Uljarević: Bez istine o prošlosti nema povjerenja u sadašnjosti ni demokratskog temelja za budućnost

Crnogorsko društvo mora se odgovorno suočiti sa nasljeđem ratova devedesetih, prihvatiti sudski utvrđene činjenice i odbaciti pokušaje relativizacije ratnih zločina i veličanja njihovih počinilaca, poručeno je na dodjeli diploma polaznicima šeste generacije Škole tranzicione pravde u Podgorici. Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević upozorila je da političke strukture i danas manipulišu nasljeđem devedesetih, zbog čega je obrazovanje mladih o prošlosti ključno za izgradnju demokratskog i odgovornog društva.

Dodjelom diploma završena je šesta generacija Škole tranzicione pravde, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, u okviru regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“.

Program je kroz tri modula obuhvatio teorijsko učenje, studijske posjete mjestima stradanja i sjećanja iz devedesetih godina, kao i razgovore sa predstavnicima institucija nadležnih za zaštitu ljudskih prava.

Cilj Škole bio je da mladima omogući bolje razumijevanje ratnog nasljeđa, značaja sudski utvrđenih činjenica i odgovornosti društva prema žrtvama, ali i da ih podstakne na kritičko promišljanje istorije i prepoznavanje manipulativnih narativa.

Uljarević: Političke strukture i danas manipulišu nasljeđem devedesetih

Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević naglasila je da suočavanje s prošlošću podrazumijeva spremnost društva da prihvati činjenice, prepozna odgovornost i odbaci pokušaje opravdavanja ratnih zločina.

– Nažalost, u Crnoj Gori i danas svjedočimo da političke strukture nerijetko manipulativno koriste nasljeđe devedesetih. Zato je važno što postoje mladi ljudi koji žele da uče, postavljaju teška pitanja i ne pristaju na nametnuto ćutanje ili selektivna tumačenja istorije – istakla je Uljarević.

Ona je ocijenila da je obrazovanje mladih o ovom periodu ulaganje u društvo koje će umjeti da razlikuje istorijske činjenice od propagande i istinsko pomirenje od politički poželjnog zaborava.

– Ovaj program je ulaganje u ljude koji će znati da razlikuju činjenice od propagande, patriotizam od opravdavanja zločina i istinsko pomirenje od politički poželjnog zaborava. Jer, bez istine o prošlosti nema ni povjerenja u sadašnjosti, ni demokratskog temelja za budućnost – poručila je Uljarević.

Bošnjak: Odgovornost za zločine ne smije se pripisivati čitavim narodima

Završni modul Škole počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, gdje su polaznici razgovarali sa zamjenikom Zaštitnika Mensurom Bošnjakom.

On je ukazao da zaštita ljudskih prava podrazumijeva i odgovoran odnos prema prošlosti, naročito prema žrtvama teških kršenja ljudskih prava i njihovim porodicama.

– Suočavanje sa prošlošću, utvrđivanje istine i očuvanje sjećanja predstavljaju važne preduslove za izgradnju povjerenja, jačanje vladavine prava i sprečavanje ponavljanja zločina – kazao je Bošnjak.

Posebno je naglasio da se odgovornost za ratne zločine ne smije pripisivati čitavim narodima, upozoravajući da politizacija zločina dodatno povređuje porodice žrtava, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.

Učesnicima je predstavio i nadležnosti institucije Zaštitnika, uključujući postupke zaštite ljudskih prava i davanja mišljenja i preporuka u slučajevima njihovog kršenja.

Nurković: Ratni zločini nijesu zaobišli Crnu Goru

Polaznici Škole posjetili su i Skupštinu Crne Gore, gdje su razgovarali sa potpredsjednikom parlamenta Mirsadom Nurkovićem.

Govoreći o nasljeđu devedesetih, Nurković je ocijenio da tranziciona pravda mnogim žrtvama i njihovim porodicama nije donijela očekivanu pravdu.

Podsjetio je da se, iako na teritoriji Crne Gore nije vođen rat, država nije uspjela sačuvati od ratnih zločina i njihovih posljedica.

– Crna Gora je nastala na postulatima čojstva i junaštva, koje ponekad zaboravimo. Na njenoj teritoriji nije se vodio rat, ta crvena linija nije pređena i to treba da cijenimo i poštujemo. Međutim, imali smo ratne zločine i prema tim događajima moramo se odnositi odgovorno – poručio je Nurković.

On je istakao da u Skupštini postoji značajan, ali ne i potpun stepen saglasnosti o odnosu prema tom dijelu prošlosti.

– Ne smijemo dozvoliti da se netrpeljivost produbljuje, jer bismo time promašili politiku koju treba da vodimo i kao političari i kao ljudi – naglasio je Nurković.

Paniklova: Odgovoran odnos prema prošlosti ključan je za izgradnju povjerenja

Diplome polaznicima uručile su stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova i izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević.

Paniklova je istakla da stečena znanja treba da budu podsticaj mladima da nastave razgovore o prošlosti, ljudskim pravima i odgovornosti institucija.

– Nadamo se da će vam znanja i uvidi stečeni tokom Škole poslužiti kao dragocjena osnova za vaš budući rad i podstaći nastavak promišljanja i dijaloga o ovim pitanjima u vašim zajednicama – poručila je Paniklova.

Naglasila je da je odgovoran odnos prema prošlosti neophodan za jačanje društvenog povjerenja, poštovanje ljudskih prava i priznavanje iskustava žrtava.

Mladi: Na nama je odgovornost da čuvamo istinu i gradimo mir

Polaznici Škole ocijenili su da im je program omogućio da prošire znanja o ratnim zločinima, kulturi sjećanja i važnosti suočavanja sa prošlošću.

Sociološkinja Jovana Radulović istakla je da će stečena iskustva nastojati da primijeni u daljem radu kroz promociju ljudskih prava, dijaloga i međusobnog povjerenja.

– Važno je da stečena znanja prenosimo i na mlađe generacije i motivišemo ih da se uključe u slične programe. Na nama je odgovornost da čuvamo istinu, promovišemo mir i gradimo društvo koje uči iz prošlosti – kazala je Radulović.

Student Socijalne politike na Fakultetu političkih nauka Emil Hodžić ocijenio je da mu je program pomogao da bolje razumije činjenice o zločinima počinjenim tokom devedesetih u Crnoj Gori, ali i način na koji su institucije odgovarale na njih.

– Kao društvo moramo više raditi na upoznavanju sa istorijskim činjenicama i doprinositi javnoj osudi zločina, kao znaku poštovanja prema žrtvama – poručio je Hodžić.

Prethodni moduli Škole obuhvatili su studijske posjete mjestima stradanja i sjećanja u Crnoj Gori, kao i teorijsko-interaktivni program održan u Budvi.

Škola tranzicione pravde realizovana je u okviru projekta CGO-a „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP.