Sistem mora djelovati zajedno da bi zaštitio mlade od nasilja i delinkvencije

Sistem protiv vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije i dalje nije dovoljno razvijen ni koordinisan, što zahtijeva snažniju prevenciju, međusektorsku saradnju i fokus na podršku, edukaciju i resocijalizaciju mladih - poručeno je sa završne konferencije projekta „SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“ Centra za građansko obrazovanje.

Na drugom panelu - "Kako odgovoriti na vršnjačko nasilje i maloljetničku delinkvenciju?" - istaknuta je uloga Skupštine i političkih aktera u adresiranju problema, ali i potrebu snažnije prevencije i bolje međusektorske saradnje. 

- Fokus je bio i na efikasnosti postojećeg zakonskog okvira, primjeni alternativnih mjera, kapacitetima institucija za rad sa djecom i mladima, uključujući specijalizaciju kadra i odgovore na nove oblike nasilja, posebno onlajn - navodi se u saopštenju.

 Ocijenjeno je i da se pitanja vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije često marginalizuju u javnom i političkom diskursu, a institucionalni odgovor nerijetko dolazi reaktivno, nakon težih incidenata, umjesto sistemski i preventivno.

Zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore Boris Mugoša rekao je da se društvo nedovoljno bavi uzrocima vršnjačkog nasilja. 

- Moramo jačati institucije i raditi više na prevenciji, jer danas imamo zabrinjavajuće trendove poput rane upotrebe alkohola, kockanja i porasta psihoaktivnih supstanci. Vrijednosni okvir društva i odnos prema obrazovanju ključni su za oblikovanje ponašanja mladih - kazao je Mugoša.

On je naglasio i značaj parlamentarne kontrolne uloge rada institucija, uz ocjenu da reakcije sistema i društva često nijesu adekvatne ozbiljnosti problema.

Članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Zoja Bojanić Lalović naglasila je da vršnjačko nasilje nije dovoljno u fokusu institucija i često se tretira sektorski, iako zahtijeva širi društveni odgovor. 

- Ključna je uloga obrazovnog sistema u prevenciji. Potrebno je jačati vaspitnu funkciju škole, razvijati empatiju, unaprijediti kapacitete nastavnog kadra, socijalno-emocionalne vještine, medijsku pismenost i ulaganja u vannastavne aktivnosti i neformalno obrazovanje mladih - rekla je ona.

 Nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore Dragan Bojović istakao je da vršnjačko nasilje nije samo individualni problem, već odraz šireg sistema vrijednosti.

- Zato je značajno vaspitanje, dijalog, jačanje saradnje između porodice, škole i zajednice… Mora se raditi i na razvoju mehanizama prevencije u savremenom digitalnom okruženju. Konačno, afirmacija pozitivnih primjera u društvu i medijima ključna je za izgradnju zdravijeg ambijenta - rekao je on.

 Učesnici panela naglasili su potrebu jačanja koordinacije između institucija - škola, policije, tužilaštva i centara za socijalni rad, jer nedostatak sistemske povezanosti predstavlja jednu od ključnih slabosti sistema. Bez koordinisanog odgovora, kako su istakli, vršnjačko nasilje i maloljetnička delinkvencija ostaju ozbiljan društveni izazov sa dugoročnim posljedicama.

Načelnica u Vrhovnom državnom tužilaštvu Danijela Popović Gavranović rekla je da je vršnjačko nasilje dio šireg društvenog konteksta i zahtijeva koordinisan rad. 

- Nedostatak stručnog kadra, opterećenost sistema i izostanak podrške porodicama dodatno otežavaju situaciju. Društvo često stigmatizuje djecu koja počine krivična djela, iako su i ona nerijetko žrtve nepovoljnih okolnosti. Fokus mora biti na zaštiti i razvoju djeteta, a ne isključivo na kažnjavanju, a efikasnost alternativnih mjera zavisi od saradnje svih aktera u zajednici - kazala je Popović Gavranović.

Policijska inspektorka I klase Dalida Mučić ukazala je na ograničene kapacitete sistema za rad sa maloljetnicima. 

- Tokom 2025. godine registrovano je 431 krivično djelo počinjeno od strane maloljetnika, uz značajan broj povratnika, što opominje na potrebu ranije i sistemskije intervencije. Posebni su izazovi u digitalnom prostoru, jer onlajn nasilje postaje sve prisutnije, uz otežanu saradnju sa globalnim platformama - navela je ona.

 Zaključeno je da će napredak biti vidljiv kroz otvoreniji odnos društva prema problemu, fokus na podršku, razumijevanje i reintegraciju mladih, zatim prevenciju, edukaciju i resocijalizaciju, jačanje socio-emocionalnih vještina, medijske pismenosti i neformalnog obrazovanja, kao i podršku obrazovnim institucijama i nastavnom kadru. 

Vidljiv napredak, kako je ocijenjeno, mjeriće se i efikasnijom prevencijom, boljom koordinacijom i smanjenjem slučajeva nasilja. 

Kao jedan od pokazatelja društvenog napretka prepoznata je i potreba vidljivost pozitivnih primjera i uspjeha mladih u javnosti i medijima, čime bi se dodatno doprinijelo izgradnji podsticajnijeg društvenog okruženja.