Albanija gradi četiri hidrocentrale na Cijevni uz granicu sa Crnom Gorom

Albanija je nedavno počela da gradi tri male hidroelektrane u gornjem toku rijeke Cijevne, neposredno uz granicu s našom zemljom. Iako je kao potpisnica međunarodnih protokola bila u obavezi da obavijesti Crnu Goru i konsultuje se s njom, prije izgradnje energetskih objekata, Albanija to još jednom nije učinila. Javni servis je istraživao u kojoj mjeri ovi projekti mogu negativno uticati na životnu sredinu u našoj zemlji i koji su mehanizmi zaštite od ovakvih postupaka.

Kao zemlja koja skoro 100 odsto energije dobija iz hidroelektrana, Albanija je evropski rekorder: više od polovine tih objekata su privatne, koncesione hidrocentrale. Samo nekoliko kilometara uzvodno od crnogorske granice, u selu Vukelj, Albanija je počela da gradi 4 hidrocentrale. Iako je bila u obavezi da o tome obavijesti Crnu Goru u svakoj od faza projekta, i da gradi jedino i samo uz naše dopuštenje, komšije to još jednom nisu uradile.

Niko Đeljaj živio u Njujorku skoro deceniju i po. Vratio se da bi se borio da spasi svoje selo nakon što se u njemu, mimo znanja javnosti, pojavila teška mehanizacija i počela da pregrađuje rijeku. Jedan je od rijetkih koje, kako kaže, vlasti u međuvremenu nisu uspjele da ućutkaju prijetnjama, pritiscima i otkazima.

- Ljudi protiv kojih se borimo su biznismeni, oligarsi, ali i državni zvaničnici koji im pomažu, koji ih štite, daju im dozvole da nam unište zemlju, koriste rijeku da naprave elektrane, da nam uzmu vodu, ribu i svo prirodno bogatstvo radi njihovog ličnog bogatstva- kazao je Đeljaj.

Temelj za prvu od četiri hidrocentrale je spreman za nasipanje betonom.

Nizvodno slijedi kaskadni niz od još 4.

Sve se gradi u Nacionalnom parku Albanski Alpi.

Za Besjanu Guri, dobitnicu Zelenog Nobela, golman priznanja, riječ je o brutalnom pravnom nasilju nad ljudima i prirodom.

- Ovo nije lokalno, ovo je međunarodno pitanje. Ovo je pravno nasilje. Niko nije znao šta planiraju dok nisu stigli bageri- kaže Guri-

Biolog Olsi Niko ističe da Albanija ignoriše međunarodne propise i protokole koje je potpisala. 

- Ne rade to samo u odnosu sa vama, ne odgovaraju ni na zabrinutost koja stiže iz Makedonije i Grčke zbog projekata koje gradi- mišljenje je Nike.

Guri podsjeća da su 19. oktobra pokrenuli sudski proces, što će izazvati velike posljedice na rijeci i kod vas. Trebalo bi, upozorava, da se više zainteresujete za te posljedice.

- Vi kad oduzmete vodu, taj višeprostor nije ono što je nekada bio. I mislim da se maksimalno trebaju uključiti ne samo pojedine nevladine organizacije koje u tome nalaze neki svoj prostor za rad, nego državne institucije- ističe biolog Zlatko Bulić.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tvrdi da komunikacija sa albanskim kolegama traje još od 2019. godine, da se odvija preko zajedničkih međudržavnih tijela uz posredstvo Sekretarijata ESPO konvencije i njegovih ekspertskih komisija, i da će pratiti prekogranične uticaje ovih projekata na osnovu relevantnih podataka i stručnih analiza. Ipak, za sprovođenje ESPO konvencije u Crnoj Gori nadležno je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Odgovor na molbu da obavijeste RTCG o dosadašnjim aktivnostima sprovedenim na planu komunikacije sa kolegama iz Albanije i Ujedinjenim nacijama do pripreme ove priče nije stigao, ali jeste odgovor iz UNECE-a, zaduženog za sprovođenje ESPO konvencije.

- Nalaze i preporuke koje se tiču ispunjavanja obaveza Albanije prema ESPO konvenciji u vezi sa planiranjem i izgradnjom nekoliko malih hidroelektrana na rijeci Cijevni pripremio je Odbor za sprovođenje na svom 56. zasjedanju u maju 2023. godine. Nakon izdavanja tih nalaza i preporuka, Odbor nije primio nikakve dodatne podneske, pritužbe niti dopise od Crne Gore u vezi sa ovim pitanjem- navodi se u odgovoru.

A za Nika, povratak iz Amerike znači samo jedno: borba do kraja za svoju rijeku, od koje i sa kojom porodica vijekovima živi.

- Ići ću do kraja. Štitiću svoju zemlju, čak i ako me to bude koštalo života- zaključio je Niko.