Vojinović: Dim od požara emituje ogromne količine PM2,5 čestica koje su izuzetno opasne, nužno je pratiti podatke mjernih stanica

Požari na teritoriji Crne Gore traju punih mjesec bez prestanka, a PM2,5 čestice koje su nus proizvod požara su sitne čestice koje ulaze u disajne organe i krvotok, a naročito su opasne po hronične bolesnike, imunokompromitovane osobe, djecu i stariju, te je nužno pratiti podatke mjernih stanica i prema njima se upravljati - rekla je direktorica Centra za klimatske promjene prirodne resurse i energiju UDG Ivana Vojinović.

Ona je, gostujući  u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, ukazala da požari nijesu nova pojava ali da su klimatske promjene uticale na to da se pojača i njihov intenzitet, frekventnost, učestalost i rasprostranjenost, dok se sa posljedicama požara društva sve duže i teže bore.

- Na evropskom i regionalnom nivou pokazalo se da smo zaista ušli u jednu eru novih požara, to je ova sezona 2026. godine. Ne moram da se osvrnem na požarnu sezonu koja je zahvatila Evropu, dovoljno je da ukažem na ono što se dešavalo u susjednoj Hrvatskoj. Zaista nevjerovatna vatrena stihija koja je u potpunosti razoružala i kopnene vatrogasne snage i onemogućila avijaciju da ugasi tu vatrenu stihiju - navela je Vojinović.

Jedina taktika u tom momentu je, kako je kazala, bilo spašavanje ljudskih života.

- Zaista klimatske promjene, u smislu rapidnog rasta prosječne temperature vazduha na globalnom nivou, naročito zagrijavanje okeana, utiču na to da mi imamo sve više i više pojavu takozvanog požarnog vremena. To znači produžene toplotne talase, dane, noći, isušenu vegetaciju, isušeno zemljište, manjak padavina, što vjerujte stvara tu ogromnu količinu suvog gorivog materijala koji stvara pejzaž koji u dodiru sa jednom iskrom koju čovjek zapali, bilo da je riječ o jednom bačenom opušku ili o nekoj namjeri paljenja otpada, poljoprivrednih ostataka... Od jednog lokalnog požara koji bi se ranije lako lokalizovao stvaraju danas jednu požarnu katastrofu i situaciju sa kojom se možemo jako teško boriti - rekla je Vojinović.

Osim velikih materijalnih gubitaka, objašnjava Vojinović, gubitaka objekata, infrastrukture, uništavanja cijelih ekosistema i te kako utiču i na javno zdravlje, naročito kada je riječ o kvalitetu vazduha. 

Ukazuje da je kvalitet vazduha nus efekat požara koji se veoma često potcjenjuje iako taj dim od požara emituje ogromne količine PM2,5 čestica koje su izuzetno opasne, jer su, dodaje ona, malog promjera pa lako ulaze u disajne puteve, pluća i krvotok.

- Ugrožena je i opšta populacija, a naročito neke vulnerabilne kategorije, hronični bolesnici, imunokompromitovane  osobe, osobe sa komorbiditetima, trudnice, posebno djeca, jer oni još nemaju razvijen imuni sistem, manja pluća i fizički su aktivnija, pa ista količina zagađenja koja oni udišu mnogo ima veći negativni uticaj na djecu nego na odraslog čovjeka - istakla je Vojinović.

Podsjeća da se i dim od požara kreće stotinama kilometara od mjesta nastanka, pa je preporuka građanima da gledaju podatke sa mjernih stanica o kvalitetu vazduha.

Kao rizične  požarne zone ističe se južna Evropa i područje Mediterana, kome, kaže Vojinović, pripada i Crna Gora, koja je ovu sezonu spremnije dočekala, ali se ne smije, naglašava ona, borba sa požarima planirati od sezone do sezone. 

- Požarni rizik je tu da ostane usljed ove globalno promijenjene klime i prosto mora se mnogo više strateški i dugoročno posmatrati. Ukoliko mi imamo sistem i način odgovora na požare koji su postojali prije 15 ili 20  i 30 godina, koji su uspostavljeni na bazi klime i požara koji su tada postojali, a klima se danas promijenila, požari su se promijenili, mnogo su opasniji, mi moramo i da mijenjamo naš način odgovora - navela je Vojinović.

Mi smo, kako je kazala, suviše fokusirani na reakciju gašenja požara, nego na upravljanje rizicima od požara, mora se kretati tokom 12 mjeseci, počevši od redovnog održavanja poljoprivrednih površina, pašnjaka, šuma, održavanja protupožarnih puteva, pojaseva, održavanje elektroenergetske mreže, hidrantske mreže, mnogo preciznijih meteoroloških prognoza, naročito kada je riječ o kretanju vjetrova tokom požarnih dana i slično.

- Zatim unaprijediti sistem ranog otkrivanja požara, ne smijemo se osloniti samo na to da će neki lokalni mještanin dojaviti vatrogasnoj službi  na 123 da je došlo do pojave požara, već da imamo unapređene satelitske snimke, dronove, termalne kamere - zaključila je Vojinović.

Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.