i uskraćivanja pripadajuće zarade.
Udruženje traži i javno dostupan obračun finansijskih efekata reforme, uključujući prihode i rashode sa "Euro modelom" i bez njega, kao i procjenu dugoročnih posljedica po javne finansije. Otvoreno je i pitanje primjene minimalne efektivne poreske stope od 15 odsto za velike kompanijske grupe.
Dodatno, zahtijevaju pojašnjenje kako će nakon ukidanja doprinosa za PIO biti evidentirani periodi osiguranja i zaštićena penzijska prava građana koji su radili u više država, te da li će opštine imati dovoljno sredstava za obavljanje svojih zakonskih nadležnosti.
Kvalitet javnih usluga takođe je dio standarda penzionera, upozoravaju penzioneri.
– Zato tražimo da se prikaže kako reforma utiče na dostupnost liječenja, ljekova i lokalnih socijalnih usluga, kao i na sredstva opština za pomoć starijima – poručili su penzioneri iz Udruženja penzionera Crne Gore – Za dostojanstven život čovjeka i Pokreta penzionera Crne Gore.
Penzioneri traže od Vlade odgovore o opravdanosti i održivosti "Euro modela", kao i da pruži konkretna objašnjenja o načinu na koji je osmišljen "Euro model", posebno u dijelu koji se odnosi na tri iznosa minimalne zarade, zaštitu zaposlenih i dugoročnu održivost javnih finansija.
Iz dva udruženja pitaju na osnovu kojih kriterijuma su određene tri minimalne zarade i kako je procijenjeno da one obezbjeđuju dostojan životni standard. Traže i objašnjenje da li je predviđeno njihovo automatsko usklađivanje, kako su primijenjeni principi proporcionalnosti i nediskriminacije, te na koji način su sindikati i poslodavci učestvovali u donošenju odluka.