Čarapić: Programi Evropa sad pokazali da reforme mogu uspjeti; Grgić: Euro model bez ekonomske logike

Doktor međunarodnog prava i političke ekonomije Mladen Grgić kaže da u Crnoj Gori inflacija ima jednu snažnu komponentu koja dolazi spolja, ali ima i unutrašnje i teško je kada se uđe u prodavnicu da se razdvoji koja je više uticala na cijene.

Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je kazao da su plate od primjene modela Evropa sad 1 i 2 rasle 100 odsto, a inflacija kumulativno 43 procenta.

Zarade su, ističe, bile veće od inflacije, a da Vlada nije reagovala sa ovim programima prosječna zarada bi bila 700 eura, a danas je preko 1.000 eura.

- Ne treba da se pravimo da smo veliki sistem, već kao mali sistem da reagujemo da svakom bude dobro, da radnici imaju dostojanstvena primanja, a naša ekonomija je toliko mala da se može prilagoditi na administrativne reforme i programi Evropa sad 1 i 2 su pokazali da je to moguće, da se kroz reforme poreskog karaktera može djelovati na tržište da ono opstane, da se poveća produktivnost i da bude iznad inflacije koja je u velikoj mjeri uvozna - kazao je Čarapić.

Dodaje i da podaci pokazuju i da se svaka nova država članica suočavala sa većom inflacijom prije ulaska u EU i Crna Gora je dio tog pravila. Evropa 1 i 2 su se pokazali kao dobri i konstruktivni i dobro rješenje za inflaciju.

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kaže da godišnja stopa inflacije prema podacima Monstata iz septembra, nije 5,2 nego 5,5 odsto, a u EU je 3,8 odsto. To znači da su cijene nekog proizvoda kod nas 44,7 odsto veće nego u EU.

- Inflacija jeste uvozna, ali dobrim dijelom je posljedica i onoga što se dešava na našem tržištu. Iz godinu u godinu nam je sve veći spoljnotrgovinski deficit i mi suštinski ništa ne radimo da smanjimo uticaj uvezene inflacije. Aktuelna ekonomska politika se ne bavi suštinom ekonomskog sistema. Prošle godine je bio najveći spoljnotrgovinski deficit - četiri milijarde eura, najmanja pokrivenost uvoza izvozom ikada, što znači da se nijesu preduzimale mjere i još više dat prostor da ta uvezena inflacija utiče na cijene - kazao je Mugoša.

Podaci za ovu godinu su, kaže, još gori. Napominje da ima još jedna spona između internog i uvezenog faktora, to je konkurentnost crnogorske ekonomije. da bi imali bolji odnos cijena mora biti bolja konkurentnost.

- Mora se jačati konkurencija. U Crnoj Gori nažalost imamo 65 velikih kompanija i to je 0,3 odsto ukupnog broja i one nemaju problema, ali 96 preduzeća su mikro ili mala i već šest godina imaju problema, a generišu 80.000 zaposlenih, a mi za konkurentnost dajemo godišnje četiri miliona, 0,12% tekućih prihoda budžeta i to naravno nije dovoljno - navodi Mugoša.

Dodao je da podaci pokazuju da uvozimo mnogo hrane, a izvozimo malo. Godišnje se uveze mesa za 150 miliona eura, a izveze 30, voća i povrća za 8, a uveze za 50 i poljoprivrednici ove godine dobiju agrobudžet koji je manji nego prošle, tako se, kaže, ne može razvijati domaća proizvodnja.

Podignute su mnoge poreske stope da bi na taj način punio budžet. ES je, kako je napomenuo, uputio inicijativu za smanjenje stope poreza na smještaj u turizmu na sedam odsto koliko je bila od 2006. do 2024. godine.

- Neko je odlučio, bez ikakve analize da je poveća na 15 % i od jedne zemlje koja je imala najkonkurentniju stopu poreza postali smo zemlja sa trećom najvećom stopom poreza na smještaj u turizmu u Evropi, i mnogo je veća nego u konkurentnim zemljama kao što su Bugarska, Italija, Grčka, Albanija... - kazao je Mugoša.

Dodaje da stopa rasta BDP od tri odsto znači da za 25 do 40 godina možemo stići EU.

Ines Mrdović iz NVO Akcija za socijalnu pravdu kaže da građani godinama dobijaju mizerne plate i penzije, a kod jednog broja se gomilaju milioni i to nijesu nepoznanice u našem društvu.

- Sa najavom ovog novog Vladinog programa, nema nazad, i tu mislim i na vladajuće partije, ali i na opoziciju. Ako bi Vlada odustala od njega nemaju kuda na izbore, a i opozicija je sa ovim satjerana uz zid, jer ne možete ne biti za povećanje primanja. Pitanje je šta sa penzionerima kojih je 120.000 i vidimo različite najave za povećanje njihovih penzija, od pomoći od 100 eura do povećanja po 50 ili 60 eura - navela je ona.

Misli, kako je rekla, da bi političari trebalo da zaborave na to da je penzionerima dovoljno ako im date koru hljeba, čašu mlijeka i šaku ljekova.

- Ako smo zemlja koja za godinu-dvije će biti članica EU ne možete tu značajnu populaciju držati sa strane i u ovom trenutku to je problem ovog najavljenog ekonomskog programa. Očekujem da, ako ne Vlada, onda neka od političkih partija, ponudi neki kvalitetan program povećanja penzija - kazala je Mrdović.

Istakla je i da zaduženje države može biti jedno od rješenja, jer građane više ne zanima ima li novca ili ne.

Čarapić je istakao da što se tiče penzionera moraju se ta primanja razdvojiti od radničkih. Objašnjava da je decenijama uništavana proizvodna baza i produktivnost koja je mogla da se izvozi i to je veliki problem koji se ne može brzo riješiti.

- Građani i penzioneri treba da shvate što je veća plata, to će biti i veća penzija. Današnje penzije jesu mizerija, ali to je produkt onog radnog vijeka koji su imali iza sebe, kada su plate bile mizerne. U najboljem scenariju prosječna penzija bez programa Evropa sad 1 i 2 bila bi 380 eura. Naša logika je što je veća plata veće će biti i penzije. Euro model vodi povećanju penzija, ali ne dupliranju. Ako se to očekuje od njega onda se precjenjuje, ali on svakako vodi povećanju - kazao je Čarapić.

Grgić je kazao da Vlada nije predložila ekonomske reforme sa Euro modelom, već da su u pitanju političke i da je neko dobro analizirao koga da njima targetira kao potencijalne glasače.

- Ovo nijesu ekonomske nego političke reforme, imaju jasan cilj. Tri godine Vlada je spavala kada je u pitanju ekonomija. Ovaj Euro model je lišen bilo kakve ekonomske logike, rekao bih i etike, jer cilja grupaciju koja je najbrojnija i gdje su glasovi. Neko je uradio dobru analizu da zna da na strani penzionera nijesu glasovi i oni će neminovno najgore da prođu - kazao je Grgić.

Nakon najave premijera koja je, prema ocjeni Grgića, bila paušalna, neozbiljna i lišena odgovora na brojna pitanja, pokrenula se očekivana inflacija. Mijenja se percepcija potrošača, a to je izazvalo šok i kod privrednika, pogotovo kod mikro i malih preduzeća, i oni počinju da šteluju cijene kako bi bili spremni za januar.

- Ovo je prvi talas inflacije, drugi talas će biti kada se to konkretizuje, treći kada se to desi, četvrti kod usluga, jer oni kasnije dižu cijene, peti kada regulatorne agencije odreaguju. To je mehanizam inflacije koji djeluje svugdje. Konstantno se bavimo potražnjom, partije se bave nuđenjem, a ne govore o negativnim stranama - naglašava on.

Što se tiče programa Evropa sad 1 i 2, Grgić kaže da su to programi koji su doveli do povećanja plata, ali sve manje imaju smisla, jer žive na vještačkom povećanju plata. Inflacija je gotovo izjednačila tu platu od programa Evropa sad, zato se i traži novi model. U realnim parametrima u obrazovanju i zdravstvu smo na nivou 2019, investicije su na manjem nivou nego što su bile.

- Imate povećanje u javnim sektorima, ali taj novac ide u privatne. Ovakvi programi imaju veliku cijenu koja ima naplatu kasnije. Zaduživanje države može da traje jedno vrijeme, ali smanjuje nam se konkurentnost - kazao je Grgić.

Mugoša je kazao da priča o Euromodelu ne smije da se svede na to da je neko za povećanje primanja, a neko nije. Ističe da je kupovna moć sve slabija i bitno je povećati zarade, ali bitno je i kako doći do toga. Zapitao je i zašto Vlada čeka sa zakonima koji su vezani za Euromodel i ne šalje ih Skupštini na usvajanje. Kako je kazao, predloženi su zakoni za koje se ne zna još uvijek kakve imaju finansijske implikacije.