KAPUĆINO ZA PONIJETI TRI EURA: „Spremamo se za euro model“ – cijene bi mogle da podivljaju prije nego što porastu zarade

Kapućino za ponijeti u jednom podgoričkom lokalu već je "skočio" na tri eura. Donedavno je u istom lokalu koštao dva eura, što znači da je cijena povećana za čak 50 odsto.

Za toliko novca kapućino možete popiti u Rimu, na nekoj od najljepših lokacija u Evropi. 

Ali da se vratimo u Podgoricu. Na pitanje novinara Portala ETV zašto i od kada kafa za ponijeti košta tri eura, konobar je kratko odgovorio: „Spremamo se za euro model.“

Da li zvuči šaljivo? Teško. Možda je, međutim, riječ o mnogo ozbiljnijoj najavi načina na koji bi dio privrede mogao da reaguje na najavljeno povećanjej zarada. Umjesto da veće plate znače bolji životni standard građana, postoji opasnost da ih značajna poskupljenja brzo pojedu. Napomenimo da je kafa u pojedinim okalima u Podgorici već doživjela poskupljenje, a na nekim mjestima košta i iznad tri eura.  

CIJENE ISPRED ZARADA

Ovaj, naizgled sitan detalj mogao bi postati krupan problem ukoliko i kada počne primjena najavljenog evro modela. Ako dio privrednika povećanje zarada bude koristio kao opravdanje za nova, ogromna poskupljenja, građani bi se mogli suočiti s novim talasom rasta cijena, posebno hrane, pića i usluga.

Iskustvo programa „Evropa sad“ trebalo bi da bude ozbiljno upozorenje.

Povećanje zarada tada nije prošlo bez snažnog rasta cijena, a dio očekivanih koristi za građane umanjen je upravo zbog skupljeg života.

Zato država ne bi smjela da čeka da se najavljena povećanja zarada pretoče u novi cjenovni talas. Potrebni su pravovremeno praćenje tržišta, kontrola eventualnih zloupotreba i konkretne mjere zaštite potrošača.

Jer, ako se nastavi praksa da cijene rastu unaprijed, dok se povećanje zarada tek najavljuje, postavlja se pitanje šta će građanima zaista ostati od većih primanja.

Možemo li, takvim tempom, doći do toga da hrana bude skupa kao u Švajcarskoj, a usluge kao u Singapuru, dok zarade i dalje budu ispod evropskog prosjeka?

Euro model ne smije postati izgovor za novo "cjenovno bahaćenje"  na račun građana. U suprotnom, povećanje plata moglo bi se pretvoriti u još jednu skupu iluziju: veći iznosi na platnim listama, ali sve manje stvarne kupovne moći.