Trebjesa dobila digitalnu mapu prirodnog bogatstva: Građani od danas mogu da istražuju, ali i učestvuju u njenom očuvanju

Nikšić je dobio inovativnu digitalnu platformu „Trebjesa BioMap“, koja građanima, učenicima, istraživačima i turistima omogućava da na jednom mjestu upoznaju biljni i životinjski svijet, prirodne posebnosti i kulturno-istorijsko nasljeđe park-šume Trebjesa. Platforma je od danas besplatno dostupna javnosti, a posebnu vrijednost predstavlja mogućnost da građani i sami doprinose očuvanju biodiverziteta, prijavljivanjem uočenih vrsta i ekoloških problema.

Projekat Ekološkog udruženja mladih „Zeleni centar“ predstavljen je na završnoj javnoj prezentaciji u Domu digitalne revolucije u Nikšiću, gdje je ukazano na značaj povezivanja savremenih tehnologija, ekološkog obrazovanja i zaštite prirode.

Platforma, dostupna na adresi www.trebjesabiomap.me, predstavlja dvojezični digitalni vodič kroz park-šumu Trebjesa, jedan od najprepoznatljivijih prirodnih simbola Nikšića.

Kroz interaktivnu mapu, fotografije, zanimljivosti o biljnim i životinjskim vrstama i edukativne sadržaje, korisnicima su dostupne informacije o prirodnim, pejzažnim, kulturno-istorijskim i sportsko-rekreativnim vrijednostima ovog zaštićenog područja.

Projekat obuhvata i postavljanje EKO info-tabli sa QR kodovima, zahvaljujući kojima će posjetioci tokom boravka na Trebjesi moći da saznaju više o karakterističnim vrstama i staništima.

Idejni tvorac i koordinator projekta Miloš Džiknić, iz Ekološkog udruženja mladih „Zeleni centar“, istakao je da je platforma nastala iz želje da se prirodno bogatstvo Trebjese približi građanima, posebno djeci i mladima.

– Trebjesa je dio identiteta Nikšića, mjesto na kojem generacije naših sugrađana odrastaju, šetaju i provode slobodno vrijeme. Ali koliko zapravo poznajemo njen živi svijet i prirodno bogatstvo koje se nalazi svega nekoliko minuta od centra grada? Upravo zato željeli smo da stvorimo trajnu digitalnu platformu koja će Trebjesu približiti svima, a posebno najmlađima, kako bi je doživljavali i kao živu učionicu na otvorenom – poručio je Džiknić.

Kako je objasnio, projekat prati savremene evropske pristupe zaštiti prirode, uključujući ciljeve Evropskog zelenog dogovora i Strategije EU o biodiverzitetu do 2030. godine.

Posebno je naglasio značaj edukacije i aktivnog uključivanja građana u očuvanje prirodnih vrijednosti.

– Želimo da se Trebjesa BioMap kontinuirano razvija, dopunjava novim saznanjima i pokazuje da i iz Nikšića mogu poteknuti kvalitetna digitalna rješenja zasnovana na evropskim principima zaštite prirode. Jer, što bolje poznajemo Trebjesu, to ćemo bolje razumjeti koliko je važno da je sačuvamo za buduće generacije – istakao je Džiknić.

Jedna od najznačajnijih karakteristika platforme jeste primjena koncepta građanske nauke (citizen science), koji omogućava da u prikupljanju podataka o biodiverzitetu učestvuju i sami građani.

Korisnici mogu prijavljivati opažene biljne i životinjske vrste, dostavljati fotografije i lokacije, ali i ukazivati na ekološke probleme.

Na taj način, „Trebjesa BioMap“ nije samo digitalna baza podataka, već platforma koja podstiče aktivno učešće lokalne zajednice u praćenju i očuvanju prirodnog nasljeđa.

Sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine Opštine Nikšić Jasmina Janković Mišnić izrazila je zadovoljstvo realizacijom projekta, u kojem je Sekretarijat učestvovao kroz stručnu, konsultativnu i logističku podršku.

– Izuzetno nam je drago jer je riječ o pionirskom i inovativnom poduhvatu u oblasti digitalne ekologije, kojim Crna Gora postavlja visok standard u ovoj oblasti i na taj način se približava zajednici evropskih naroda – kazala je Janković Mišnić.

Ona je naglasila da očuvanje biodiverziteta zahtijeva zajedničko djelovanje institucija i civilnog sektora, te da upravo ovakvi projekti potvrđuju značaj njihove saradnje.

Poručila je da će Sekretarijat nastaviti da podržava inicijative „Zelenog centra“, ali i drugih organizacija koje doprinose zaštiti životne sredine.

Izvršni direktor NVO Ekološki pokret „Ozon“ Aleksandar Perović ocijenio je da „Trebjesa BioMap“ predstavlja primjer kako ideje i angažman civilnog sektora mogu imati dugoročnu korist za lokalnu zajednicu.

– Posebna vrijednost ovog projekta jeste što njegovi rezultati ne prestaju završetkom planiranih aktivnosti i utroškom opredijeljenih sredstava, već ostaju na raspolaganju građanima. Trebjesa BioMap pokazuje kako se dobra ideja, znanje i posvećenost mladih ljudi mogu pretočiti u konkretan rezultat koji doprinosi očuvanju prirodnog nasljeđa našeg grada – istakao je Perović.

Naglasio je da zaštita životne sredine nije isključivo odgovornost institucija i stručnjaka, već čitave zajednice.

– Ovakvi projekti stvaraju prostor da građani aktivnije učestvuju u tom procesu – poručio je Perović.

Direktor Turističke organizacije Nikšić Mitar Barać ukazao je na značaj projekta za unapređenje turističke ponude i digitalizaciju informacija o prirodnim resursima grada.

– Turistička organizacija Nikšić bez dileme je podržala ovaj projekat, jer je usklađen sa našom agendom i nastojanjima da podržavamo digitalizaciju i bolju informisanost o našim prirodnim resursima. Trebjesa je zaštićeni prirodni predio i jedan od naših najvećih turističkih resursa, a ovakva platforma omogućava posjetiocima da na jednom mjestu dobiju veliki broj korisnih informacija, na jednostavan i savremen način – kazao je Barać.

Prema njegovim riječima, očekivanja turista posljednjih godina značajno su se promijenila.

– Danas turisti ne dolaze na neki prostor samo da bi se fotografisali. Oni žele da saznaju nešto više o njegovoj istoriji, specifičnostima i karakteristikama, da upoznaju ono što određeni lokalitet čini posebnim. Upravo je to vrijednost projekta Trebjesa BioMap – naglasio je Barać.

Menadžer programa i produkcije Evropske prestonice kulture Nikšić 2030 Nemanja Popović ukazao je na povezanost projekta sa programskom linijom „Digitalna ekologija“ (Digital Ecologies), koja je dio koncepta Nikšića kao Evropske prestonice kulture 2030.

Kako je objasnio, cilj te programske linije jeste istraživanje odnosa između čovjeka, prirode, kulture i savremenih tehnologija.

– Polazimo od ideje da digitalni alati ne treba da budu sami sebi svrha, već da nam pomognu da bolje razumijemo svijet oko sebe, učimo, sarađujemo i odgovornije djelujemo. Trebjesa BioMap pokazuje kako to može izgledati u praksi, jer kroz interaktivnu mapu, fotografije i edukativne sadržaje približava građanima biodiverzitet Trebjese, dok im istovremeno pruža mogućnost da se aktivno uključe u njegovo praćenje i očuvanje – istakao je Popović.

Dodao je da se takav pristup nadovezuje na koncept ekološkog čojstva, zasnovan na odgovornosti čovjeka prema prirodi i prostoru kojem pripada.

Posebnu pažnju tokom prezentacije privukao je interaktivni dio programa, u kojem su učestvovali učenici i predstavnici Osnovne škole „Olga Golović“.

Kroz aktivno učešće i pokazano znanje predstavili su mogućnosti korišćenja digitalnih alata u upoznavanju prirode i razvijanju ekološke svijesti kod djece.

Program je moderirao Nikola Kankaraš, predstavnik Sekretarijata za zaštitu životne sredine Opštine Nikšić.

Realizaciji projekta prethodila su terenska istraživanja, prikupljanje i obrada stručnih podataka, izrada edukativnih sadržaja i razvoj digitalnih rješenja.

Poseban doprinos dali su članovi projektnog i istraživačkog tima Sofija Đukanović, Jelena Brnović i Tihomir Radonjić, kao i Nikola Lončarević iz „AbakusWeba“, zadužen za razvoj digitalne platforme i interaktivne mape.

Iz „Zelenog centra“ zahvalili su i Boru Vukoviću, Suzani Malidžan, Ilinki Ćetković i Marini Đurović Radonjić na stručnoj podršci, konsultacijama i sugestijama tokom pripreme sadržaja.

Iako je projekat zvanično predstavljen javnosti, njegov razvoj time nije završen.

Platforma „Trebjesa BioMap“ ostaje otvorena za nova istraživanja, fotografije, podatke o biljnim i životinjskim vrstama i edukativne sadržaje, sa ciljem da postane trajni digitalni resurs koji će povezivati građane, nauku i zaštitu prirode.